Evolucija čovjeka – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Datoteka/fajl Homo_floresiensis_Restoration_model.jpg je uklonjen/a jer ga/ju je na Ostavi obrisao Taivo sa razlogom: Derivative of non-free content: c:Commons:Deletion requests/Files in Category:Homo floresiensis models
Red 25:
Dvonožno hodanje ili [[bipedalizam]] jedna je od temeljnih prilagodbi [[tribus]]a [[Hominini|hominina]] i smatra se osnovnim uzrokom niza promjena u anatomskom izgledu [[kostur]]a čovjeka. Smatra se da su prvi dvonožni [[hominini]] bili ''[[Sahelanthropus tchadensis]]''<ref name=Brunet2002>{{cite journal |author=Brunet, M.; Guy, F.; Pilbeam, D.; Mackaye, H.; Likius, A.; Ahounta, D.; Beauvilain, A.; Blondel, C.; Bocherens, H.; Boisserie, J.; De Bonis, L.; Coppens, Y.; Dejax, J.; Denys, C.; Duringer, P.; Eisenmann, V.; Fanone, G.; Fronty, P.; Geraads, D.; Lehmann, T.; Lihoreau, F.; Louchart, A.; Mahamat, A.; Merceron, G.; Mouchelin, G.; Otero, O.; Pelaez Campomanes, P.; Ponce De Leon, M.; Rage, J.; Sapanet, M.; Schuster, M.; Sudre, J.; Tassy, P.; Valentin, X.; Vignaud, P.; Viriot, L.; Zazzo, A.; Zollikofer, C. |title=A new hominid from the Upper Miocene of Chad, Central Africa |url=http://www.nature.com/nature/journal/v418/n6894/full/nature00879.html |journal=Nature |volume=418 |issue=6894 |pages=str. 145.–151. |year=2002 |pmid=12110880 |doi=10.1038/nature00879}}</ref> i ''[[Orrorin]]'', dok je ''[[Ardipithecus]]'' bio prvi isključivo dvonožni hominin. Majmuni koji hodaju na [[šaka]]ma kao [[gorila|gorile]] i [[čimpanza|čimpanze]], odvojili su se kao zasebna skupina otprilike u isto doba, tako da su ''Sahelanthropus'' ili ''Orrorin'' vjerojatno naši posljednji zajednički preci. Prvi dvonožni hominini su se najzad razvili u rod ''[[Australopitek|Australopithecines]]'', a kasnije u rod ''[[Homo]]''. Postoje brojne hipoteze glede korisnosti dvonožnog hodanja; od oslobađanja gornjih udova za dosezanje i nošenje hrane, čuvanja energije tijekom hodanja, olakšavanja trčanja na duge staze do smanjenja zagrijavanja tijela smanjenjem površine tijela koja je izložena Suncu.
 
Razvoj dvonožnog hodanja anatomski je promijenio čitav [[kostur]], ne samo [[Noga|noge]] i [[Zdjelica|zdjelice]], već i [[Kralježnica|kralježnicu]], [[Stopalo|stopala]], gležnjeve i [[Lubanja|lubanju]]. Najvažnije promjene desile su se u području zdjelice, gdje se [[bočna kost|bočna kost ili ilium]] bitno skratila i proširila kako bi se [[baricentar]] tijela održao stabilnim za vrijeme hodanja. Skraćenje zdjelice razvilo se kao prilagodba dvonožnom hodanju te je imalo važne posljedice na mehanizam ljudskog [[porod]]a, koji je kod anatomski modernih ljudi postao teži u odnosu na ostale primate. [[Bedrena kost|Bedrena se kost]] razvila tako da se premjestila pod kut u odnosu na zdjelicu, kako bi se baricentar tijela približio geometrijskom centru tijela. [[Koljeno|Koljena]] i [[kuk]]ovi su ojačali kako bi podnijeli težinu trupa, a [[kralježnica]] je poprimila oblik dvostrukog slova S, dobivši tako učinak [[amortizer]]a pri hodanju i trčanju. Slabinski su kralješci postali kraći i širi. Došlo je i do promjena na [[Stopalo|stopalu]]; nožni se [[palac]] izravnao s ostalim [[prst]]ima kako ne bi smetao pri hodanju. Gornji su se udovi skratili u odnosu na donje olakšavši na taj način trčanje. Uspravnim položajem trupa, [[''foramen magnum'']] se pomakao na donju stranu lubanje.z
 
=== Razvoj mozga ===