Razlike između izmjena na stranici "Ratovi u bivšoj Jugoslaviji"

Ažuriranje podataka
(Ažuriranje podataka)
[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px|border]] 13.583 poginulih<ref name="Documenta4">[[#Documenta|Documenta 2010.]], str. 4</ref><br />[[Datoteka:Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|25px]] 5.919 poginulih vojnika<br />2.484 poginulih civila{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}}
----
<sup>'''1998.-1999.'''</sup><br />[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslav Albanian Minority.svg|25px|border]] 108.533676 poginulih civila{{sfn|Fond za humanitarno pravo|6.2. 2015|loc=str. 1}} <br />650[[Datoteka:UCK KLA.svg|22px]] 2.131 poginulih vojnika{{sfn|Fond za humanitarno pravo|6.2. 2015|loc=str. 1}} </br>526 poginulih ostalih{{Sfnsfn|KosovoFond Memoryza Bookhumanitarno pravo|20126.2. 2015|loc=str. 1}}
| gubici2 = <sup>'''1991.-1995.'''</sup><br />[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|25px]] 30.906 poginulih vojnika<br />31.107 poginuo civil<br />571 poginulih ostalih<ref name="Nettelfield97">[[#Nettelfield|Nettelfield]], str. 97-98</ref>{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}}
| gubici3 = <sup>'''1991.-1995.'''</sup><br />[[Datoteka:Jnagrb.jpg|22px]] 37<ref>[[#Ramet|Ramet 1999.]], str. 65</ref> + 1.279 poginulih vojnika<ref name="Documenta4"/><br />[[Datoteka:Flag of Serbian Krajina (1991).svg|25px]] 6.222 poginulih<ref name="Documenta4"/><br />[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|25px]] 20.775 poginulih vojnika<br />4.178 poginulih civila{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}}<br /><sup>'''1998.-1999.'''</sup><br />[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|25px]] 21.238196 poginulih (Kosovo)civila{{Sfnsfn|KosovoFond Memoryza Bookhumanitarno pravo|20126.2. 2015|loc=str. 1}} <br />[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|25px]] 1.031084 poginuo vojnik (izvan Kosova){{Sfnsfn|B92|2011}}<brFond />[[Datoteka:Flagza ofhumanitarno Serbiapravo|6.2. and Montenegro.svg2015|25px]] 488-527 poginulih civila (izvan Kosova)<ref nameloc="hrwstr. civilian1}} deaths">[[#HRW|Human Rights Watch 2000.]], str. 5</ref>
| napomene = <center>5.100 nerazjašnjenih smrti{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}}<br>oko 4.000.000 izbjeglica i raseljenih<center/>
}}
{{citat3|Čak i da Franjo Tuđman nije došao na vlast, nego netko drugi umjesto njega, reakcija bi opet bila ista. Armija i Srbija bi bili protiv njega, jer su ''a priori'' protiv bilo kakve neovisnosti za Hrvatsku. To ne znači da hrvatska vlada nije napravila greške. Napravili su, i to je činjenica. Ali to nije alibi za one koji su čekali da proglase bilo kakvu hrvatsku državu ustaškom državom. To je bila strašna greška, kao i kasnije optužiti bilo kojeg Srbina u Hrvatskoj da je četnik.<ref>[[#Lukic|Lukic 1996.]], str. 195</ref>}}
 
[[Datoteka:Balkans War 1991, marine casualty - Flickr - Peter Denton 丕特 . 天登.jpg|left|mini|225px|Uništen brod u okolici Dubrovnika]]U ljeto 1991., kada je Hrvatska najavila proglašenje neovisnosti, JNA je krenula u otvoreni vojni pohod te se borila na strani snaga [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] (RSK), srbijanskih paravojnih formacija – i nekadašnjih suparnika iz Drugog svjetskog rata, četnika.<ref>[[#UN-ov izvještaj III.A|UN-ov izvještaj III.A, "2. Ties with the Governments of FRY, the self-declared Serbian Republics, and the JNA"]]</ref> [[Bitka za Vukovar]] – najteža bitka cijelog rata u kojoj je oko 3.000 civila i vojnika izgubilo živote{{sfn|Tapon|2011|loc=str. 329}} – i [[opsada Dubrovnika]] postale su dvije najviše medijski praćene bitke, ali je njihova žestina dovela do okretanja mišljenja međunarodne zajednice protiv srpske strane.{{Sfn|BBC News|2001}} Iako manje poznate, i druge borbe su bile značajne, kao što je [[bitka za Osijek]], u kojoj je poginulo oko 800 osoba,{{sfn|Jegen|1996|loc=str. 14}} [[bitka za Gospić]] i [[bitka za Zadar]]. JNA je 1991. koristila [[kemijsko oružje]] protiv hrvatskih vojnika i civila, od [[fosfor]]a iz projektila u Vukovaru sve do inhibitora [[Acetilholinesteraza|acetilholinesteraze]] u [[Zadar|Zadru]] i [[Kruševo (Obrovac)|Kruševu]].{{sfn|Plavsić|Petrovecki|Fuchs|Sostarić|1992|loc=str. 1–5}} Netrpeljivost je porasla na obje strane, tako da su neki umjereni činovnici, koji su htjeli pronaći kompromisno rješenje, smaknuti od sunarodnjaka: primjerice, Dmitra Obradovića, gradonačelnika [[Vrginmost]]a, su likvidirali militanti RSK,<ref>[[#Nizich|Nizich 1992.]], str. 56</ref> dok je [[Josip Reihl-Kir]], zapovjednik osječke policije, ubijen iz hrvatske zasjede. Primirje početkom 1992. dovelo je do prekida nasilja, dok je RSK zauzela 13.913 km<sup>2</sup> ili 25% površine Hrvatske,{{Sfn|Memorijalno dokumentacijski centar|2009}} ne računajući dodatnih 680 km<sup>2</sup> oko dubrovačkog područja. Iz tog područja je "[[Etničko čišćenje|etnički očišćeno]]" najmanje 80.000–100.000 Hrvata i drugih nesrba.<ref>[[#Stanišić i Simatović|''Tužitelj protiv Jovice Stanišića i Franka Simatovića – Presuda'']], str. 4</ref> Prema izvorima hrvatske vlade, do 1. IX 1993. hrvatska strana imala je 6.651 potvrđenih poginulih, 12.706 nestalih te 24.208 ranjenih.<ref>[[#Lukic|Lukic 1996.]], str. 193</ref>
 
Usprkos Miloševićevoj propagandi da se radi o novoj [[NDH]], Hrvatska je stekla međunarodno priznanje te je 1992. primljena u članstvo UN-a,{{Sfn|Ministarstvo vanjskih i europskih poslova|2012}} dok RSK nije priznao nitko. 1992. odigrao se [[progon Hrvata iz Vojvodine tijekom Jugoslavenskih ratova|progon Hrvata iz nekih dijelova Vojvodine]]<ref>[[#Nizich|Nizich 1992.]], str. 57-58</ref> nakon čega je oko 10.000 Hrvata napustilo tu regiju{{Sfn|Naegele|21.2. 2003}} i naselilo se uglavnom u Hrvatsku.{{sfn|Đurđev|1998|loc=str. 207-213}} Pokušaj mirne reintegracije RSK pod hrvatsku vlast tri godine nije dovela do pomaka, a njen predsjednik [[Milan Martić]] čak je odbio i primiti [[plan Z-4]].{{Sfn|Sense Agency|2006}} Dvije vojne akcije 1995., [[operacija Bljesak]] i [[operacija Oluja]], dovele su do vraćanja većeg dijela RSK pod hrvatsku vlast, ali su se dogodili razni ratni zločini. U Oluji je, ovisno o različitim izvorima, poginulo 326,{{sfn|Dalje|3.4. 2014}} 677{{sfn|Dalje|3.4. 2014}} ili 1.078 civila,{{sfn|Romac|13.3. 2014}} dok je oko 200.000–250.000 Srba pobjeglo iz Hrvatske. [[SRJ]] nije intervenirala, dijelom stoga jer su je međunarodne sankcije oslabile, a dijelom stoga jer je Hrvatska ovog puta bila međunarodno priznata, te bi time intervencija bila izravan međunarodni sukob. Vlada Hrvatske žestoko se protivila optužbama da se radilo o "etničkom čišćenju". Ipak, [[Human Rights Watch]] (HRW) je naveo da su uvjeti za povratak srpskih izbjeglica postavljeni nemoguće visoko i složeno{{#tag:ref|Srpski povratnici su prvo trebali dobiti [[Viza|vizu]] za ulazak u Hrvatsku, potom dozvolu SRJ da napuste državu i na kraju tranzitnu vizu za [[Mađarska|Mađarsku]] odakle bi dobili hrvatsko dopuštenje za ulazak u Hrvatsku. Međutim, da bi se dobila viza, trebali su dokazati da su hrvatski državljani putem domovnice, a ona je izdana 1992., u vremenu kada su oni bili pod kontrolom RSK koja to nije dozvoljavala.{{sfn|Human Rights Watch|1996|loc=pasus 104-105}}|group=nb}} te zaključila da "iako su korištene metode često bile manje brutalne nego one srpskih vlasti, politika i praksa hrvatske vlade ipak demonstrira namjeru da se stvori "etnički čista" država".{{sfn|Human Rights Watch|1996|loc=pasus 104-105}} Ipak, time je omogućen povratak Hrvatima koji su prognani iz RSK 1991. – već 1996. oko 85.000 Hrvata vratilo se svojim domovima{{Sfn|U.S. Committee for Refugees and Immigrants}} – i stvoren dovoljan pritisak da bosanski Srbi prihvate kraj rata u BiH, a [[Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srem]] mirnu [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|reintegraciju hrvatskog podunavlja]].
JNA, TO, srbijanske paravojne formacije i buduća [[Vojska Republike Srpske|VRS]] su 1992. rijetko gdje vodile bitke sa Armijom BiH, a uglavnom su napadale bošnjačke civile. U maju 1992., zabilježeno je 400.000 izbjeglica ili raseljenih iz Bosne i Hercegovine (skoro 80% Bošnjaka i 20% Hrvata),{{sfn|Dyker|Vejvoda|2014|loc=str. 196}} a potkraj jula iste godine 1.250.000.{{sfn|Amnesty International|22.10. 1992|loc=str. 9}}. Fotografija [[Logor Omarska|logora Omarska]] izašla je na naslovnici časopisa [[Time (časopis)|Time]],{{Sfn|Guardian|1992}} a snimke na kojima je dokumentirana [[opsada Sarajeva]], [[pokolj u Prijedoru]], [[pokolj u Višegradu]] i [[masakri u Foči]] na kraju nisu više mogli opravdati ponašanje političara u Beogradu te je [[Vijeće sigurnosti UN-a]] 30.5. 1992. uvelo [[Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije]].{{Sfn|Matthews|31.5. 1992}} 19.5. JNA se povukla a BiH je stekla međunarodno priznanje i primljena kao članica UN-a, ali se je rat nastavio, a SRJ isto tako nastavio financirati i naoružavati VRS, te joj iznajmljivati činovnike nove [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]]. Samo u prvoj godini rata poginulo je 45.110 osoba, od toga 30.442 Bošnjaka (67%).<ref name="Nettelfield97"/>
 
[[Datoteka:SrebrenicaStonePotoc2006.jpg|225px|left|mini|Spomen groblje žrtvama Srebrenice u Potočarima]]
1993., druga hrvatska država, [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] (HRHB) i sama se okrenula protiv Bošnjaka i počela se širiti, čime su sve tri strane bile međusobno zaraćene te je rat poprimio osobinu "svakoga protiv svakoga". [[Opsada Mostara]] i [[etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini]] doveli su do osude i hrvatske strane od međunarodne zajednice.{{Sfn|Los Angeles Times|1993}} Mnogi su to interpretirali time da je i sam Zagreb počeo raditi na [[Velika Hrvatska|Velikoj Hrvatskoj]]. Ipak, na pritisak američke delegacije, koja je zaprijetila sankcijama, hrvatska strana je [[Washingtonski sporazum|Washingtonskim sporazumom]] prihvatila cjelovitost BiH te je ukinula HRHB. Pokušaji da se postigne mir i na srpskoj strani nisu urodili plodom, koja je nastavila rat i dalje. Američki diplomat Charles Redman ponudio je vodstvu na [[Pale (Bosna i Hercegovina)|Palama]] [[Konfederacija|konfederaciju]] bosanskih Srba i Srbije dok god bi se zadržao omjer od 51:49 bosanskog teritorija, kako bi se zaustavio rat, ali bez uspjeha.{{sfn|Burg|Shoup|1999|loc=str. 314-315}} 11.7. 1995. pala je enklava [[Srebrenica]] te je VRS započela najveći masakr u svim jugoslovenskim ratovima, u kojem je zarobljeno a potom na desetak različitih lokacija [[Masakr u Srebrenici|strijeljano oko 7.000 Bošnjaka]], koji će kasnije biti priznat kao [[Bosanski genocid]].{{Sfn|Reuters|2013}}{{sfn|Simić|Daly|2011}} Nakon pada dvije sigurnosne enklave, Srebrenice i [[Žepa|Žepe]], izgledalo je da je i treća na redu, ona oko [[Bihać]]a koji je bio u zajedničkom okruženju RSK i RS. Hrvatskoj je odobrena operacija Oluja kojom je prekinuta [[opsada Bihaća]],{{Sfn|Helm|1995}} a zajedničko prodiranje hrvatsko-bošnjačkih snaga izvršilo je dovoljan pritisak na Karadžić napokon prihvati da je RS dio BiH te pristane na mir. [[Daytonski sporazum]], kojeg je potpisao Milošević, je i službeno završio rat. Iako je stupio mir, nekoliko desetaka tisuća Srba je svejedno napustilo područja koja nisu pripala RS-u, poput odlaska 30.000 Srba iz četvrti Sarajeva koja su pripala [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]].{{Sfn|UNHCR|1997}} [[Momčilo Krajišnik]] to je ovako sažeo:
{{citat3|Zadatak ove Republike i prvi strateški cilj je da se mi odvojimo od Muslimana i Hrvata i nema niko pravo da zastupa strategiju srpskog Sarajeva za ostanak u zajedničkoj državi. Niko ne može sada novo rešenje praviti da ostanemo skupa.<ref>[[#Biserko|Biserko 2006.]], str. 128</ref>}}
S vremenom, Albanci su započeli pobunu protiv Beograda te je 1996. osnovana [[Oslobodilačka vojska Kosova]] (OVK) koja je tražila neovisno Kosovo. Oružani sukobi su izbili između snaga OVK i [[Vojska Jugoslavije|VJ]]. [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Opća skupština UN-a]] još je 3.3. 1998. u rezoluciji 52/139 upozorila na alarmantnu situaciju na Kosovu, poglavito na represiju, diskriminaciju i nezakonito hapšenje stanovništva.{{sfn|Opća skupština Ujedinjenih naroda|3.3. 1998}} Odigrali su se sve veći okršaji i zločini: [[masakr u Gornjem Obrinju]] i [[masakri u Ljubeniću]] odnijeli su albanske živote, a [[masakr na Radonjićkom jezeru]] doveo je do smrti 30-ak Srba od OVK-a, dok su počinitelji [[masakr u kafiću Panda|terorističkog napada u kafiću Panda]] nepoznati, a neki čak sumnjaju da su ga počinili sami pripadnici srbijanske tajne službe kako bi diskreditirali OVK.{{sfn|Balkan Inside|22.1. 2014}}
 
Sukob je postao otvoreni rat 1998.-1999. a nasilje VJ-a i MUP-a Srbije prouzročio je novi masovni val albanskih izbjeglica sa Kosova.<ref>[[#Milutinovic et al|''Tužitelj protiv Milana Milutinovića i drugih – Presuda'', 26. februara 2009.]], str. 416.</ref> [[Masakr u Račku]] 15.1. 1999. doveo je do međunarodne osude vlade SRJ.{{sfn|Vijeće sigurnosti|19.1. 1999}} Ovo je oslabilo ionako već narušen Miloševićev ugled nakon prethodnih jugoslavenskih ratova. Suprotno širokom vjerovanju, mirovni pregovori su nastavljeni još dva mjeseca nakon Račka kako bi se pokušao postići kompromis. Pregovori u [[Rambouillet]]u nisu doveli do rezultata jer su Srbi i Albanci imali suprotne stavove: Albanci su htjeli neovisno Kosovo, dok su Srbi bili spremni vratiti im autonomiju, ali nisu htjeli razmještanje [[NATO]] snaga po Kosovu, koje bi smatrali okupacijom.<ref>[[#Milutinovic et al|''Tužitelj protiv Milana Milutinovića i drugih – Presuda'', 26. februara 2009.]], str. 170-171.</ref> Delegacija SRJ je nakon toga napustila pregovore. 22.3. 1999., američki veleposlanik [[Richard Holbrooke]] je doletio u Beograd kako bi posljednji put pokušao nagovoriti Miloševića da potpiše mirovni sporazum te se izbjegne [[NATO]]-va intervencija, ali bez uspjeha.{{sfn|BBC News|25.3. 1999}} Rat je završen [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanjem SRJ]], 78-dnevnom vojnom akcijom kojom je zapovjedao [[Wesley Clark]]. NATO je izveo ukupno 37.605 aviopolijetanja, u kojima je napao preko 900 meta.<ref name="hrw civilian deaths">[[#HRW|Human Rights Watch 2000.]], str. 12</ref> U tom razdoblju, VJ je intenzivirala vojna djelovanja po Kosovu, te su se nastavili zločini, kao što je [[pokolj u Meji|onaj u Meji]] i na [[Masakr u Izbici|Izbici]]. Nevladine udruge su kritizirale NATO zbog pojedinih kontroverznih odluka, kao što je [[Bombardovanje Niša kasetnim bombama|upotreba kasetnih bombi u Nišu]] i upotreba municije sa osiromašenim [[uranij]]om na 112 lokacija, poglavito na Kosovu, jugu Srbije i jednoj lokaciji u Crnoj Gori. Ipak, naknadna znanstvena istraživanja tih lokacija nisu pronašla kliničke simptome ili znakove bolesti među mještanima.{{sfn|Milačić|Petrović|Jovičić|Kovačević|2004|loc=str. 2–10}} Kosovo je stavljeno pod upravu UN-a i vojnu zaštitu [[KFOR]]-a, ali je [[teritorijalni integritet]] Srbije ostao netaknut te je ta provincija i dalje ostala dio njenog teritorija. Nakon povlačenja VJ-a, velik broj Srba iz straha je napustio to područje. Ovaj status je iznenada prekinut kada je Kosovo 2008. [[Međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova|proglasilo neovisnost]], što je i dalje predmetom kontroverzi. Usprkos priznanju raznih država, UN ju i dalje ne smatra neovisnom državom.
 
== Broj žrtava ==
Tijekom rata u Hrvatskoj, 1991. oko četvrt milijuna Hrvata i drugih nesrba je ili protjerano iz svojih domova od strane JNA i snaga Republike Srpske Krajine ili je pobjeglo od ratne fronte.{{Sfn|Human Rights Watch|30.8. 2001}} Najdrastičniji primjer bio je Vukovar, iz čije je okolice protjerano 31.732 osoba.<ref>[[#Turković|Turković, Hovens & Gregurek]], str. 222</ref> Iz [[Vojvodina|Vojvodine]] je u 1990-ima istodobno i do 60.000 [[Mađari|Mađara]] i 40.000 Hrvata raseljeno ili su napustili Srbiju.{{sfn|Human Rights Watch|1994|loc=str. 7}} Do kraja rata 1995., oko 300.000 Srba je napustilo Hrvatsku i naselilo se u SRJ.{{Sfn|UNHCR|1997}}
 
Najviše izbjeglica i raseljenih imala je Bosna i Hercegovina, oko 2,2 milijuna osoba, od toga preko polovice Bošnjaka.{{Sfn|UNHCR|2003}} Do 2001., još uvijek je bilo 650.000 raseljenih Bošnjaka, dok je 200.000 trajno napustilo državu i odselilo se u inozemstvo.{{Sfn|UNHCR|2003}} Nakon pada SrebrenicaSrebrenice, preko 15.000 osoba je raseljeno iz te enklave.{{sfn|Pavlović|Bijedić|1997|loc=str. 21-22}} Nakon rata, dobar dio građana Bosne se vratio svojim domovima, dok je oko 250.000 Srba otišlo u SRJ.{{Sfn|UNHCR|1997}}
 
Rat na Kosovu je doveo do 862.979 albanskih izbjeglica koje je ili protjerao MUP Srbije ili su pobjegli od ratne fronte.{{Sfn|Human Rights Watch|2001}} Nakon završetka rata, Albanci su se masovno vratili natrag svojim domovima, ali je oko 230.000 Srba i drugih nealbanaca napustilo Kosovo od straha od odmazde jer se Vojska Jugoslavije povukla sa tog područja.{{Sfn|Judah|2011}} Time je nakon završetka Jugoslavenskih ratova SRJ imala 700.000 srpskih izbjeglica iz Hrvatske, Bosne i Kosova.{{Sfn|BBC News|2000}}
{| class="wikitable"
|-
! Sukob !! [[Slovenija]] !! [[Hrvatska]] !! [[Republika Bosna i Hercegovina|RBiH]] !! [[Oslobodilačka vojska Kosova|OVKKosovo]] !! [[Oslobodilačka vojska Preševa, Medveđe i Bujanovca|UCPMB]] !! [[Oslobodilačka narodna armija (makedonski Albanci)|ONA]] !! [[Makedonija]] !! [[JNA]] !! {{flag|SRJ|1992}} !! [[Republika Srpska Krajina]] !! [[Republika Srpska]] !! [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|HRHB]] !! ostali, novinari !! [[UNPROFOR]], [[UNCRO]], [[UNTAES]] !! Ukupno
|-
| [[Rat u Sloveniji]] (1991) || 18 || - || - || - || - || - || - || 37 || - || -|| - || - || 6|| || 61
| [[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992 - 95) || - || - || 62.013{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}}<br>5.100{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}}|| -|| -|| - || - || - || - || -|| 24.953{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}} || 8.403{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}} || 571{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}} || 213<ref name="UN2"/> || 95.940-101.040<br>+213
|-
| [[Kosovski rat]] (1998 - 99) || - || - || - || 108.533676<br>2.131{{sfn|Fond za humanitarno pravo|6.2. 2015|loc=str. 1}}<br>526{{sfn|Fond za humanitarno pravo|6.2. 2015|loc=str. 1}} || - || - || - || - ||32.769197{{sfn|Fond za humanitarno pravo|6.2. 2015|loc=str. 1}} || -|| -|| -|| 650 || || 14.952
|-
| [[Preševski sukob]] (1999) || -|| - || - || - || 5-40 || - || -|| - || 24 || - || - || - || - || || 29-64
| [[Sukob u Makedoniji 2001.]] || - || - || - || - || - || 71 - 124 || 73 - 98|| - || - || - || - || - || 3 || || 147-225
|-
| UKUPNO: || 18 || 13.583 || 62.013-67.113 || 1011.533338 || 5-40 || 71 - 124 || 73 - 98 || 1.316 || 32.793197 || 6.222 || 24.953 || 8.403 || 1.137 || 240 || 132131.360569-137136.573782
|}
 
;Znanstveni / naučni radovi i žurnali
{{refbegin|3}}
* {{cite journal|last=Ashbrook| first=John E.|year=2011| title=Yugoslav Succession, Wars of (1990–1999)| publisherjournal=Wiley Online Library| doi=10.1002/9781444338232.wbeow712| ref=harv}}
* {{cite journal|last=Bookman|year=1994|first=Milica Z.| title=War and Peace: The Divergent Breakups of Yugoslavia and Czechoslovakia| doi=10.1177/0022343394031002005| publisherjournal=Journal of Peace Research|volume=31|issue=2|jstor=425031| ref=harv}}
* {{cite journal|last=Cassese|first=Antonio|year=2007| title=The Nicaragua and Tadić Tests Revisited in Light of the ICJ Judgment on Genocide in Bosnia| publisherjournal= European Journal of International Law|volume=18|issue=4|doi=10.1093/ejil/chm034| ref=harv}}
* {{cite journal|last=Clark| first=Janine Natalya| year=2013| title=Courting Controversy - The ICTY’s Acquittal of Croatian Generals Gotovina and Markač| doi=10.1093/jicj/mqt009|publisherjournal=[[Oxford University Press]]|volume=11|issue=2| ref=harv}}
* {{cite journal|last1=Coco|last2=Gal|first1=Antonio|first2=Tom|year=2014| title=Losing Direction - The ICTY Appeals Chamber’s Controversial Approach to Aiding and Abetting in Perišić| publisherjournal= [[Oxford University Press]]|volume=12|issue=2| doi=10.1093/jicj/mqu010| ref=harv}}
* {{cite journal|last=Farwell|first=Nancy|year=2004|volume=19|issue=4| title=War Rape: New Conceptualizations and Responses| doi=10.1177/0886109904268868| publisherjournal=Women's Studies |ref=harv}}
* {{cite journal|last=Gattini|first=Andrea|year=2007|title=Breach of the Obligation to Prevent and Reparation Thereof in the ICJ's Genocide Judgment| publisherjournal= European Journal of International Law|volume=18|issue=4| doi=10.1093/ejil/chm038|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Đurđev| first=Branislav S.|year=1998| title=Refugees and village renewal in Yugoslavia| publisherjournal=Kluwer Academic Publishers|doi=10.1023/A:1006904101161|volume=46|issue=3|jstor=41147290| ISSN=1572-9893| ref=harv}}
* {{cite journal|last=Hayden|year=1992|first=Robert M.|volume=51|issue=4|jstor=2500130| title=Constitutional Nationalism in the Formerly Yugoslav Republics|doi=10.2307/2500130|publisherjournal=[[Slavic Review]] |ref=harv}}
* {{cite journal|last=Huntington|first=Samuel P.|year=1991|volume=55|issue=2|doi=10.1353/jod.1991.0016|jstor=1407886| title=Democracy's Third Wave|publisherjournal=Journal of Democracy | ref=harv}}
* {{cite web|last=Kearns|first=Ian|year=2008| title=Croatian politics: Authoritarianism or democracy?| publisher=[[Taylor & Francis]]| doi=10.1080/13569779808449966| ref=harv}}
* {{cite journal|last=Lyon|first=James|year=1996|title=Yugoslavia's Hyperinflation, 1993-1994: a Social History|doi= 10.1177/0888325496010002005|volume=12|issue=2| publisherjournal=East European Politics & Societies|ref=harv}}
* {{cite journal|last1=Melander|last2=Öberg|first1=Erik|first2=Magnus|year=2009|title=Are ‘New Wars’ More Atrocious? Battle Severity, Civilians Killed and Forced Migration Before and After the End of the Cold War| doi=10.1177/1354066109338243| publisherjournal=European Journal of International Relations |volume=15|issue=3| ref=harv}}
*{{cite journal|last1=Milačić| last2=Petrović| last3=Jovičić| last4=Kovačević|year=2004|title=Examination of the health status of populations from depleted-uranium-contaminated regions|first1=Snežana |first2=Dragana| first3=Dubravka|first4= Radomir |journal=Environmental Research| volume= 95|issue =1|doi=10.1016/j.envres.2003.12.006|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Palombino| first=Fulvio Maria| year=2005|doi=10.1093/jicj/mqi045|issue=3|volume=3| title=Should Genocide Subsume Crimes Against Humanity? Some Remarks in the Light of the Krstić Appeal Judgment| publisherjournal=Journal of International criminal Justice| ref=harv}}
* {{cite journal|last=Pavlaković|year=2011| first=Vjeran| title=Symbols and the culture of memory in Republika Srpska Krajina| journal=Nationalities Papers: The Journal of Nationalism and Ethnicity|volume= 41| issue= 6| doi=10.1080/00905992.2012.743511| ref=harv}}
* {{cite journal|last1=Pavlović|last2=Bijedić| first1=D.| first2=S.|year=1997| title=Personal experience in the organization of mass admission of traumatized refugees|PMID=9601774|publisherjournal=Dom zdravlja, Tuzla| ref=harv}}
*{{cite journal|last1=Plavsić|last2=Petrovecki|last3=Fuchs|last4=Sostarić|year=1992|first1=F.|first2=M.|first3=R.|first4=B.|title=The chemical war in Croatia| journal=Lijecnicki Vjesnik|volume=114|issue=1|pmid=1343014| ref=harv}}
*{{cite journal|last=Pocar|first=Fausto|year=2008|title=Completion or Continuation Strategy? Appraising Problems and Possible Developments in Building the Legacy of the ICTY| publisherjournal=[[Oxford University Press]]|volume=6|issue=4| doi=10.1093/jicj/mqn043| ref=harv}}
* {{cite journal|last=Radonić| first=Ljiljana|year=2013| publisherjournal=Austrian History Yearbook| title=Croatia's Politics of the Past during the Tuđman Era (1990–1999)—Old Wine in New Bottles?| doi=10.1017/S0067237813000143|volume=44| ref=harv}}
*{{cite journal|last=Saxon| first=Dan|year=2006|title=Exporting Justice: Perceptions of the ICTY Among the Serbian, Croatian, and Muslim Communities in the Former Yugoslavia| doi=10.1080/14754830500332837| journal=Journal of Human Rights|volume= 4|issue= 4| ref=harv}}
* {{cite journal|last1=Simić|last2=Daly| first1=Olivera| first2=Kathleen| title=‘One Pair of Shoes, One Life’: Steps towards Accountability for Genocide in Srebrenica| year=2011| doi=10.1093/ijtj/ijr020| publisherjournal=Oxford University Press|volume=5|issue=3|ref=harv}}
{{refend}}
 
* {{cite web|ref=Documenta|title=Rat, dokumentiranje i pravni status žrtve| url=http://www.documenta.hr/assets/files/publikacije/dokumentiranje.pdf|publisher=Documenta|year=2010|accessdate=6. 8. 2013|author=Igor Roginek|location=Zagreb}}
* {{cite web|title=About us|url=http://www.hlc-rdc.org/stranice/Linkovi-modula/About-us.en.html|last=[[Fond za humanitarno pravo]]|year=2010 |accessdate=17. novembra 2010|archiveurl=http://web.archive.org/web/20110522141442/http://www.hlc-rdc.org/stranice/Linkovi-modula/About-us.en.html|archivedate = 22. 4. 2012.|ref=harv}}
* {{cite web|last=Fond za humanitarno pravo|year=6.2. 2015|title=Prezentacija i evaluacija Baze podataka Kosovske knjige pamćenja|url=http://www.mc.rs/upload/documents/NAJAVE/2015/02-06-14-FHP.pdf|ref=harv}}
* {{cite web|last=Human Rights Watch|year=1994|title=Human Rights Abuses of Non-Serbs In Kosovo, Sandñak and Vojvodina| url=http://www.hrw.org/sites/default/files/reports/SERBIA945.PDF| ref=harv}}
* {{cite web|last=[[Human Rights Watch]]|year=1996| title=Impunity for Abuses Committed during "Operation Storm" and the Denial of the Right of Refugees to Return to the Krajina| url=http://www.hrw.org/reports/1996/Croatia.htm| ref=harv}}
* {{cite web|ref=harv|url=http://www.hrw.org/reports/2001/kosovo/undword.htm|title=Kosovo: Under Orders|last=Human Rights Watch|month=|year=2001}}
* {{cite web|last=Human Rights Watch|year=30.8. 2001|url=http://www.hrw.org/en/news/2001/10/28/milosevic-important-new-charges-croatia|title=Milosevic: Important New Charges on Croatia|ref=harv}}
* {{cite web|last=Kosovo Memory Book |url=http://www.kosovomemorybook.org/?page_id=2884&lang=de|title=Public review of data on victims, killed and missing – Presentation in Belgrade|accessdate=21. juni 2012|year=2012| ref=harv}}
* {{cite web |title=Transitional Justice in the Former Yugoslavia |url=http://ictj.org/publication/transitional-justice-former-yugoslavia|title |last=ICTJ |month = 1. januar |year=2009|publisher=International Center for Transitional Justice |ref=harv}}
* {{cite web|title=U.S. Committee for Refugees World Refugee Survey 1997 – Yugoslavia |url=http://www.unhcr.org/refworld/country,,USCRI,,MNE,,3ae6a8a334,0.html|last=UNHCR| date= 1. januar|year= 1997 |accessdate = 24. 6. 2012.|ref=harv}}