OZNA – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→‎Istorija: Minor correction.
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
→‎Istorija: Minor correction.
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Red 4:
Na [[Savetovanje u Stolicama|savetovanju u Stolicama]], održanom [[26. 9.|26. septembra]] [[1941]]. godine, stvorene su prve obaveštajne i kontraobaveštajne službe, i utvrđen je sistem organizacije i veza ovih organa.
 
Septembra [[1943]]. godine, pri [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnom štabu NOVJ]], formiran je '''Odsek za zaštitu naroda''', a [[13. 5.|13. maja]] [[1944]]. naredbom Vrhovnog komandanta NOVJ [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] formirano je '''Odeljenje za zaštitu naroda''' - OZNA, kao jedinstveni organ celokupne obaveštajne i kontraobaveštajne organizacije. Za načelinka OZNE tada je postavljen [[Aleksandar Ranković]].
 
„U našem oslobodilačkom ratu, jedan od bitnih uslova uspjeha je poznavanje stanja kod neprijatelja i njegovih namjera uopće s jedne strane, a s druge strane ne dopustiti neprijatelju da sazna naše stanje i naše namjere. To je zadatak naše ob. službe. Obaveštajna služba predstavlja najmoćnije oružje komandovanja. . . . Još u toku rata, sa prvim početcima formiranja nove države, stvorena je Služba bezbjednosti protiv okupatora i njegovih domaćih pomagača, koji su radili na tome da porobe naše narode i unište našu zemlju. Na frontu borbe sa takvim neprijateljem ona je dobila ratno krštenje, očeličila se i prekalila kao organ revolucionarne borbe, koju je neprijatelj osjećao na svojoj koži kao moćnu udarnu snagu naroda. Hrabrost naših kadrova u ovoj službi, njihova visoka politička svijest i odanost narodu, iskustva koja su oni sticali na frontu i u pozadinskim akcijama predstavljali su visoke kvalitete ove službe, koji su joj omogućili da časno izvrši svoju revolucionarnu zadaću u toku rata. - [[Josip Broz Tito|TITO]]"<ref>Obaveštajna služba u narodnooslobodilačkom ratu, 1941-1945. Milovan Dželebdžić, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1987.</ref>
 
"Razvoj obaveštajne službe proisticao je iz razvoja i potreba revolucionarnih, oružanih snaga narodnooslobodilačkog pokreta — Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije, odnosno od 1. marta 1945 — Jugoslovenske armije.