Razlike između izmjena na stranici "Srednji vijek"

m/м
nema sažetka uređivanja
m/м
{{radovi}}
{{Ljudska historija}}
[[Datoteka:JuengeresMathildenkreuz.jpg|thumb|upright=1.5|[[Matildin krst]], koji je napravljen za [[Matilda II od Esena|Matildu od Esena]] (973–1011). Ona je prikazana na koljenima pred Djevicom i djetetom na ploči od [[emajl]]a. Križ, koji je vjerojatno bio napravljen u [[Keln]]u ili [[Essen]]u, prikazuje nekoliko srednjovekovnih tehnika: [[lijevanje]] figurativnih kipova, [[filigran]], emajliranje, poliranje i poliranje dragulja i ponovnu uporabu klasičnih [[Kameja (rezbarenje)|kameja]] i [[Rezbareni dragulj|rezbarenih dragulja]].]]
 
==Moderna percepcija==
{{see also| Mračno doba (EvropaEuropa)}}
 
[[FileDatoteka:Gossuin de Metz - L'image du monde - BNF Fr. 574 fo42.jpg|thumb|right|upright|Srednjovjekovna ilustracija sferične Zemlje u kopiji djela ''L'Image du monde'' iz 14. vijekastoljeća]]
 
Srednjovjekovno razdoblje je često je prikazivano kao "vrijeme neznanja i praznovjerja", koje je pretpostavljalo "riječ religijskih autoriteta iznad osobnog iskustva i racionalnog djelovanja"."<ref>{{sfn|Lindberg "Medieval Church Encounters" ''When Science & Christianity Meet'' |2003|loc=str. 8.</ref>}} Ovaj rikazTakav je prikaz posljedica razdoblja kako [[renesansa|renesanse]] tako i [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]], kadtijekom kojih su znanstvenici i mislioci suprotstavljali svoju intelektualnu kulturu s onomkulturi srednjovjekovnog svijeta, na štetu samogsamoga srednjeg vijeka. Renesansni znanstvenici gledali su na srednji vijek kao na vrijeme propadanja visoke kulture i civilizacije [[Antika|klasičnog svijeta]]. Smatrali su takođeri da je razum superioran vjeriu odnosu na vjeru, stogapa su gledali na srednji vijek gledali kao na vrijeme neznanja i praznovjerja.<ref name=Davies291>{{sfn|Davies ''Europe'' |1996|loc=str. 291.–293.</ref>291–293}}
 
Drugi autori objašnjavaju da je razum općenito bio visoko cijenjen u srednjem vijeku. HistoričarPovjesničar naukeznanosti [[Edward Grant]] piše,: "Ako jesu revolucionarne racionalne misli bile izražene [u 18. vijekustoljeću]<!--u originalnoj rečenici stoji: "izražene u doba razuma"-->, one su bile moguće samo zbog duge srednjovjekovne tradicije afirmirane upotrebe razuma kao jedne od osnovnih čovječjih aktivnosti".<ref name{{sfn|Grant|2001|loc=Grant9>Grant ''God and Reason'' str. 9.</ref>}} Također, suprotno uvriježenom mišljenju, [[David C. Lindberg|David Lindberg]] piše, da je "kasnosrednjovjekovnimislilac misliociz rijetkovremena jekasnog srednjeg vijeka rijetko iskusio represivnu silu crkve i smatrao je sebe slobodnim (posebno u prirodnim naukamaznanostima) slijediti razum i promatranje gdjegodkamo god ga oni vodili".<ref name{{sfn|Peters|2005|loc=QPeters>Quoted in Peters "Science and Religion" ''Encyclopedia of Religion'' str. 8182.</ref>}}
 
KarikaturiranjeKarikaturalan ovogprikaz razdobljasrednjeg reflektiralovijeka reflektirao se i na specifičnijaspecifična pitanja. Jedno od pogrešnih shvaćanja, propagiranapropagirano od 19. vijekastoljeća na dalje<ref namenadalje{{sfn|Russell|1991|loc=flat>Russell ''Inventing the Flat Earth'' str. 49.–58.</ref>49–58}} i još uvijek vrlodosta čestorašireno, jejest da su svi ljudi u srednjem cijeku vjerovali da je Zemlja ravna ploča.<ref name{{sfn|Russell|1991|loc=flat/>str. 49–58}} To je neistina, jer su predavači na srednjovjekovnim univerzitetima obično objašnjavali dakako činjenice dokazuju da je Zemlja sferična.<ref>{{sfn|Grant ''Planets, Stars, & Orbs'' |1994|loc=str. 626.–630.</ref>626–630}} Lindberg i [[Ronald Numbers]],još jedan znanstvenik koji proučava ovo razdoblje, tvrdi da "jedva da je postojao kršćanski učenjak u srednjem vijeku koji nije priznavao [Zemljinu] sferičnost i čak znao njezin približni opseg".<ref>{{sfn|Lindberg and |Numbers "Beyond War and Peace" ''Church History'' |1986|loc=str. 342.</ref>}} Druga pogrešna shvaćanja kao― primjerice, da je "Crkva je u srednjem vijeku zabranjivala obdukcije i seciranja", da je "pojava kršćanstva uništila je antičku naukuznanost", ili da je "srednjovjekovna crkva ugušila je razvoj prirodne filozofije", Numbers citira kao primjere popularnih mitova koji se još uvijek navode kao historijskepovijesne istine, iakopremda ih nisupovijesna poduprijeteistraživanja historijskimne istraživanjimapodupiru.<ref name=Numberslect>Numbers "[http://www.st-edmunds.cam.ac.uk/faraday/CIS/Numbers/Numbers_Lecture.pdf Myths and Truths in Science and Religion: A historical perspective]" ''Lecture archive''</ref>
{{clear}}
 
== Bilješke ==