Park-šuma Zvezdara – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Orijentolog je premjestio stranicu Park suma zvezdara na Park-šuma Zvezdara
Nema sažetka izmjene
Red 1:
'''Park-šuma Zvezdara''' nalazi se na istoimenoj Beogradskoj[[Opština Zvezdara|beogradskoj opštini]]. Ovo atraktivno izletište prostire se na površini od oko 137 [[ha]], od čega je 21 ha uređen kao [[park]]. Prosečna starost vegetacije iznosi oko 50 godina. Danas najveći deo park-šume čine čiste ili mešovite vrste drveća ([[bagrem]], [[Crna topola|crna]] i [[kanadska topola]], [[američki jasen]], [[gorski javor]], [[beli jasen]], [[hrast]], [[Crni bor|crni]] i [[beli bor]], i dr.), kao i šumsko i ukrasno šiblje. Osnovna funkcija Zvezdarske šume je unapređenje životne sredine i optimizacija ekoloških uslova u gradu (poboljšanje mikroklimatskih uslova, prodor svežeg vazduha[[vazduh]]a do centralnog gradskog tkiva, protok vazdušnih strujanja za provetravanje grada).
Zvezdara je nedovoljno istraženi arheološki lokalitet praistorijskog doba. Iz kasnijeg perioda, na grebenu brda, postoje ostaci i spratovi Laudonovog šanca, izgrađenog u austrijsko-turskom ratu 1717. godine po naređenju Eugena Savojskog. Šanac je obnovljen u ratu 1789. godine, od strane maršala Laudona, po kome je i dobio ime, a koristili su ga i Karađorđevi vojnici, prilikom osvajanja Beograda u Prvom srpskom ustanku.
Posle Prvog svetskog rata na ovoj lokaciji su bile utrine, vinogradi i mnoge ciglane. Kada je tridesetih godina XX veka na vrhu brda sagrađena Opservatorija počelo je pošumljavanje, koje je intenzivirano u periodu posle 1945. godine, u toku dobrovoljnih radnih akcija. Uloga ovog novog šumskog kompleksa bila je delimično i zaštita Beograda od vetra (košave).
Danas Zvezdara u pejsažu grada deluje kao dominantni zeleni masiv, naročito istaknut u odnosu na deo grada pored Dunava i saglediv sa raznih tačaka u gradu i mnogih viših kota na periferiji. Dominanatni položaj i relativno velika nadmorska visina čine da se sa platoa i grebena Zvezdare može sagledati široka panorama grada, sa Avalom u zaleđu i predelom preko Dunava. Naročito vredne vizure mogu se sagledati sa kote 273, kod kafane "Beli bagrem" i "Vrh Beograda".
Ovaj park trenutno nudi prirodan i prijatan ambijent za odmor i rekreaciju - staze za šetnju, rekreativne zelene površine, biciklističke staze, igrališta za decu, teren za mini golf, boćanje i sl.
 
Zvezdara je nedovoljno istraženi arheološki lokalitet praistorijskog doba. Iz kasnijeg perioda, na grebenu brda, postoje ostaci i spratovi Laudonovog šanca, izgrađenog u [[Austrijsko-turski rat (1716–1718)|austrijsko-turskom ratu]] [[1717]]. godine po naređenju [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]]. Šanac je obnovljen u ratu [[1789]]. godine, od strane maršala Laudona, po kome je i dobio ime, a koristili su ga i Karađorđevi vojnici, prilikom osvajanja Beograda u [[Prvi srpski ustanak|Prvom srpskom ustanku]]. Posle Prvog svetskog rata na ovoj lokaciji su bile utrine, [[vinograd]]i i mnoge [[cigla]]ne. Kada je tridesetih godina XX veka na vrhu brda sagrađena opservatorija počelo je pošumljavanje, koje je intenzivirano u periodu posle 1945. godine, u toku dobrovoljnih radnih akcija. Uloga ovog novog šumskog kompleksa bila je delimično i zaštita Beograda od vetra (košave).
Astronomska opservatorija (1929-1931), koja danas uživa status spomenika kulture, delo je poznatog arhitekte Jana Dubovia. Pored opservatorije ističu se i druge specijalizovane ustanove: Institut "Mihajlo Pupin" (naučno-istraživački centar), dečiji centar "Zvezdani gaj", Gradska bolnica (podignuta 1936 godine sredstvima iz zadužbine Nikole Spasića), sedam malih stadiona - FK "29. Novembar", FK "Zvezdara", FK "Mladi proleteri", u severozapadnom delu). Pored ograde ove bolnice nalazi se Trećepozivačka česma, koja se zvala i Bulbuderska česma, jer je sagrađena na izvoru Bulbuderskog potoka. Podignuta je 1915. godine, palim trećepozivcima na Varovnici, a obnovljena je 1927. godine. Danas je ova česma spojena sa gradskim vodovodom i uživa predhodnu zaštitu.
 
Park-šuma Zvezdara je danas oštećena sečom drveća zbog nelegalne (pretežno individualne stambene) izgradnje. Zbog toga je 2007. godine gradska vlada donela odluku o proširenju Zvezdarske šume ka severu i jugu, i konačnom povezivanju sa Ada Hujom i Šumicama, putem parkova ili avenija kako bi se formirao Beogradski zeleni pojas.
Danas Zvezdara u pejsažu grada deluje kao dominantni zeleni masiv, naročito istaknut u odnosu na deo grada pored Dunava i saglediv sa raznih tačaka u gradu i mnogih viših kota na periferiji. Dominanatni položaj i relativno velika nadmorska visina čine da se sa platoa i grebena Zvezdare može sagledati široka panorama grada, sa [[Avala|Avalom]] u zaleđu i predelom preko Dunava[[Dunav]]a. Naročito vredne vizure mogu se sagledati sa kote 273, kod kafane "Beli bagrem" i "Vrh Beograda".
Ovaj park trenutno nudi prirodan i prijatan ambijent za odmor i rekreaciju - staze za šetnju, rekreativne zelene površine, biciklističke staze, igrališta za decu, teren za mini [[golf]], [[boćanje]] i sl.
 
Astronomska opservatorija (1929-1931), koja danas uživa status spomenika kulture, delo je poznatog arhitekte Jana Dubovia. Pored opservatorije ističu se i druge specijalizovane ustanove: Institut "Mihajlo Pupin" (naučno-istraživački centar), dečiji centar "Zvezdani gaj", Gradska bolnica (podignuta 1936 godine sredstvima iz zadužbine Nikole Spasića), sedam malih stadiona - FK "29. Novembar", FK "Zvezdara", FK "Mladi proleteri", u severozapadnom delu). Pored ograde ove bolnice nalazi se Trećepozivačka česma, koja se zvala i Bulbuderska česma, jer je sagrađena na izvoru Bulbuderskog potoka. Podignuta je [[1915]]. godine, palim trećepozivcima na Varovnici, a obnovljena je 1927. godine. Danas je ova česma spojena sa gradskim vodovodom i uživa predhodnu zaštitu.
 
Park-šuma Zvezdara je danas oštećena sečom drveća zbog nelegalne (pretežno individualne stambene) izgradnje. Zbog toga je [[2007]]. godine gradska vlada donela odluku o proširenju Zvezdarske šume ka severu i jugu, i konačnom povezivanju sa Ada Hujom i Šumicama, putem parkova ili avenija kako bi se formirao Beogradski zeleni pojas.
Iako Zvezdarsku šumu zovu još i «pluća Beograda» jer donosi vazduh u Beograd i štiti Karaburmu od erozije i kliženja zemljišta, ona još uvek nije proglašena za zaštićeno prirodno dobro.
 
[[Kategorija:Beogradski parkovi|Zvezdara]]