Wikipedija

Drugi čečenski rat – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 17:
|strana2={{Flagicon image|Flag of Chechen Republic of Ichkeria.svg}} [[Čečenska Republika Ičkerija]]<br>(1999–2007)<br>{{Flagicon image|Flag of the Caucasian Emirate.svg}} [[Kavkaski Emirat]]<br>(2007–2009)<br>{{Flagicon image|Flag of the Caucasian Front.png}} [[Kavkaski front (Čečenski rat)|Kavkaski front]]
|komandant1=[[Datoteka:Flag of Russia.svg|22px]] [[Vladimir Putin]]<br />[[Datoteka:Flag of Russia.svg|22px]] [[Boris Jeljcin]]<br />[[Datoteka:Flag of Russia.svg|22px]] [[Igor Sergejev]]<br />[[Datoteka:Flag of Russia.svg|22px]] [[Viktor Kazancev]]<br />[[Datoteka:Flag of Russia.svg|22px]] [[Genadij Trošev]]<br />[[Datoteka:Flag of Russia.svg|22px]] [[Vladimir Boldirev]]<br />[[Datoteka:Flag of Russia.svg|22px]] [[Aleksandar Ivanovič Baranov|Aleksandar Baranov]]<br />[[Datoteka:Flag of Russia.svg|22px]] [[Anatolij Serdjukov]]<br/>[[Datoteka:Ru-chnya.png|22px]] [[Ahmed Kadirov]]{{KIA}}
|komandant2=[[Datoteka:Flag of Chechen Republic of Ichkeria.svg|22px]] [[Aslan Mashadov]]{{KIA}}<br />[[Datoteka:Flag of Chechen Republic of Ichkeria.svg|22px]] [[Abdul-Halim Sadulajev|Abdul Halim Sadulajev]]{{KIA}}<br />[[Datoteka:Flag of Chechen Republic of Ichkeria.svg|22px]] [[Doku Umarov]]<br />[[Datoteka:Flag of Chechen Republic of Ichkeria.svg|22px]] [[Iljas Ahmadov]]<br />[[Datoteka:Flag of Chechen Republic of Ichkeria.svg|22px]] [[Turpal-Ali Atgerijev]]{{KIA}}<br />[[Datoteka:Flag of Chechen Republic of Ichkeria.svg|22px]] [[Ahmed Avtorhanov]]{{KIA}}<br />[[Datoteka:Flag of Chechen Republic of Ichkeria.svg|22px]] [[Šamil Basajev]]{{KIA}}<br />[[Datoteka:Flag of Chechen Republic of Ichkeria.svg|22px]] [[Isa Munajev]]
|snaga1=~90.000 (1999. godine){{sfn|Youngs|2000|loc=str. 15}}
|snaga2=~26.000 {{sfn|Jeffries|2004|loc=str. 44}}
Red 98:
Nakon završetka konvencionalne faze rata, čečenska strategija se u mnogim detaljima naslanjala na [[gerila|gerilske]] aktivnosti slične onima u drugoj fazi Prvog čečenskog rata. Temeljila se na manjim jedinicama (od 15 do maksimalno 50 ljudi) koje su izvodili [[prepad]]e i [[zasjeda|zasjede]] na ruske vojne i paravojne formacije, ali i [[infiltracija|infiltraciji]] na područja na stvarnom i nominalnom ruskom kontrolom gdje su postavljane [[improvizirana bomba|improvizirane bombe]] na putevima ili objektima koje su koristile ruske snage i pro-ruske lokalne vlasti. Glavna svrha je bila prije svega skrenuti pažnju međunarodne javnosti na nastavak sukoba, a rusku javnost uvjeriti kako "čečenski problem", usprkos opetovanih tvrdnji Kremlja, nije riješen, odnosno da će se krvoproliće nastaviti sve dok se ruske snage ne povuku iz Čečenije i tako obnovi njena nezavisnost. U tome su Čečeni, pogotovo prvih nekoliko godina, imali određenih uspjeha, s obzirom da se dio ruske javnosti i političara počeo okretati protiv rata, a među zapadnim promatračima još od samog početka vladalo mišljenje kako će Putin, kao i njegov prethodnik, na kraju ipak biti prisiljen sjesti za pregovarački stol. Usprkos Putinovoj izjavi da će rat "uništiti [[terorizam]]", on je čak i povećan: 1999. bilo je sedam terorističkih napada u Kavkazu i 14 u Rusiji, da bi 2001. bilo jedanaest u Kakvkazu i jednaest u Rusiji, 2002. 18 u Kavkazu i 19 u Rusiji, a 2004. čak 30 napada u Kavkazu i 25 u Rusiji.{{sfn|GfbV|2005|loc=str. 7}}
 
Ruska strategija se, sa druge strane, temeljila na tzv. "čečenizaciji" sukoba. Putin je u maju 2000. službenim ukazom na području Čečenije uveo neposrednu predsjedničku upravu, a 11. juna je za njenog šefa imenovao Ahmada Kadirova. Time je simbolički signalizirana spremnost Moskve da izađe u susret bivšim militantima, čak i nauštrb lokalnih političara i gospodara rata koji su na njenoj strani bili od samog početka. Njima je dozvoljeno da brojnim područjima Čečenije upravljaju kao privatnim "feudima", bez previše obaziranja na ruske zakone, ali i elementarna ljudska prava {{sfn|Human Rights Watch|2007|loc=str. 4}}; zauzvrat se očekivalo da na sebe preuzmu glavni teret borbe protiv separatističkih militanata te tako rasterete federalne vojne i paravojne formacije. Tim je naporima su u prvim mjesecima i godinama ozbiljnu prepreku stvorili zločini ruske vojske, ali i nevoljkost njenih istaknutih predstavnika da sprovode novu politiku; kao primjeri se mogu navesti izjava generala Kazanceva prema kojoj se Grozni "nije smio obnoviti, nego ostaviti kao hrpa ruševina i upozorenje svim budućim izdajnicima Rusije", te slučaj pukovnika [[Jurij Budanov|Jurija Budanova]] koji je u velikom dijelu ruske javnosti slavljen kao heroj usprkos osude za ubistvo čečenske djevojke [[Elza Kungajeva|Elze Kungajeve]].{{sfn|Popovski|2007|loc=str. 431-447}} Slaba sigurnosna situacija u Čečeniji se ogledala i kroz stopu ubistava, koja je, prema navodima organizacije [[Human Rights Watch]] godine 2002. iznosila između 110 i 140 na 100.000 stanovnika, što je Čečeniju daleko nasilnijom i opasnijom po život od notorne [[Kolumbija|Kolumbije]]. {{sfn|Human Rights Watch|30.5. 2003}}
 
Sukob je svoju prekretnicu imao u događaju koji ga se nije neposredno ticao - [[Napadi 11. septembra|napadima 11. septembra 2001. godine]]. Oni su omogućili Putinovoj vladi da, koristeći činjenicu da se u redovima čečenskih militanata bore arapski dobrovoljci pod parolom džihada, kao i to da se određeni broj čečenskih veterana bore u redovima afganistanskih talibana i [[al-Qaeda|al-Qaede]], svoju kampanju predstavi kao dio šireg sukoba. Administracija američkog predsjednika [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] je, nastojeći ishoditi rusku podršku za [[Rat u Afganistanu|invaziju Afganistana]], implicitno prihvatila stav da ruski rat u Čečeniji predstavlja dio globalnog [[Rat protiv terorizma|rata protiv terorizma]], a što je svoj odraz počelo pronalaziti i u zapadnoj javnosti, koja je počela gubiti svoje dotadašnje simpatije prema čečenskim militantima. Tom procesu je u prilog išao i nastavak radikalizacije militanata,{{sfn|Wilhelmsen|2005|loc=str. 35-39}} u čijim redovima je bilo sve manje pristaša umjerene opcije vezane uz Mashadova, a sve više pristaša Basajeva.
Red 112:
===Širenje sukoba na Sjeverni Kavkaz i njegov formalni završetak===
 
Beslanski incident, u kome su značajnu ulogu igrali [[Inguši]], je, sa druge strane ukazao na postepenu promjenu separatističke strategije, odnosno sve veće oslanjanje na ljudstvo iz drugih kakvkaskih republika, koje je uglavnom bilo nezahvaćeno ratom i nekompromitirano federalnim sigurnosnim operacijama. Militanti su se sve više počeli udaljavati od obnove nezavisne Čečenije, a sve više prema stvaranju svojevrsnog [[kalifat]]a, odnosno islamske države od [[Crno more|Crnog]] do [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]], u kome bi Čečenija bila tek jedna od pokrajina.{{sfn|Klußmann|2009}} Taj je proces dodatni poticaj dobio kada je 8. marta 2005. ubijen Aslan Mashadov. U maju je tako, pod pokroviteljstvom Mashadovljevog nasljednika [[Abdul-Halim Sadulajev|Abdul-Halima Sadulajeva]] formiran [[Kavkaski front (Čečenski rat)|Kavkaski front]], organizacija koja će sljedeće dvije godine koordinirati akcije protiv ruskih i pro-ruskih ciljeva na Sjevernom Kavkazu. Jedna od najspektakularnijih akcija takve vrste je bio [[Prepad na Naljčik 2005|prepad]] na grad [[Naljčik]] u [[Kabardsko-Balkarska|Kabardsko-Balkarskoj Republici]] 12. oktobra 2005. u kome je poginulo nekoliko desetaka policajaca, militanata i civila.{{sfn|BBC News|17.10. 2005}}
 
U samoj Čečeniji se, međutim, u istom periodu počelo bilježiti postepeno smirivanje situacije, odnosno sve manji broj napada. U novembru 2005. su održani parlamentarni izbori na kojima su pobjedu odnijeli pristaše [[Ramzan Kadirov|Ramzana Kadirova]], sina ubijenog Ahmata Kadirova i vođe ''kadirovaca''. On će sljedeće godine, uz javnu podršku Putina, postati novi predsjednik Čečenske Republike.{{sfn|Amnesty International|2009|loc=str. 8}} Iako oružana pobuna nije iskorijenjena, preuzimanjem antiterorističkih operacija proruske čečenske sange su ipak dovele do smanjivanja napada za 40%.{{sfn|Lyall|2010|loc=str. 1-20}} Tokom iste godine su ruske sigurnosne snage postigle nove simboličke uspjehe - 17. juna je ubijen Abdul-Halim Sadujev, a 11. jula i Basajev.
Red 125:
==Ratni zločini==
[[Datoteka:Груз-200,_Чечня,_2008_ф2.jpg|right|thumb|225px|Poginuli Čečen u ratu]]
[[Human Rights Watch]] (HRW) navodi da je Rusija pet mjeseci provodila bezobzirno bombardiranje i granatiranje čečenskih naselja, što je uzrokovalo smrt hiljade civila. Početkom 2000., ruske snage započele su obrazac taktike "prljavog rata" i kršenja ljudskih prava tako što su nasumično oteli osobe za koje sumnjiče da su čečenski borci ili suradnici te ih mučili kako bi iznudili njihovo priznanje ili izjavu. U sklopu mučenja koristilo se i [[silovanje]].{{sfn|Parfitt|17.4. 2004|loc=str. 1291}} Leševi nekih otetih osoba kasnije su pronađeni sa naznakama mučenja ili ih se nikada više nije našlo. Sveukupno je oko 3.000-5.000 osoba tako "nestalo" u rukama državnih organa.{{sfn|Human Rights Watch|2007|loc=str. 4}} Rusija do danas nije potpisala ili ratificirala protokol o UN-ovoj konvenciji protiv mučenja, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja koji omogućava sustav posjete lokacija zatočenika od strane međunarodnih tijela i neovisnih promatrača.{{sfn|Amnesty International|2009|loc=str. 5}} Svjedoci su dali iskaze [[Amnesty International]] (AI) o tajnim zatočeničkim centrima u kojima su vladine snage mučili osobe osumnjičene da su pomagale čečenskim borcima.{{sfn|Amnesty International|2009|loc=str. 12}} Potkraj 2008., ruska vlada odbila je uspostaviti [[Forenzička medicina|forenzičke laboratorije]] radi genetskih [[Identifikacija (psihologija)|identifikacija]] ostataka leševa ljudi u čečenskim [[Masovna grobnica|masovnim grobnicama]].{{sfn|Amnesty International|2009|loc=str. 14-15}}
 
Ruska vojska je koristila [[Minobacač|minobacače]] tipa "Grad" i "Uragan" koje sadrže [[Kasetna bomba|kasetne bombe]], čiji su komadići prilikom eksplozija ozljedili ili ubili velik dio civilnog stanovništva. Napadala je i civilne konvoje u kojima je stanovništvo bježalo iz Čečenije prema Ingušetiji. Mnogi civili su izjavili da često nijedan borac ne bi poginuo prilikom bombardiranja njihovog naselja.<ref>[[#AI1-12-1999|Amnesty International, ''1.12. 1999.'']], str. 5</ref> Bombardirali su i rodilišta i bolnice, usprkos oznakama [[Crveni križ|crvenog križa]] na krovovima. Pri jednom takvom napadu 21.10. na Grozni, poginulo je 13 majki i 15 beba.<ref>[[#AI1-12-1999|Amnesty International, ''1.12. 1999.'']], str. 10</ref> Ljudi su ubijani i kada su izlazili iz [[sklonište|skloništa]] kako bi otišli po vodu.<ref>[[#AI1-12-1999|Amnesty International, ''1.12. 1999.'']], str. 12</ref> [[Masakr u Alkan-Jurtu]] je također osuđen,<ref name="hrw alkan-jurt">[[#HRW14-4-2000|Human Rights Watch, ''14.4. 2000.'']]</ref> kao i [[masakr u Novije Aldi]],{{sfn|Human Rights Watch|1.6. 2000}} [[masakr u Komsomolskoju]], [[masakr u Staropromislovsku]] i [[bombardovanje Elistanža kasetnim bombama]].<ref>[[#AI1-12-1999|Amnesty International, ''1.12. 1999.'']]</ref>
 
Najdalje u osudi otišlo je njemačko [[Društvo za ugrožene narode]] (GfbV) koje je u izvještaju iz 2005. naslovljenim ''Puzajući genocid u Čečeniji'' [''Schleichender Völkermord in Tschetschenien''] zločine u Čečeniji nazvalo "sramotom za Europu" i optužilo ruski vojni vrh za [[genocid]].{{sfn|GfbV|2005|loc=str. 5}} Oko ove kvalifikacije razmjera ratnih zločina se vode rasprave među historičarima i akademicima.{{sfn|Jones|9.5. 2011|loc=str. 199-202}}{{sfn|Haque|1999|loc=str. 19-25}}
 
I čečenski borci su počinili ozbiljne zločine, uključujući brutalne napade na civile u i izvan Čečenije.{{sfn|Human Rights Watch|2007|loc=str. 4}} Dio boraca, poglavito islamska frakcija, pokazala je malo brige za civilno stanovništvo pošto su stavljali vojne pozicije u gusto naseljenim područjima. Starosjedioci koji su pokušali spriječiti ulazak čečenskih boraca u njihova sela su pretučeni i katkad ubijeni. Postoje i dokazi da su borci smaknuli zarobljene ruske vojnike. Zbog ovoga, islamski borci su bili jako nepopularni među čečenskim stanovništvom.<ref name="hrw1-3-2000">[[#HRW1-3-2000|Human Rights Watch, ''1.3. 2000'']]</ref> Prema izvještaju AI, čečenski borci su držali i ljude kao [[živi štit]] te ih koristili za [[prisilni rad]] kako bi kopali utvrde. Nakon bombardiranja pijace u Groznom, čečenski borci su ušli u stanove nekih ruskih žitelja te im naredili na napuste svoje domove. Bilo je i primjera kada su čečenski borci presjekli grkljane zarobljenim ruskim vojnicima.<ref>[[#AI1-12-1999|Amnesty International, ''1.12. 1999.'']], str. 22</ref> Primjena taktike napada na civile putem terorističkih činova, kao što je [[talačka kriza u Beslanu]], u drugom, gerilskom dijelu sukoba također je osuđen.{{sfn|UN|2013}}
 
==Odjek i reakcije==
U Rusiji, vojna kampanja je od početka bila iznimno popularna.{{sfn|Gerber|Mendleson|2013|loc=str. 39-68}} Smatrala se "povratkom Rusije na poziciju svjetske sile" i "obnavljanjem vojne snage". Prema jednom istraživanju iz 2002. je 46% ispitanika podržavalo nastavak rata, a 45% mirovne pregovore.{{sfn|Russell|2007|loc=str. 92}} [[Napadi 11. septembra 2001.|Napade 11. septembra 2001.]] u [[New York]]u Putin je iskoristio kao opravdanje za svoju dvogodišnju vojnu kampanju, te ju definirao kao borbu protiv [[Terorizam|međunarodnog terorizma]].{{sfn|Lapidus|2002|loc=str. 41-48}} Svaki Čečen koji se protivio njegovoj politici je odbačen kao "terorist" ili "bandit".{{sfn|Russell|27.5. 2005}} Vojna kampanja se gledala kao sprječavanje "zaraznog učinka Čečenije" i "slanje poruke svim susjednim republikama u sjevernom Kavkazu".{{sfn|Hunter|2004|loc=str. 193}}
 
Bivši čečenski predsjednik Mashadov je izjavio da su "sloboda i neovisnost najveće vrijednosti našega života. Čečeni nikada neće živjeti na svojim koljenima. Nikada nećemo žrtvovati neovisnost u zamjenu za mir, jer je neovisnost uvjet za mir."{{sfn|Miejski Ośrodek Kultury w Siedlcach|loc=str. 10}}
Red 145:
{{citat3|Vojnu politiku koju Ruska Federacija tako tvrdoglavo slijedi u Čečeniji nije samo politika slijepe ulice, već i politika koja samo pogoršava kavkasku krizu. <ref name="Hoffman">[[#Hoffman|Hoffman, ''2.9. 2004.'']]</ref> }}
[[Saudijska Arabija]], koja je podupirala čečenske pobunjenike, je 2003. obavijestila Rusiju da ne može pristupiti [[Organizacija islamske konferencije|Organizaciju islamske konferencije]] zbog čečenskog sukoba. Rusija je 2005. jedino dobila status promatrača.{{sfn|Donaldson|Nogee|2005|loc=str. 372}} [[Talibani|Talibanski]] pokret u [[Afganistan]]u je 17.1. 2000. priznao Čečeniju kao nezavisnu državu.{{sfn|Vijeće Europe|2000|loc=str. 9}} [[Poljska|Poljski]] službenici su javno podržali čečensko pravo na [[samoopredjeljenje]].{{sfn|Cornell|1999|loc=str. 85-100}} [[NR Kina]] je podržala "teritorijalni integritet Rusije".{{sfn|Trenin|Malashenko|2010|loc=str. 205}} [[Njemački kancelar]] [[Gerhard Schröder]] također je izrazio podršku Putinu.{{sfn|GfbV|2005|loc=str. 5}} [[Irak]] je bio jedina islamska država koja je bila ravnodušna prema čečenskom ratu: mediji su ga predstavljali u neutralnom, gotovo proruskom stavu.{{sfn|Hunter|2004|loc=str. 388}}
 
[[Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija]] (UNCHR) je u rezoluciji 20.4. 2001., usvojenoj sa 22 glasa za, 12 protiv i 19 suzdržanih, napisala da "snažno osuđuje nastavak upotrebe nesrazmjerne i prekomjerne sile ruskih vojnih snaga, federalnih službenika i državnih agenata, uključujući napade protiv civila i drugih kršenja [[Međunarodno pravo|međunarodnog prava]] kao i ozbiljnih kršenja [[Ljudska prava|ljudskih prava]], kao što su prisilni nestanci, izvansudska i nasumična smaknuća, [[mučenje]] i druga nehumana i ponižavajuća postupanja, te poziva vladu Ruske Federacije da se potpuno pridržava sa međunarodnim ljudskim pravima i međunarodnim pravom", kao i da "osuđuje terorističke aktivnosti i napade, kao i kršenje međunarodnog prava od čečenskih boraca".{{sfn|Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija|20.4. 2001}}
 
Čečenski rat je utjecao na daljni tok razvoja Rusije: vlada je preuzela kontrolu nad posljednjim nezavisnim TV stanicama dok je rat postao izgovor za zloupotrebu moći.{{sfn|The Economist|31.5. 2007}} Vladimir Putin je najviše profitirao od rata te je za šest mjeseci prešao iz anonimnosti u popularnog kandidata za predsjednika Rusije zbog uspješno obavljene akcije.{{sfn|Youngs|2000|loc=str. 25}} Pobjedio je na izborima te postao predsjednik Rusije, poziciju koju drži i danas. Novinar Aleksandar Golts piše da je "Putin iznikao iz [[krv]]i i blata čečenskog rata, a oni su ostavili žig na njegovo cijelo predsjedništvo".<ref>[[#Golts|Golts, ''11.2. 2000.'']]</ref> Marcel Van Herpen navodi da je Putinov uspjeh u čečenskom ratu doveo i do kasnijeg [[Rusko-gruzijski rat|rata u Gruziji]] i [[Rat u istočnoj Ukrajini|istočnoj Ukrajini]] koji su "povećali njegovu popularnost, u službi odvraćanja pozornosti javnosti od neuspjeha države da se pretvori u modernu državu."<ref>[[#Gutman|Gutman, ''1.4. 2014.'']]</ref>
Linija 196 ⟶ 198:
;Znanstveni / naučni radovi i žurnali
{{refbegin|3}}
*{{citationcite journal|last=Cornell| first=Svante E.|title=International Reactions to Massive Human Rights Violations: The Case of Chechnya | publisher=Europe-Asia Studiers| year=1999| doi=10.1080/09668139999137|volume=51| ref=harv}}
*{{citationcite journal|last1=de Jong|last2=der Kam|last3=Ford|last4=Hargreaves|first1=Kaz| first2=Saskia| first3=Nathan|first4=Sally| title=The trauma of ongoing conflict and displacement in Chechnya: quantitative assessment of living conditions, and psychosocial and general health status among war displaced in Chechnya and Ingushetia| month=13.3.|doi=10.1186/1752-1505-1-4|pmcidpmc=1847808|PMID=17411456 |year=2007|ref=harv}}
*{{citationcite journal|last=Dunlop| year=2000| first=John B.| title=How many soldiers and civilians died during the Russo–-Chechen war of 1994–-1996?| publisher=[[TaylorCentral &Asian Francis]]Survey| volume= 19 |doi=10.1080/026349300750057964| ref=harv}}
*{{citationcite journal|last1=Gerber|last2=Mendleson| first1=Theodore E.| first2=Sarah P.| year=2013| doi=10.1002/j.1538-165X.2008.tb00616.x| publisher=Political Science Quarterly| title=Casualty Sensitivity in a Post-Soviet Context: Russian Views of the Second Chechen War, 2001–2004|volume=123| ref=harv}}
*{{citationcite journal|last=Haque|first=Mozammel |publisher=Pakistan Institute of International Affairs|year=1999|title=Genocide in Chechnya and the World Community| urljstor=http://www.jstor.org/discover/10.2307/41394437?uid=3738200&uid=2&uid=4&sid|volume=2110609134531152|ref=harv}}
*{{citationcite journal|last=Jones|first=Adam|year=9.5. 2011| doi=10.1080/14623528.2011.554083| title=Let Our Fame Be Great: Journeys Among the Defiant People of the Caucasus| publisher=TaylorJournal &of FrancisGenocide Research|volume =13| ref=harv}}
*{{citationcite journal|last1=Kisriev|last2=Ware| first1=Enver|first2=Robert Bruce|title=Conflict and catharsis: A report on developments in Dagestan following the incursions of August and September 1999|year=2000| publisher=TaylorNationalities &Papers: The Journal of Nationalism and Ethnicity|volume= Francis28| doi=10.1080/713687475| ref=harv}}
*{{citationcite journal| last=Kramer| first=Mark|year=2004| title=The Perils of Counterinsurgency: Russia's War in Chechnya| issn=01621531-28894804 |doi=10.1162/0162288043467450| publisher=MITInternational PressSecurity|volume= Journals29|jstor=4137555| ref=harv}}
*{{citationcite journal| last=Lapidus| first=Gail W.| title=Putin's War on Terrorism: Lessons From Chechnya| year=2002| doi=10.1080/1060586X.2002.10641512| publisher=[[TaylorPost-Soviet &Affairs|volume= Francis]]18|ref=harv}}
*{{citationcite journal|last=Lyall| first=Jason| year=2010| title=Are Coethnics More Effective Counterinsurgents? Evidence from the Second Chechen War | volume=104| publisher=American Political Science Association| doi=10.1017/S0003055409990323|jstor=27798537 | ref=harv}}
*{{citationcite journal|first1=John |last1=O'Loughlina|first2= Edward C. |last2=Holland |first3= Frank D. W. |last3=Witmera|year=2011|title=The Changing Geography of Violence in Russia's North Caucasus, 1999-2011: Regional Trends and Local Dynamics in Dagestan, Ingushetia, and Kabardino-Balkaria | publisher=TaylorEurasian &Geography Francisand Economics|volume =52| doi=10.2747/1539-7216.52.5.596|issn=1538-7216 |ref=harv}}
*{{citationcite journal|last=Parfitt|first=Tom|year=17.4. 2004|title=Russian soldiers blamed for civilian rape in Chechnya| publisher=[[The Lancet]]| doi=10.1016/S0140-6736(04)16036-4|pmid=15101379| ref=harv}}
*{{cite journal|last=Popovski|year=2007| journal=Southeast European and Black Sea Studies| volume= 7| issue= 3 |title=Terrorizing Civilians as a ‘Counter‐terrorist Operation’: Crimes and Impunity in Chechnya|doi=10.1080/14683850701566393|first=Vesselin| ref=harv}}
*{{citation|last=Russell| first=John| title=Terrorists, bandits, spooks and thieves: Russian demonisation of the Chechens before and since 9/11| year=27.5. 2005| doi=10.1080/0143659042000322937| publisher=Taylor & Francis|ref=harv}}
*{{citationcite journal|last=SulejmanovRussell| first=EmilJohn| title=ChechnyaTerrorists, Wahabismbandits, spooks and thethieves: InvasionRussian demonisation of Dagestanthe Chechens before and since 9/11| year=2005|url doi=http://www10.gloria-center.org1080/meria/2005/12/Souleimanov%20pdf.pdf0143659042000322937| publisher=MiddleThird East Review of International Affairs, Vol. 9, No. 4World Quarterly|volume=26|jstor=3993766|ref=harv}}
*{{cite journal|last=Sulejmanov|first=Emil|title=Chechnya, Wahabism and the Invasion of Dagestan|year=2005|url=http://www.gloria-center.org/meria/2005/12/Souleimanov%20pdf.pdf| publisher=Middle East Review of International Affairs| volume= 9 |ref=harv}}
*{{citationcite journal|last1=Wax|last2=Becker|last3=Curry|first1=Paul M.| first2=Charles E.| first3=Steven|title=Unexpected “gas” casualties in Moscow: A medical toxicology perspective |year=2003| publisher=Department of Medical Toxicology| volume=41|pmid=12712038|doi=10.1067/mem.2003.148|ref=harv}}
*{{citationcite journal|last=Wilhelmsen|first=Julie|year=2005|title=Between a Rock and a Hard Place: The Islamisation of the Chechen Separatist Movement| publisher=[[TaylorEurope-Asia &Studies| Francis]]volume=57 |jstor=30043851| doi=10.1080/0966813052000314101| ref=harv}}
| ref=harv}}
{{refend}}
 
Linija 221 ⟶ 223:
*{{cite web| ref=BBC19-2-2000| author=BBC News| title=Chechens down Russian helicopter| date=19.2. 2000| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/648895.stm| publisher=bbc.co.uk}}
*{{cite web| ref=BBC2-4-2000|author=BBC News| publisher=bbc.co.uk| title=Chechen ambush blamed on commanders|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/699223.stm| date=2.4. 2000}}
*{{cite web|last=BBC News||year=17.10. 2005|title=Basayev claims Russian city raid|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4348494.stm|ref=harv}}
*{{cite web| title=Chechnya profile| year=2014| month=18.3.|publisher=bbc.co.uk| author=[[BBC News]]| url=http://www.bbc.com/news/world-europe-18188085| ref=harv}}
*{{cite web|title=Doživotni zatvor napadačima na moskovski metro| year=2.2. 2007| last=Dnevnik| url=http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/dozivotni-zatvor-napadacima-na-moskovski-metro.html| ref=harv}}
Linija 265 ⟶ 268:
*{{cite web|last=Human Rights Watch|year=30.5. 2003| title=Putin's Party| url=http://www.hrw.org/news/2003/05/29/putins-party-0| ref=harv}}
*{{cite web| last=[[Human Rights Watch]]| year=2007| title=Justice for Chechnya: The European Court of Human Rights Rules against Russia| month=7. |url=http://www.hrw.org/sites/default/files/related_material/justice_for_chechnya_2.pdf| ref=harv}}
*{{cite web|last=[[Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija]]|year=20.4. 2001|title=Situation in the Republic of Chechnya of the Russian Federation - Commission on Human Rights resolution 2001/24|url=http://www.unhchr.ch/Huridocda/Huridoca.nsf/0/bb42f0bbfeaa0419c1256a3b0022bb85?Opendocument|ref=harv}}
*{{cite web|last=Međunarodni odbor Crvenog križa|year=1999|month=21.10| title=Russian Federation / Northern Caucasus: Red Cross medical assistance in Chechnya| url=https://www.icrc.org/eng/resources/documents/misc/57jq2c.htm| ref=harv}}
*{{cite web|last=[[Međunarodni odbor Crvenog križa]]|year=2001 |month=14.12.|title=Nothern Caucasus/Southern Russia : aid is still crucial to help vulnerable groups survive |url=https://www.icrc.org/eng/resources/documents/misc/57jrj4.htm|ref=harv}}
Linija 299 ⟶ 303:
|commonscat = Second Chechen War
}}
*[http://nyujilp.org/wp-content/uploads/2013/02/43.2-Lapitskaya.pdf Julia Lapitskaya: analiza ruskog ignoriranja presude Europskog suda za ljudska prava] 2013.
*[http://www.refworld.org/docid/3b00f2ba44.html Rezolucija UN-a o stanju u Čečeniji, 25.4. 2000.] [[Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija]]
*{{cite web|title=Chechnya: The Forgotten War|date=23.4. 2003|url=http://www.ushmm.org/confront-genocide/speakers-and-events/all-speakers-and-events/chechnya-the-forgotten-war|publisher=United States Holocaust Memorial Museum|author=Maureen Greenwood, Eliza Moussaeva, Bela Tsugaeva, Elisa Munoz}}
 
{{Izabran}}
 
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Drugi_čečenski_rat