Razlike između izmjena na stranici "Produkcijski kodeks MPAA"

 
Kodeks je MDPAA donijela 1930. godine, pod vodstvom njenog prvog predsjednika [[Will H. Hays|Willa B. Haysa]], pa se zbog toga također zove i '''Haysov kodeks'''. Njegova primjena je, međutim, otpočela tek 1934. godine kada je MDPAA osnovala poseban ured za nadzor sadržaja na čelu sa [[Katolička crkva|katoličkim]] aktivistom [[Joseph Breen|Josephom Breenom]], koji je tamo, s određenim prekidima, ostao sljedećih dvadeset godina. Breen se tokom svog mandata, koji je uglavnom koincidirao s peridom tzv. [[klasični Hollywood|klasičnog Hollywooda]] brinuo da u filmovima ne bude ni traga "problematičnih" sadržaja vezanih uz seks, nasilje, ali i političke i društvene kontroverze, odnosno promoviraju isključivo [[konzervativizam|konzervativne]] i tradicionalne društvene vrijednosti. Standardi Kodeksa su počeli labaviti tek sa Breenovim odlaskom 1954. godine, a dodatni poticaj su dali pojava konkurentskog medija [[televizija|televizije]], uvoz stranih i Kodeksom "neopterećenih" filmova na američko tržište, sve veća nezavisnost američkih producenata, nestanak vertikalne integracije hollywoodskih studija, a od 1960-ih sve veća oslonjenost Hollywooda na mlađu publiku, koja je počela radikalno odbacivati vrijednosti ranijih generacija. Pokušaji da se Kodeks prilagođava novim okolnostima nisu uspjeli, te je 1968. odbačen i zamijenjen MPAA-ovim [[Sistem filmskih rejtinga MPAA|sistemom filmskih rejtinga]] koji je, uz određene izmjene, i danas na snazi.
 
==Pozadina==
 
Filmska cenzura se u SAD, slično kao i u zapadnoevropskim državama, u svom formalnom obliku pojavila na prijelazu iz [[1900-e na filmu|prve]] u [[1910-e na filmu|drugu]] deceniju 20. vijeka. Prije toga je sadržaj filmova reguliran primjenom propisa koji su se odnosili na [[teatar]] i javne priredbe. Nakon određenog vremena je, pak, film postao izuzetno popularan oblik zabave u SAD, čemu su značajno pridonijelo to što su [[nijemi film]]ovi bili izuzetno pristupačni masama novopridošlih imigranata, od kojih većina nije znala [[engleski jezik]]. Sve veća popularnost filmova je, sa druge strane, često izazivala reakciju iz [[konzervativizam|konzervativnih]] krugova koji su u njima vidjeli opasnost po javni moral i društveni poredak, te tražili njihovu zabranu, odnosno uklanjanje "problematičnih" sadržaja.
 
Specifičnost filmske cenzure u SAD je, pak, bila uvjetovana i [[federacija|federalnim]] ustrojstvom zemlje, odnosno time da temeljem tadašnjeg tumačenja [[Ustav SAD|Ustava]] i drugih propisa [[federalna vlada SAD|federalne vlasti]] nije imala nadležnost nad kulturnim i umjetničkim stvaralaštvom, odnosno one su bile ostavljene [[Država SAD|federalnim državama]] i nižim [[administrativna jedinica|administrativnim jedinicama]] kao što su gradovi i [[Okrug (SAD)|okruzi]]. To je značilo da svaka od njih može osnovati vlastito tijelo uprave, odnosno donijeti zakone ili druge propise vezane uz cenzuru; oni su se u pravilu razlikovali s obzirom na različite ekonomske, demografske i druge okolnosti, pa je, tako, na primjer, [[Boston]] uživao percepciju daleko "[[Zabranjeno u Bostonu|zadrtijeg i uštogljenijeg]]" grada u odnosu na nešto "opuštenije" sredine kao što su [[Chicago]] ili [[San Francisco]]. U praksi su se proizvođači i distributeri filmova suočevali time da često ne znaju hoće li njihov film biti zabranjen u nekoj lokalnoj zajednici, gdje u nekim slučajevima rad cenzorskih odbora nije bio reguliran zakonima ili propisima, nego često opskurnim i teško dokučivim internim pravilnicima, pa ponekad i diskrecijskim ocjenama ili hirovima samih cenzora.
 
Prvi koji je nastojao riješiti ovaj problem bio je filmski pionir [[Thomas Edison]], koji je kroz [[Motion Picture Patents Company]] (MPCC), [[trust]] osnovan 1908. godine, nastojao upostaviti nadzor nad cjelokupnom američkom kinematografijom. MPCC je svoju djelatnost pravdala brigom za kvalitetu filmova, te je, između ostalog, izdavala posebne certifikate koji su jamčili "primjereni" sadržaj. MPCC, doduše, ono što se smatra "primjerenim" sadržajem nije kodificirao, a nakon nekoliko godina se ispostavilo kako njegov uticaj ne seže dalje od [[New York (država)|Države New York]], odnosno [[Istočna obala SAD|Istočne obale]]. Sineasti koji nisu htjeli prihvatiti MPCC su se preselili u [[Kalifornija|Kaliforniju]] gdje će Hollywood postati novo središte američke kinematografije. Sam MPCC je, nakon uspješne [[antitrust]]ovske parnice, prestao postojati 1918. godine.
 
==Nemojte i Budite oprezni==
Kodeks je propisao nekoliko ključnih odredbi poznatih kao "Nemojte" i "Budite oprezni":<ref name='Hollywood'>{{cite book|last=Lewis|first=Jon|title=Hollywood v. Hard Core: How the Struggle Over Censorship Created the Modern Film Industry|publisher=[[NYU Press]]|year=2000|pages=301–02|url=http://books.google.com/books?id=4OBepfVJOeEC&pg=PA301&lpg=PA301&dq=%22The%20Don%27ts%20and%20Be%20Carefuls%22#v=onepage&q=%22The%20Don%27ts%20and%20Be%20Carefuls%22&f=false|isbn=978-0-8147-5142-8}}</ref>{{quotation|Odlučeno je da se one stvari koje su imenovane u dolje navedenoj listi neće pojaviti u filmovima produciranim od strane članova ovog Udruženja, bez obzira na način na koji se tretiraju:
:# Oštra psovka – bilo slovima ili riječima – koja uključuje riječi "Bog," "Gospod," "Isus," "Krist" (osim ako se koriste na pobožan način u vezi sa ispravnim religijskim ceremonijama), "pakao," "proklestvo," "Bogh" <ref>"[[:en:wikt:Gawd|Gawd]]" u originalnom tekstu. </ref> i svaki druga opsceni ili vulgarni izraz bez obzira kako bio ispisan;
:# Svaka eksplicitna ili sugestivna golotinja – činjenična ili u silutei; i svaka pohotna ili razvratna primjedba drugih likova u filmu;
:# Ilegalna trgovina drogama;