Razlike između izmjena na stranici "Produkcijski kodeks MPAA"

Specifičnost filmske cenzure u SAD je, pak, bila uvjetovana i [[federacija|federalnim]] ustrojstvom zemlje, odnosno time da temeljem tadašnjeg tumačenja [[Ustav SAD|Ustava]] i drugih propisa [[federalna vlada SAD|federalne vlasti]] nije imala nadležnost nad kulturnim i umjetničkim stvaralaštvom, odnosno one su bile ostavljene [[Država SAD|federalnim državama]] i nižim [[administrativna jedinica|administrativnim jedinicama]] kao što su gradovi i [[Okrug (SAD)|okruzi]]. To je značilo da svaka od njih može osnovati vlastito tijelo uprave, odnosno donijeti zakone ili druge propise vezane uz cenzuru; oni su se u pravilu razlikovali s obzirom na različite ekonomske, demografske i druge okolnosti, pa je, tako, na primjer, [[Boston]] uživao percepciju daleko "[[Zabranjeno u Bostonu|zadrtijeg i uštogljenijeg]]" grada u odnosu na nešto "opuštenije" sredine kao što su [[Chicago]] ili [[San Francisco]]. U praksi su se proizvođači i distributeri filmova suočevali time da često ne znaju hoće li njihov film biti zabranjen u nekoj lokalnoj zajednici, gdje u nekim slučajevima rad cenzorskih odbora nije bio reguliran zakonima ili propisima, nego često opskurnim i teško dokučivim internim pravilnicima, pa ponekad i diskrecijskim ocjenama ili hirovima samih cenzora.
 
Prvi koji je nastojao riješiti ovaj problem bio je filmski pionir [[Thomas Edison]], koji je kroz [[Motion Picture Patents Company]] (MPCC), [[trust]] osnovan 1908. godine, nastojao upostaviti nadzor nad cjelokupnom američkom kinematografijom. MPCC je svoju djelatnost pravdala brigom za kvalitetu filmova, te je, između ostalog, izdavala posebne certifikate koji su jamčili "primjereni" sadržaj. MPCC, doduše, ono što se smatra "primjerenim" sadržajem nije kodificirao, a nakon nekoliko godina se ispostavilo kako njegov uticaj ne seže dalje od [[New York (država)|Države New York]], odnosno [[Istočna obala SAD|Istočne obale]]. Sineasti koji nisu htjeli prihvatiti MPCC su se preselili u [[Kalifornija|Kaliforniju]] gdje će Hollywood postati novo središte američke kinematografije. Sam MPCC je, nakon uspješne [[antitrust]]ovske parnice, prestao postojati 1918. godine.
 
Na djelatnost hollywoodskih i drugih američkih filmaša je, pak, tokom sljedećih nekoliko decenija značajan uticaj imala presuda kojom je 1915. godine [[Vrhovni sud SAD|Vrhovni sud]] u parnici [[Mutual Film Corp. v. Industrial Commission of Ohio]] ustanovio da se na filmsku djelatnost ne odnosi [[Prvi amandman Ustava SAD|Prvi amandman]], odnosno ustavne odredbe o [[sloboda izražavanja|slobodi izražavanja]], pa su tako cenzorima na najvišoj mogućoj potvrđene njihove ovlasti u reguliranju i zabarni filmova.
 
==Nemojte i Budite oprezni==