Srpskohrvatski jezik – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m popravak referencije
m definicija jednostavno; glotonimijska problematika prebačena pod Nazivi
Red 19:
|lc1=hbs|ld1=Serbo-Croatian|ll1=none
}}
 
{{shhsjezici}}
 
[[Datoteka:Serbo croatian language2005-sh.png|thumb|300px|Područje srpskohrvatskog jezika.]]
 
'''Srpskohrvatski jezik''', najbrojniji [[južnoslavenski jezik]] koji kao [[materinski jezik|materinski]] govori oko 19 mil. ljudi na prostoru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Kosovo|Kosova]] i [[Srbija|Srbije]], u kojima, pod [[#Nazivi|različitim nazivima]], ima status [[službeni jezik|službenog jezika]]. To je [[pluricentrični jezik]] s četirima [[uzajamna razumljivost|uzajamno razumljivim]] standardnim [[varijetet (lingvistika)|varijetetima]].<ref>{{cite book|last=Mørk |first=Henning |year=2002 |language=danski|title=Serbokroatisk grammatik: substantivets morfologi |trans_title=Srpskohrvatska gramatika: morfologija imenica |series=Arbejdspapirer ; vol. 1 |location=Århus |publisher=Slavisk Institut, Århus Universitet |page=nepaginirano (Predgovor) |oclc=471591123}}</ref>
'''Srpsko-hrvatski''', '''hrvatsko-srpski''' ili '''bosansko-hrvatsko-srpski''' ('''BHS'''),<ref>{{citation|last=Alexander|first=Ronelle|title=Bosnian/Croatian/Serbian – A Grammar with Sociolinguistic Commentary|publisher=The University of Wisconsin Press|year=2006|isbn=978-0-299-21194-3}}</ref> ili '''bosanski-hrvatski-crnogorski-srpski''' ('''BHCS'''),<ref name=ThomasOsipov>{{cite book |last1=Thomas |first1=Paul-Louis |last2=Osipov |first2=Vladimir |year=2012 |title=Grammaire du bosniaque, croate, monténégrin, serbe |trans_title=Gramatika bosanskoga, hrvatskoga, crnogorskoga i srpskoga |language=francuski |series=Collection de grammaires de l'Institut d'études slaves ; vol. 8 |location=Paris |publisher=Institut d'études slaves |page=624 |isbn=9782720404900 |oclc=805026664 |laysummary=http://www.etudes-slaves.paris-sorbonne.fr/spip.php?article1002}}</ref> jeste [[južnoslavenski jezici|južnoslavenski jezik]] i primarni jezik [[Srbija|Srbije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. To je [[policentrični standardni jezik]] sa četiri međusobno razumljive standardizirane varijante.
 
Srpskohrvatski jezik koristi dva ravnopravna pisma, [[Вукова ћирилица|Vukovu ćirilicu]] i [[Gajeva latinica|Gajevu latinicu]]. Pripada zapadnoj grupi [[južnoslovenski jezici|južnoslavenskih jezika]].
Linija 35 ⟶ 37:
 
== Nazivi ==
 
* '''srpskohrvatski''' ili '''hrvatskosrpski jezik''' je tradicionalni naziv zajedničkog jezika koji se upotrebljavao tokom čitavog XIX i XX vijeka. Nazvan je po [[Srbi]]ma i [[Hrvati]]ma (ili [[Srbohrvati]]ma) koje je tadašnja lingvistika prepoznavala kao njegove glavne govornike.
* '''[[srpski jezik]]''', '''[[hrvatski jezik]]''', '''[[bosanski jezik]]''' i '''[[crnogorski jezik]]''' su službeni nazivi koji se za srpskohrvatski jezik koriste u različitim republikama od [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]] 1990-ih.
* '''bosansko-hrvatsko-srpski jezik''' (skraćeno '''BHS''')<ref>{{citation|last=Alexander|first=Ronelle|title=Bosnian/Croatian/Serbian – A Grammar with Sociolinguistic Commentary|publisher=The University of Wisconsin Press|year=2006|isbn=978-0-299-21194-3}}</ref> ili '''bosansko-hrvatsko-crnogorsko-srpski''' ('''BHCS''')<ref name=ThomasOsipov>{{cite book |last1=Thomas |first1=Paul-Louis |last2=Osipov |first2=Vladimir |year=2012 |title=Grammaire du bosniaque, croate, monténégrin, serbe |trans_title=Gramatika bosanskoga, hrvatskoga, crnogorskoga i srpskoga |language=francuski |series=Collection de grammaires de l'Institut d'études slaves ; vol. 8 |location=Paris |publisher=Institut d'études slaves |page=624 |isbn=9782720404900 |oclc=805026664 |laysummary=http://www.etudes-slaves.paris-sorbonne.fr/spip.php?article1002}}</ref> je naziv koji je ušao u upotrebu nakon 1990-ih. Pored Srba i Hrvata, ovaj naziv uvažava i Bosance ([[Bošnjaci|Bošnjake]]) i [[Crnogorci|Crnogorce]] kao govornike zajedničkog jezika.
* '''centralni južnoslovenski dijasistem''' je izraz koji se ponekada nalazi u lingvističkoj literaturi, uglavnom za opisivanje međusobnih uticaja raznih južnoslovenskih dijalekata kroz istoriju.