Egzodus Jevreja iz arapskih država – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene Tritomex (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Orijentolog
m tipfeler
Red 19:
Prema [[Popis stanovništva|popisu stanovništva]] iz [[1947]]. u [[Kraljevina Irak|Iraku]] je živjelo 118.000 [[Jevreji|Jevreja]] (2,6[[%]] ukupne populacije), od čega najviše u glavnom gradu [[Bagdad]]u (77.000) gdje su činili približno petinu stanovništva, zatim u [[Irački Kurdistan|kurdistanskom]] [[Mosul]]u, [[Kirkuk]]u i okolnim mjestima (zajedno 20.000), te [[Luka|lučkoj]] [[Basra|Basri]] (10.000) na obali [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]<ref name="MeirGlitzenstein2004.4"/>. [[Demografija|Demografski]] podaci ukazuju na visok [[prirodni priraštaj]] od +35[[%]] u odnosu na brojke iz [[1919]]. što se tumači rezultatom poboljšanih [[Higijena|sanitarnih]] uvjeta i [[Zdravstvena zaštita|zdravstvene skrbi]], kao i rasta [[Životni standard|životnog standarda]]<ref name="MeirGlitzenstein2004.4"/>. Pod [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|britanskom kontrolom]] došlo je do [[Geografija Iraka|geografske]] disperzije [[Jevreji|Jevreja]] koji su se raselili po gradovima i većim mjestima diljem zemlje, uglavnom kao [[trgovci]] i preprodavači<ref name="MeirGlitzenstein2004.4"/>. Usprkos [[Bogatstvo|bogatoj]] [[Viša klasa|višoj klasi]], većina jevrejskog stanovništva bila je [[Siromaštvo|siromašna]]<ref name="MeirGlitzenstein2004.4"/>. Rane [[migracije]] u vidu par hiljada Jevreja pojavile su se tokom prve polovine [[20. vijek]]a i uglavnom su se odvijale prema [[Britanska Indija|Indiji]], [[Iran]]u i [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], često na poticaj bogatijih članova porodice koji su u tim zemljama razvili biznis, dok je samo mali broj migrirao put [[Palestina|Palestine]]<ref>[[#Gat1997|Gat (1997.)]], str. 9. i 22.</ref>.
 
Jevrejski život u [[Kraljevina Irak|Iraku]] s [[Arapi|arapskim]] [[Muslimani (vjernici)|muslimaimamuslimanima]] i [[Kršćanstvo|kršćanima]] koegzistirao je u ozračju [[Tolerancija|tolerancije]]<ref>Vidi:<br />• [[#Shiblak2005|Shiblak (2005.)]], str. 96. i 102.-104.<br />• [[#Bashkin2012|Bashkin (2012.)]], str. 9.-12.</ref>, dok su izuzetak predstavljali [[Panarabizam|panarapski]] [[Ekstremna desnica|ultradesničari]] koji su [[Jevreji|Jevreje]] poistovjećivali s [[Cionizam|cionistima]]<ref>[[#Bashkin2012|Bashkin (2012.)]], str. 180.-184.</ref> ili [[UK|britanskim]] [[Kolonijalizam|kolonijalistima]]<ref name="MeirGlitzenstein2004.5"/>. Tokom kasnih [[1930-ih]] i ranih [[1940-ih]], u jeku [[Drugi svjetski rat|ratnih zbivanja]] u [[Evropa|Evropi]], [[Arapski nacionalizam|arapski]] i [[Bliski Istok|regionalni]] nacionalisti u zbližavanju sa [[Sile Osovine|silama Osovine]] vidjeli su izlaz od [[Britansko Carstvo|britanske]] i [[Francusko Carstvo|francuske]] kontrole, a takvih političkih trendova nije ostao pošteđen ni [[Kraljevina Irak|Irak]]<ref name="Shenhav2006.113114">[[#Shenhav2006|Shenhav (2006.)]], str. 113.-114.</ref>. Početkom [[april]]a [[1941]]. irački ultranacionalist [[Rašid Ali al-Kilani|R. A. al-Kilani]] izveo je [[Irački državni udar 1941.|državni udar]] i zbacio probritansku [[Hašemiti|hašemitsku]] vlast<ref name="MeirGlitzenstein2004.10">[[#MeirGlitzenstein2004|Meir-Glitzenstein (2004.)]], str. 10.</ref>. Plašeći se rasplamsavanja sličnih pučeva po [[Arapski svijet|arapskom svijetu]] i u nastojanju da osiguraju [[Nafta|naftna]] polja odnosno [[Komunikacijska linija|komunikacijske linije]] prema [[Britanska Indija|Indiji]], [[Britansko Carstvo|Britanci]] već sljedećeg mjeseca s juga i zapada pokreću [[Anglo-irački rat|invaziju]] i do kraja [[maj]]a ostvaruju potpunu kontrolu nad [[Kraljevina Irak|Irakom]]<ref name="MeirGlitzenstein2004.10"/>. Samo par sati kasnije, točnije tokom [[1. 6.|1.]] i [[2. 6.]] [[1941]].<ref>Vidi:<br />• [[#MeirGlitzenstein2004|Meir-Glitzenstein (2004.)]], str. 10.<br />• [[#BenDorBenite2006|Ben-Dor Benite (2006.)]], str. 148.<br />• [[#Bashkin2012|Bashkin (2012.)]], str. 101.</ref>, izbio je incident poznat kao [[Farhud]] prilikom kojeg je [[rulja]] nasrnula na dio [[Bagdad]]a sa 15[[%]] gradskih [[Jevreji|Jevreja]]<ref name="MeirGlitzenstein2004.10"/>. Navodno je bio potaknut antibritanskim motivima odnosno glasinama da su određeni Jevreji surađivali s [[Britansko Carstvo|britanskom]] vojskom tokom [[Anglo-irački rat|invazije]]<ref>Vidi:<br />• [[#MeirGlitzenstein2004|Meir-Glitzenstein (2004.)]], str. 10.<br />• [[#Shiblak1986|Shiblak (1986.)]], str. 53.<br />• [[#Shiblak2005|Shiblak (2005.)]], str. 73.<br />• [[#BenDorBenite2006|Ben-Dor Benite (2006.)]], str. 148.</ref>. [[Linč]] predvođen poraženim režimskim vojnicima<ref name="MeirGlitzenstein2004.10"/> bio je ograničen isključivo na [[Bagdad|glavni grad]]<ref>[[#Shenhav2006|Shenhav (2006.)]], str. 43.</ref> i u njemu je smrtno stradalo između 120 i 187 [[Jevreji|Jevreja]]<ref name="Bashkin2009.188">[[#Bashkin2009|Bashkin (2009.)]], str. 188.</ref>, iako ove brojke mogu varirati ovisno o političkoj orijentaciji [[historičar]]a<ref name="BenDorBenite2006.148"/>.
 
Incident je ubrzo postao predmetom raznih [[Kontroverza|kontroverznih]] tumačenja, kao i suvremenih [[Historija|historijskih]] [[polemika]]. U [[Irak|iračkoj]] nacionalnoj [[Historiografija|historiografiji]] događaj je ostao upamćen kao duboko posramljujuć<ref>[[#Bashkin2012|Bashkin (2012.)]], str. 102.</ref>, a prema službenom raportu tadašnje [[Kraljevina Irak|probritanske vlade]] razlog nereda bila je [[Ekstremna desnica|ultradesničarska]] pronjemačka [[propaganda]] sa svrhom izazivanja međuvjerskih sukoba<ref name="Bashkin2009.188"/>. Historičarka [[Orit Baškin|O. Baškin]] izražava skeptičnost prema tezi o njemačkim [[pamflet]]ima i isključivim [[Antisemitizam|antijevrejskim]] motivima, ističući da je većina napadačke [[Rulja|rulje]] bila [[Pismenost|nepismena]]<ref name="Bashkin2009.188"/>, da je u njihovim napadima poginulo i stradalo na stotine [[Arapi|arapskih]] [[Muslimani (vjernici)|muslimana]]<ref>Vidi:<br />• [[#Bashkin2009|Bashkin (2009.)]], str. 188.<br />• [[#Bashkin2012|Bashkin (2012.)]], str. 122.-125.</ref>, te da su brojni među potonjima branili [[Jevreji|Jevreje]], uključujući čak i [[Ekstremna desnica|desničarske]] pristaše [[Rašid Ali al-Kilani|Kilanijevog]] režima<ref>[[#Bashkin2012|Bashkin (2012.)]], str. 140.</ref>. Neke od jevrejskih žrtava krivce su našle u [[Britansko Carstvo|Britancima]], s obrazloženjem da su namjerno izbjegavali subziti nerede<ref>Vidi:<br />• [[#Bashkin2009|Bashkin (2009.)]], str. 188.<br />• [[#Bashkin2012|Bashkin (2012.)]], str. 136.</ref>. Sumnjivu ulogu britanske vojske ističu i suvremeni [[izrael]]ski autori [[Moše Gat|M. Gat]] i [[Jehuda Šenhav|J. Šenhav]], navodeći da unatoč osiguranoj pobjedi iz nepoznatih razloga namjerno nije ulazila u [[Bagdad]] tokom 48 [[sat]]i anarhije i samo je stajala na [[Periferija|periferiji]] grada mirno promatrajući kaos kao da im je u interesu<ref>Vidi:<br />• [[#Gat1997|Gat (1997.)]], str. 21.<br />• [[#Shenhav2006|Shenhav (2006.)]], str. 43.</ref>. [[Norman Arthur Stillman|N. A. Stillman]] uspoređuje Farhud sa sličnim događajima u [[Libija|Libiji]] i navodi identičnu indiferentnu poziciju Britanaca tokom [[Pogrom u Tripolitaniji 1945.|nereda]] u [[Tripolitanija|Tripolitaniji]] krajem [[1945]]. kada su također namjerno stajali po strani<ref>[[#Goldberg1996|Stillman (1996.)]], str. 68.</ref>. S druge strane, u [[#Historiografske kontroverze|cionističkoj historiografiji]] incident je preuveličavan<ref name="Shenhav2006.113114"/> i tradicionalno se tretira kao „ključni događaj“ za egzodus i čak ga se stavlja u isti kontekst s evropskim [[Holokaust]]om, što suvremeni historičari smatraju neosnovanim jer nije potaknuo masovne migracije<ref name="Shenhav2006.140141">[[#Shenhav2006|Shenhav (2006.)]], str. 140.-141.</ref>, dok [[Nacizam|nacističke]] analogije opisuju neukusnim viktimiziranjem<ref name="Fischbach2008.1415">[[#Fischbach2008|Fischbach (2008.)]], str. 14.-15.</ref>. [[Historičar]]i su suglasni u tumačenju događaja kao jedinstvenog u iračko-jevrejskoj [[Historija Iraka|historiji]]<ref>Vidi:<br />• [[#Shiblak1986|Shiblak (1986.)]], str. 53.<br />• [[#Shiblak2005|Shiblak (2005.)]], str. 73.<br />• [[#Shenhav2006|Shenhav (2006.)]], str. 43.</ref>.