Srpskohrvatski jezik – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m popravak referencije |
m definicija jednostavno; glotonimijska problematika prebačena pod Nazivi |
||
Red 19:
|lc1=hbs|ld1=Serbo-Croatian|ll1=none
}}
{{shhsjezici}}
[[Datoteka:Serbo croatian language2005-sh.png|thumb|300px|Područje srpskohrvatskog jezika.]]
'''Srpskohrvatski jezik''', najbrojniji [[južnoslavenski jezik]] koji kao [[materinski jezik|materinski]] govori oko 19 mil. ljudi na prostoru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Kosovo|Kosova]] i [[Srbija|Srbije]], u kojima, pod [[#Nazivi|različitim nazivima]], ima status [[službeni jezik|službenog jezika]]. To je [[pluricentrični jezik]] s četirima [[uzajamna razumljivost|uzajamno razumljivim]] standardnim [[varijetet (lingvistika)|varijetetima]].<ref>{{cite book|last=Mørk |first=Henning |year=2002 |language=danski|title=Serbokroatisk grammatik: substantivets morfologi |trans_title=Srpskohrvatska gramatika: morfologija imenica |series=Arbejdspapirer ; vol. 1 |location=Århus |publisher=Slavisk Institut, Århus Universitet |page=nepaginirano (Predgovor) |oclc=471591123}}</ref>
Srpskohrvatski jezik koristi dva ravnopravna pisma, [[Вукова ћирилица|Vukovu ćirilicu]] i [[Gajeva latinica|Gajevu latinicu]]. Pripada zapadnoj grupi [[južnoslovenski jezici|južnoslavenskih jezika]].
Linija 35 ⟶ 37:
== Nazivi ==
* '''srpskohrvatski''' ili '''hrvatskosrpski jezik''' je tradicionalni naziv zajedničkog jezika koji se upotrebljavao tokom čitavog XIX i XX vijeka. Nazvan je po [[Srbi]]ma i [[Hrvati]]ma (ili [[Srbohrvati]]ma) koje je tadašnja lingvistika prepoznavala kao njegove glavne govornike.
* '''[[srpski jezik]]''', '''[[hrvatski jezik]]''', '''[[bosanski jezik]]''' i '''[[crnogorski jezik]]''' su službeni nazivi koji se za srpskohrvatski jezik koriste u različitim republikama od [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]] 1990-ih.
* '''bosansko-hrvatsko-srpski jezik''' (
* '''centralni južnoslovenski dijasistem''' je izraz koji se ponekada nalazi u lingvističkoj literaturi, uglavnom za opisivanje međusobnih uticaja raznih južnoslovenskih dijalekata kroz istoriju.
|