Žene u staroj Grčkoj – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 13:
[[Platon]] je priznao da bi širenje građanskih i političkih prava na žene značajno promenilo prirodu domaćinstva i [[Država|države]].{{sfn|Robinson|2004|loc=str. 300}} Za [[Aristotel]]a, učenika Platonovog, žene nisu bile isto što i robovi ili [[svojina]], jer je držao da je "priroda napravila razliku između žene i roba", ali je smatrao da se supruge "kupuju". [[Aristotel i žene|Aristotel je smatrao]] da je glavna ekonomska uloga žena u tome da se staraju o domaćinstvu i imanju koje su stvorili muškarci. Prema njemu, rad žena nije imao dodatnu vrednost, jer "veština upravljanja domaćinstvom nije istovetna s veštinom stvaranja bogatstva, jer prva upotrebljava materijal koji je osigurala druga".{{sfn|Gerhard|2001|loc=str. 32‒35}}
 
Za razliku od ovih gledišta, [[Stoicizam|stoički filozofi]] zalagali su se za [[Rodna revnopravnostravnopravnost|ravnopravnost polova]], smatrajući da je rodna nejednakost protivna zakonima prirode.{{sfn|Colish|1990|loc=str. 37‒38}} U tome su se oslanjali na [[Kinička škola|kiničke filozofe]], koji su smatrali da muškarci i žene treba da nose istu odeću i da dobiju isto obrazovanje.{{sfn|Colish|1990|loc=str. 37‒38}} Takođe su na [[Brak u staroj Grčkoj|brak]] gledali više kao na etičko partnerstvo jednakih nego kao na biološku ili društvenu nužnost, a ta su stajališta primenjivali i u vlasitom životu.{{sfn|Colish|1990|loc=str. 37‒38}} Stoičari su prihvatili ova kinička gledišta i uključili ih u svoja razmatranja o ljudskoj prirodi, čime su rodnu ravnopravnost postavili na jake [[Antička filozofija|filozofske]] temelje.{{sfn|Colish|1990|loc=str. 37‒38}}
 
== Reference ==