Razlike između izmjena na stranici "Srednji vijek"

m/м
m/м
{{main|Kriza kasnog srednjeg vijeka}}
 
Prve godine 14. vijekastoljeća obilježila je pojava gladi, s kulminacijom u [[Velika glad 1315.–13171315–1317.|velikoj gladi 13151315–1317.–1317 godine]].<ref name{{sfn|Loyn|1989|loc=MAFamine>Loyn "Famine" ''Middle Ages'' str. 128</ref>}} Uzrok velike gladi bio je sporipostupni prijelaz iz [[Srednovjekovni topli period|srednjovjekovnog toplog perioda ]] u [[malo ledeno doba]], što je povećalo rizik od nestašice hrane u vrijeme kad su vremenske prilike uzrokovale smanjene prinose u poljoprivredi.<ref name{{sfn|Backman|2003|loc=Backman373>Backman ''Worlds of Medieval Europe'' str. 373–374</ref>}} Godine 1313.–1314u razdoblju 1313–1314. i 1317.–13211317–1321. bile su posebno kišovite u cijeloj EvropiEuropi, što je za posljedicu imalo masovno podbacivanje prinosa ljetine.<ref name{{sfn|Epstein|2009|loc=Epstein41>Epstein ''Economic and Social History'' str. 41</ref>}} Klimatske promjene koje su bile rezultat smanjenja prosječnih godišnjih temperatura u 14. vijekustoljeću bilepratila suje popraćeneekonomska ekonomskom krizomkriza.<ref name{{sfn|Backman|2003|loc=Backman370>Backman ''Worlds of Medieval Europe'' str. 370.</ref>}}
 
[[FileDatoteka:Jacquerie Navarre.jpg|right|thumb|200px|Egzekucija nekih od vođa ''[[žakerija|žakerije]]'', iz rukopisa ''Chroniques de France ou de St Denis'', 14. vijekstoljeće.]]
 
Ovim je nesrećama godine 1347. slijedila [[crna smrt]], bolest koja se širila EvropomEuropom slijedeće tri godine.<ref name{{sfn|Loyn|1989|loc=MAPlague>Schove "Plague" ''Middle Ages'' str. 269.</ref>}}}{{efn-ua#tag:ref|HistorijskiPosljednjih konsenzusje zadnjihgodina 100među godinapovjesničarima biopostignuta jesuglasnost da se radilo o oblikuobluku [[kuga|bubonske kuge]], ali neki historičaripovjesničari u zadnjeposljednje vrijeme dovode u pitanje ovu tezu.<ref name{{sfn|Epstein|2009|loc=Epstein171>Epstein ''Economic and Social History'' ppstr. 171–172</ref>}}|group=n}} Broj smrtnih slučajeva u EvropiEuropi bio je vjerojatno oko 35 miliona, oko jedne trećine ukupne populacije. Posebno su bili pogođeni gradovi zbog velike gustoćegustine naseljenosti.{{efn-ua#tag:ref|Njemački grad [[Lübeck]], jeprimjerice, u vrijeme crne smrti izgubio je 90% stanovništva.<ref name=Daily189>{{sfn|Singman ''Daily Life'' |1999|loc=str. 189.</ref>}}|group=n}} VelikaŠiroka područja ostala su potpuno nenaseljena i u nekim su djelovima poljoprivredne površine ostale neobrađene. To je dovelo do povećanja nadnica, poštobudući suda posjednicisu zemljezemljoposjednici nastojali stimulirati preostale malobrojne radnike na rad u njihovimsvojim poljma. Dodatni problemi bili su niske najamnine i niska potražnja za hranom, što je dodatno umanjilo prihode od poljoprivrede. Radnici u gradovima također su osjećali da imaju pravo na više nadnice, tošto je dovelo do [[Narodni ustanci u kasnom srednjem vijeku|narodnih ustanakabuna]] diljem EvropeEurope.<ref name{{sfn|Backman|2003|loc=Backman374>Backman ''Worlds of Medieval Europe'' str. 374.–380.</ref>374–380}} Najpoznatiji ustanci bili su [[žakerija]] (''(jacquerie)'') u Francuskoj, [[seljački ustanak u Engleskoj]], i pobune u gradovima [[Firenca|Firenci]] u Italiji i [[Ghent]]u i [[Bruges]]u u Flandriji. Trauma izazvana kugom dovela je do povećanog stupnja milosrđa diljem EvropeEurope, kojikoje se manifestiraomanifestiralo osnivanjem novih dobrotvornih ustanova, samoranjavanjem [[Flagelanti|flagelanata]] i [[Srednjovjekovni progoni JevrejaŽidova|progonom JevrejaŽidova]].<ref name=Davies412>{{sfn|Davies ''Europe'' |1996|loc=str. 412.–413.</ref>412–413}} Stanje se dodatno pogoršalo ponovnom pojavom kuge tokom cijelog 14. vijekastoljeća, koja je nastavljala povremeno pogađati EvropuEuropu sve do kraja srednjegsrednjega vijeka.<ref name{{sfn|Loyn|1989|loc=MAPlague/>str. 269}}
 
===Društvo i gospodarstvo===
{{see also| EvropskaEuropska moda 1300.-140014. stoljeća| EvropskaEuropska moda 1400.–150015. stoljeća|Historija ekonomske misli}}
 
Društvene prilike diljem EvropeEurope bitno su bile poremećene epidemijom [[crna smrt|crne smrti]]. Manje produktivna zemljišta su ubrzo su napuštena, pošto su preživjeli mogli doći do plodnijih terena.<ref name{{sfn|Epstein|2009|loc=Epstein184>Epstein ''Economic and Social History'' str. 184.–185.</ref>184–185}} Mada je [[kmetstvo]] u Zapadnojzapadnoj EvropiEuropi propadalo, ono je postalo uobičajeno u Istočnojistočnoj EvropiEuropi, gdje su ga zemljoposjednici nametnuli svojim podanicima koji su prije bili slobodni.<ref name{{sfn|Epstein|2009|loc=Epstein246>Epstein ''Economic and Social History'' str. 246.–247.</ref>246–247}} Većina seljaka u Zapadnojzapadnoj EvropiEuropi dogovorila se da zamijene rad kojegkoji su kao kmetovi dugovali svojim zemljoposjednicima za najam zemlje plaćen novcem.<ref name{{sfn|Keen|1988|loc=Keen234/>str. 234–237}} Postotak kmetova među seljaštvom smanjio se krajem srednjeg vijeka ods više od 90% na 50%.<ref name{{sfn|Singman|1999|loc=Singman8/>str. 8}} Zemljoposjednici su također postali svjesniji zajedničkih interesa s drugim vlasnicima zemljišta, te su zajedno nastupali kako bi iznudili dodatne privilegije od svojih vlasti. Dijelom i na nagovor zemljoposjednika vlasti ssu pokušale donijeti zakone koji bi vratili ekonomske uvjete koji su postojali prije crne smrti.<ref name{{sfn|Keen|1988|loc=Keen234>Keen ''Pelican History of Medieval Europe'' str. 234.–237.</ref>234–237}} Pismenost među stanovništvom koji ne pripada kleru počela je postepenopostupno rasti i urbano stanovništvo počinje oponašati interes plemstva za viteštvo.<ref name{{sfn|Vale|1998|loc=Vale346>Vale "Civilization of Courts and Cities" ''Oxford Illustrated History of Medieval Europe'' str. 346.–349.</ref>346–349}}
 
Židovske zajednice su protjerane su iz Engleske 1290., a iz Francuske 1306. Madagodine. Premda je nekima dozvoljen povratak u Francusku, većinivećina se nije mogla vratiti, stogapa se mnogi Židovi sele na istok naseljavajući se u Poljsku i Mađarsku.<ref name{{sfn|Loyn|1989|loc=Jews192>Loyn "Jews" ''Middle Ages'' str. 192.</ref>}} Židovi su također protjerani i iz Španjolske 1492. i nastanilipotom se nastanili u Turskoj, Francuskoj, Italiji i Nizozemskoj.<ref name{{sfn|Loyn|1989|loc=Jews191/>str. 191}} Razvoj [[Historija bankarstva|bankarstva]] u Italiji tokomtijekom 13. vijeka nastavilonastavio se kroz cijelicijelo 14. vijekstoljeće, djelomično potaknut povećanjem broja oružanih sukoba u tom periodu i potrebom Papepape za premještanjem novca među različitim kraljevstvima. Mnogi od bankara onogovog doba posuđivali su novac kraljevima s velikim rizikom, te su neki i bankrotirali nakon štokad neki od kraljeva nisu bili u stanju vratiti dug.<ref name{{sfn|Keen|1988|loc=Keen237>Keen ''Pelican History of Medieval Europe'' str. 237.–239.</ref>237–239}}{{efn-ua#tag:ref|To se desilo obitelji Bardi i Peruzzi 1340-ih godina nakon što je kralj [[Edward III od Engleske]] odbacio bilo kakva potraživanja prema njemusebi.{{sfn|Keen|1988|loc=str.<ref name237–239}}|group=Keen237/>n}}
 
===Državni preporod===
[[FileDatoteka:Europe 1360.jpg|thumb|upright= 1.5|Karta EvropeEuropa 1360. godine|left]]
 
TokomTijekom kasnog srednjeg vijeka svjedočimo pojavi jakih [[nacionalna država|nacionalnih država]] utemeljenih na vladavini kraljeva, pogotovo [[Kraljevina Engleska|Kraljevine Engleske]], [[Kraljevina Francuska|Kraljevine Francuske]], i kršćanskih kraljevina na [[Pirinejski poluotok|Pirinejskom poluotoku]]: [[Kraljevina Aragon|Aragona]], [[Kraljevina Kastilja|Kastilje]] i [[Kraljevina Portugal|Portugala]]. Dugi ratovi u kasnom srednjem vijeku pojačali su kraljevu kontrolu nad lastitimvlastitim kraljevstvom i posebno su teško pogodili seljaštvo. Kraljevi su profitirali stalnimod oružanimstalnih sukobimaoružanih sukoba jer su proširivali kraljevskevrijednost zakonekraljevskih čitavimzakona kraljevstvompo čitavom kraljevstvu i povećavali zemljuopseg zemlje koju su izravno kontrolirali.<ref name{{sfn|Watts|2009|loc=Watts201>Watts ''Making of Polities'' str. 201.–219.</ref>201–219}} Veliki troškovi ratovanja učinili su da metode naplate poreza budu djelotvorne, a i sama stopa oporezivanja često se povećavala.<ref name{{sfn|Watts|2009|loc=Watts224>Watts ''Making of Polities'' str. 224.–233.</ref>224–233}} Potreba zada dobijanjemse pristankaod zastanovništva povećanjemkoje porezaplaća odporez stranedobije stanovništvapristanak kojiza jepovećanje plaćao porezporeza doveodovela je do povećanja moći i autoriteta političkih institucija kao što je [[Engleskiengleski parlament]] i [[Skupštinaskupština staleža]] u Francuskoj.<ref name{{sfn|Watts|2009|loc=Watts233>Watts ''Making of Polities'' str. 233.–238.</ref>233–238}}
 
[[FileDatoteka:Joan of arc miniature graded.jpg|thumb|right|upright|[[Ivana Orleanska]] u prikazu iz 15. vijekastoljeća.]]
 
Kroz cijelicijelo 14. vijek,stoljeće francuski su kraljevi nastojali proširiti svoj utjecaj čitavimna svojimčitavo kraljevstvomsvoje kraljevstvo na štetu teritorijalnih imanja plemstva.<ref name=Watts166>{{sfn|Watts ''Making of Polities'' |2009|loc=str. 166.</ref>}} Naišli su na velik otpor pri pokušaju zapljene imanja engleskih kraljeva u južnoj Francuskoj, što je izazvalo početak [[Stogodišnji rat|Stogodišnjeg rata]],<ref name{{sfn|Watts|2009|loc=Watts169>Watts ''Making of Polities'' str. 169.</ref>}} koji je trajao do 1453.<ref name=MA100>godine.{{sfn|Loyn "Hundred Years' War" ''Middle Ages'' |1989|loc=str. 176.</ref>}} U ranim fazama rata engleska je strana pod vodstvom [[Edward III od Engleske|Edwarda III]] (vladaovl. 1327.–1377.1327–1377) i njegovog sina [[Edward Crni Princ|Edwarda, Crnog Princa]] (umro 1376.),{{efn-ua#tag:ref|Edwardov nadimak vjerojatno dolazi od njegovog crnog oklopa kojegkoji je nosio u bitkama, a prvi ga je koristioupotrijebio John Leland 1530-ih ili 1540-ih.<ref name=BP242>godina.{{sfn|Barber ''Edward'' |1978|loc=str. 242.–243.</ref>242–243}}|group=n}} bilježila niz velikih uspjeha pobjedom u [[Bitka kod Crécyja|Bitcibici kod Crécyja]] i [[Bitka kod Poitiersa (1356)|kod Poitiersa]], osvajanjem grada [[Calais]]a i kontrolom velikog djela francuskog teritorija.{{efn-ua#tag:ref|Calais je ostao u engleskim rukama do 1558.<ref name=Davies545>godine.{{sfn|Davies ''Europe'' |1996|loc=str. 545.</ref>}}|group=n}} Nered koji je nastao na teritoriju pod francuskom kontrolom u prvim je godinama rata gotovo uništio Francusko kraljevstvo.<ref name{{sfn|Watts|2009|loc=Watts180>Watts ''Making of Polities'' str. 180.–181.</ref>180–181}} U ranomPočetkom 15. vijeku,stoljeća Francuska još jednom dolazi do ruba propasti, ali u kasnim 1420-im vojni uspjesi [[Ivana Orleanska|Ivane Orleanske]] (umrla 1431.) donose konačnu pobjedu francuskih kraljeva nad Englezima i osvajanje engleskih posjeda u južnoj Francuskoj 1453.<ref namegodine.{{sfn|Watts|2009|loc=Watts317>Watts ''Making of Polities'' str. 317.–322.</ref>317–322}} Cijena u ljudskim životima bila je vrlo visoka, francusko stanovništvo na kraju rata bilo je brojčano prepolovljeno u odnosu na početak rata. Ipak, rat je imao pozitivan efektučinak na engleski nacionalni identitet, pošto je pridonio spajanju raznih lokalnih identiteta u engleski nacionalni ideal. Rat s Francuzima pripomogao je i formiranju nacionalne kulture u Engleskoj, koja jese odvojenaodvojila od one francuske kulture. FrancuskaPrije kulturaizbijanja imalarata francuska je kultura imala dominantan utjecaj u Engleskoj prije izbijanja Stogodišnjeg rata.<ref name{{sfn|Davies|1996|loc=Davies423>Davies ''Europe'' str. 423.</ref>}} Rana faza Stogodišnjeg rata okarakteriziranaobilježena je dominacijom engleskih strijelaca [[Velški luk|dugim lukom]],<ref name{{sfn|Nicolle|1999|loc=Nicholle186>Nicolle ''Medieval Warfare Source Book: Warfare in Western Christendom'' str. 186.</ref>}} i pojavom [[top]]a na bojnom polju kod Crécyja 1346.<ref namegodine.{{sfn|Nicolle|1999|loc=Nicolle296>Nicolle ''Medieval Warfare Source Book: Warfare in Western Christendom'' str. 296.–298.</ref>296–298}}
 
Na teritoriju suvremene Njemačke nastavlja se dominacija [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], ali izborna priroda dodjele carske krune nije omogućavala formiranje trajne dinastije oko koje ćebi se formiratiformirala jaka nacijadržava.<ref name{{sfn|Watts|2009|loc=Watts170>Watts ''Making of Polities'' str. 170.–171.</ref>170–171}} U istočnoj EvropiEuropi dolazi do jačanja [[Kraljevina Poljska (1385–1569)|Kraljevine Poljske]], [[Kraljevina Mađarska|Mađarske]] i [[Češka (historijska)|Češke]].<ref name{{sfn|Watts|2009|loc=Watts173>Watts ''Making of Polities'' str. 173.–175.</ref>173–175}} Kraljevine PirinejskigPirinejskog poluotoka nastavile su osvajati teritorij na štetu tamošnjih muslimanskih kraljevina na poluotokudržava.<ref name{{sfn|Watts|2009|loc=Watts173>Watts ''Making of Polities'' str. 173.</ref>}} Portugal se tokomtijekom 15. vijekastoljeća usredotočio na ekspanziju prekomorskih posjeda, dok su ostala kraljevstva bila podijeljena poteškoćama oko kraljevskog nasljedstva i drugih problema.<ref name{{sfn|Watts|2009|loc=Watts327>Watts ''Making of Polities'' str. 327.–332.</ref><ref name=Watts340>Watts ''Making of Polities'' str.327–332, 340.</ref>}} Nakon poraza u Stogodišnjem ratu, Uu Engleskoj je izbio dugotrajni građanski rat poznat kao [[Ratovi dviju ruža|Rat dviju ruža]], koji je trajao sve do 1490-ih,<ref namegodina{{sfn|Watts|2009|loc=Watts340/>str. 340}} i okončao se proglašenjem [[Henry VII od Engleske|HenryjaHenrika Tudora]] kraljemza (vladao:kralja 1485(vl.–1509 1485–1509. kao HenryHenrik VII) i konsolidiranjem njegovih engleskih posjeda pobjedom nad [[Richard III od Engleske|Richardom III]] (vladaovl. 1483.–1485.1483–1485) u [[Bitka kod Boswortha|Bitcibici kod Boswortha]] 1485.<ref namegodine.{{sfn|Davies|1996|loc=Davies426>Davies ''Europe'' str. 425.–426.</ref>425–426}} Skandinavske zemlje su zemlje prolazile kroz razdoblje unifikacije pod [[Kalmarska unija|Kalmarskom unijom]] u kasnomkrajem 14. i ranompočetkom 15. vijekustoljeća, koja je ujedinila Norvešku., Dansku i Švedsku, ali ponovo su se raspale nakon smrti [[MargaretMargareta I od Danske|MargaretaMargarete I od Danske]] (vladala Danskom: 1387.–1412vl.1387–1412). Najznačajnija sila na području Baltičkog mora bio je [[Hanzeatski savez]], trgovačka konfederacija gradova -država, koja je dominirala trgovinom od Zapadnezapadne EvropeEurope do Rusije.<ref name{{sfn|Davies|1996|loc=Davies431>Davies ''Europe'' str. 431.</ref>}} Škotska se pod vodstvom [[Robert Bruce|Roberta Brucea]] (vl. 1306–1329) oslobađa engleske dominacije (vladao: 1306.–1329.), a sam Bruce dobija papino priznanje njegove krune 1328.<ref namegodine.{{sfn|Davies|1996|loc=Davies408>Davies ''Europe'' str. 408.–409.</ref>408–409}}
 
===Kolaps Bizanta===
{{main|Bizantsko Carstvocarstvo pod dinastijom Anđela|Bizantsko Carstvocarstvo pod dinastijom Paleologa|Bizantsko-osmanski ratovi|Osmansko Carstvocarstvo}}
 
Mada je carska dinastija [[Paleolozi|Palaeologa]] uspjela preosvojitipreoteti [[KonstantinopolisCarigrad]] od Zapadnihzapadnih EvropljanaEuropljana [[1261.]] godine, nije više bila u stanju vratiti kontrolu nad većinom bivšeg teritorija. UniOni su većinomuglavnom kontrolirali samo mali dio Balkanskog poluotoka oko KonstantinopolisaCarigrada, zatim sam grad, ite neke obalnepriobalne teritorije na [[Crno more|Crnom moru]] i oko [[Egejsko more|Egejskog mora]]. BiviBivši bizantinski teritoriji podijeljeni su između [[Dušanovo carstvo|SroskogSrpskog Carstvacarstva]], [[Drugo Bugarsko Carstvo|Drugog Bugarskogbugarskog Carstvacarstva]] i [[RepublikaMletačka Venecijarepublika|RepublikeMletačke Venecijerepublike]]. Moć bizantskih careva bilaugrozilo je ugroženatursko turskim plemenompleme [[Osmansko Carstvocarstvo|OtomanaOsmanlija]], koji su se pojavili u AnatolijiMaloj Aziji početkom 13. vijekastoljeća i [[Bizantsko Osmanski-osmanski ratovi|brzo širilase širili]] tokomtijekom 14. vijekastoljeća. Osmansko Carstvo secarstvo brzo se širi EvropomEuropom, pretvara Bugarsku pretvaraju u vazalnu državu1366državu 1366. godine i osvaja Srbiju nakon1389. njenoggodine porazanakon njezinaporaza u [[Bitka na KosovuKosovom polju|Bitcibici na KosovuKosovom polju]] 1389. Narodi Zapadnezapadne EvropeEurope okupili su 1396. godine vojsku kako bi oslobodili kršćanske zemljebalkanske Balkanazemlje te proglasili novi križarski rat 1396. Velika vojna sila poslana je na Balkan, ali je poraženapretpjela poraz od Turaka u [[Bitka kod Nikopolja|Bitcibici kod Nikopolja]].<ref name=Davies385>{{sfn|Davies ''Europe'' |1996|loc=str. 385.–389.</ref> Kostantinopolis konačno385–389}} [[Pad KonstantinopolisaCarigrada (1453)|padaCarigrad je konačno pao]] u ruke Turaka 1453.<ref name=Davies446>godine.{{sfn|Davies ''Europe'' |1996|loc=str. 446.</ref>}}
 
===Kontroverze unutar crkve===
 
[[FileDatoteka:07 Grégoire XI (couronné par Guy de Boulogne).jpg|thumb|left|[[Guy de Boulogne]] okrunjuje papu GregoraGrgura XI, uprikaz na minijaturi u [[Froissartove Kronike|Froissartovim ''ChroniquesKronikama'']]]]
 
Tokom nemirnog 14. vijekastoljeća dolazi do uspostave [[Avinjonsko papstvo|Avinjonskog papstva]] u razdoblju od 1305. do 1378. godine,<ref name{{sfn|Thomson|1998|loc=Thomson170>Thomson ''Western Church'' str. 170.–171.</ref>170–171}} takođerpoznatog poznatogi kao "babilonsko ropstvo papstva" (paralela na židovsko [[babilonsko ropstvo]]),<ref name{{sfn|Loyn|1989|loc=MAAvignon>Loyn "Avignon" ''Middle Ages'' str. 45.</ref>,}} a potom i do [[Zapadna šizma|velike šizme]] u trajanju od 1378. do 1418. godine, kad su postojala dvojica, potom i trojica suprotstavljenih papa, a svakog od njih su podržavale različite države.<ref name{{sfn|Loyn|1989|loc= MAGreat>Loyn "Great Schism" ''Middle Ages'' str. 153.</ref>}} U prvim godinama 15. vijekastoljeća, nakon čitavog stoljeća nemira, crkveni su poglavari 1414. sazvali [[Koncil u Kostanci]] 1414. i slijedećeiduće godine koncil je smijenio jednog od suprotstavljenih papa, ostavivši samo dva pretendenta. Nakon smjenasmjene svih pretendenata, u novembrustudemom 1417. godine koncil izabirizabrao potpuno novog papu, [[Martin V.|Martina V.]] (1417.–1431.papa 1417–1431).<ref name{{sfn|Thomson|1998|loc=Thomson184>Thomson ''Western Church'' str. 184.–187.</ref>184–187}}
 
Osim šizme, zapadna crkva bila je podijeljenarastrzana i teološkim kontroverzama, neke od njihkojih su se neke pretvorile u [[hereza|hereze]]. Engleski teolog [[John Wycliffe]] (umro 1384.), osuđen je kao heretik 1415. zbog učenja da laici mogu imati pristup tekstu ''Biblije'' kao ite imati stav o [[euharistija|euharistiji]], što je bilo suprotno crkvenoj doktrini.<ref name{{sfn|Thomson|1998|loc=Thomson197>Thomson ''Western Church'' str. 197.–199.</ref>197–199}} Wycliffeova učenja utjecala su na dva značajna heretička pokreta u kasnom srednjem vijeku, [[lolardi|lolarde]] u EnglleskojEngleskoj i [[husiti|husite]] u [[Češka (historijska)|Češkoj]].<ref name{{sfn|Thomson|1998|loc=Thomson218>Thomson ''Western Church'' str. 218.</ref>}} Na Čehe je također djelovalo i učenje [[Jan Hus|Jana Husa]], koji je spaljen na lomači 1415. godine nakon što je osuđen za herezu na Koncilu u Kostanci. Husitska crkva, iako pogođena kriarskimkrižarskim ratom protiv nje, preživjela je i nakon srednjeg vijeka.<ref name{{sfn|Thomson|1998|loc=Thomson213>Thomson ''Western Church'' str. 213.–217.</ref>213–217}} Neke hereze onogovog doba bile su montirane, kao npr. optužbe protiv [[templari|templara]], što je dovelo do njihovog rasformiranja 1312., godine i podjele njihovog velikog bogatstva između francuskog kralja [[Philippe IV od Francuske|Filipa IV]] (vladaovl. 1285.–1314.1285–1314) i [[Malteški viteški red|Malteškog viteškog reda]].<ref name{{sfn|Loyn|1989|loc=Templars>Loyn "Knights of the Temple (Templars)" ''Middle Ages'' str. 201.–202.</ref>201–202}}
 
Papstvo je u kasnom srednjem vijeku dodatno rafiniraorafiniralo koncept [[transupstancijacija|transupstancijacije]], postavivši pravilo da je samo kler u mogućnosti pretvoriti hostiju i vino u euharistiju, što je dodatno udaljilo laike od klera. Laici su i dalje nastavljali s praksomprakticirali [[hodočašće|hodočašća]], oboćavanjaobožavanje relikvija i vjerovanjavjerovanje u moć [[Sotona|Sotone]]. Mistici kao [[Meister Eckhart]] (umro 1327.) ili [[Thomas à Kempis]] (umro 1471.) napisalipisali su djela koja su učilapodučavala laike da se usredotoče na unutarnji duhovni život, što je udarilo temelje protestantske [[reformacija|reformacije]]. Osim misticizma, postaje rašireno vjerovanje u vještice i vještičarenje, i ute kasnomkrajem 15. vijekustoljeća crkva počinje davati vjerodostojnost narodnim strahovima i, osuđivati vješticepočev od 1484. godine, osuđivati vještice. Godine 1486. izlazi djelo ''[[Malleus Maleficarum]]'' (= "Vještičji čekić"), najpopularniji priručnik za lovce na vještice.<ref name=Davies436>{{sfn|Davies ''Europe'' |1996|loc=str. 436.–437.</ref>436–437}}
 
===Učenjaci, intelektualci i istraživanja===
U kasnom srednjem vijeku dvojica svećenika i filozofa [[Duns Scotus|Ivan Duns Škot]] (umro 1308.) {{efn-ua#tag:ref|Engleska riječ "''dunce"'' ("glupan") vuče porijeklo iz imena Dunsa ScotusaŠkota.{{sfn|Davies|1996|loc=str.<ref name433–434}}|group=Davies433/>n}} i [[William Occam]] (umro oko. 1348.),<ref name{{sfn|Loyn|1989|loc=MASchol/>str. 293–294}} – započinju reakciju protiv [[skolastika|skolastike]] i kritiziraju upotrebuprimjenu razuma na teologijuteološka pitanja. Njihovo učenje, zajedno s drugm misliocima, dovelo je do potkopavanja prevladavajućeprevlađujuće [[Platon|platonske]] ideje "univerzalija". Occamovo inzistiranje da razum djeljedjeluje nezavisnoneovisno odo vjerevjeri omogućilo je odvajanje znanosti od [[teologija|teologije]] i [[filozofija|filozofije]].<ref name{{sfn|Davies|1996|loc=Davies433>Davies ''Europe'' str. 433.–434.</ref>433–434}} ProučavanjePravnu pravaznanost okarakteriziranoobilježava jepostojano postojanim uvođenjemuvođenje [[Rimsko pravo|rimskog prava]] u područja koje je prethodno reguliranimreguliralo [[običajobičajno pravo]]nim pravom. Jedina iznimka u tom trendu bila je Engleska, u kojoj se i dalje isticaoisticalo običajno pravi ''([[common law]])''. Gotovo sve zemlje obuhvatilekodificirale su svoje zakone u zakonike, koji su doneseni diljem kontinenta osim u Kastilji, Poljskoj i Litvi.<ref name{{sfn|Davies|1996|loc=Davies438>Davies ''Europe'' str. 438.–439.</ref>438–439}}
 
[[FileDatoteka:Studying astronomy and geometry.jpg|thumb|300px|Svećenici proučavaju [[astronomija|astronomiju]] i [[geometrija|geometriju]], Francuska, ranipočetak 15. vijekstoljeća]]
 
Obrazovanje je većim dijelom bilo rezervirano za formiranje budućih svećenika. Osnovno učenje slova i brojeva odvijalo se u sklopuokrilju obitelji ili uz pomoć seoskog svećenika, ali viši stupanj obrazovanja, ''[[trivium]]'' ([[gramatika]], [[retorika]] i [[logika]]), predavao se u vjerskim školama u sklopu [[katedrala]] i u gradskim školama. Došlo je do širenja viših trgovačkih škola, pogotovo u Italiji, gdje su postojala mjesta s više od jedne takve institucije. U 14. i 15. vijekustoljeću univerziteti su se proširili diljem EvropeEurope. Uvelike se povećala prisutnost vernakularneknjiževnosti književnostina narodnom jeziku, čiji su najznačajniji predstavnici bili [[Dante Alighieri]] (umro 1321.), [[Petrarca]] (umro 1374.) i [[Giovanni Boccaccio]] (uroumro 1375.) u Italiji 14. vijekastoljeća, [[Geoffrey Chaucer]] (umro 1400.) i [[William Langland]] (umro oko 1386.) u Engleskoj, te [[François Villon]] (umro 1464) i [[Christine de Pizan]] (umro oko 1430.) u Francuskoj. VećinaVeći dio književnosti ostaje religiozne tematike i, iakopremda je veći dio još uvijek pisan [[latinski]]m jezikom, počinje se javljati velika potražnja za opisima života svetaca i ostalih svjedočenja vjere na narodnim jezicima.<ref name{{sfn|Davies|1996|loc=Davies438/>str. Ova438–439}} Ovu je potražnjapotražnju stimuliranapotaknulo jačanjemjačanje pokreta ''[[Devotio Moderna]]'', a najviše formiranjemformiranje [[Bratstvo zajedničkoga života|Bratstva zajedničkoga života]], ali ite radovima njemačkih mistika kao što su Meister Eckhart i [[Johannes Tauler]] (umro 1361).<ref name{{sfn|Keen|1988|loc=Keen282>Keen ''Pelican History of Medieval Europe'' str. 282.–283.</ref>282–283}} Došlo je i do značajnog razvoja kazališta u obliku prikaza [[mirakul]]a pod pokroviteljstvom Crkve.<ref name{{sfn|Davies|1996|loc=Davies438/>str. 438–439}} Pri kraju ovog razdoblja, razvoj [[ŠtamparskaTiskarski mašinastroj|štamparsketiskarskog mašinestroja]] oko 1450. godine doveo je oko 1500-ih do osnivanja prvih izdavačkih kuća u cijeloj EvropiEuropi do kraja 15.<ref namestoljeća.{{sfn|Davies|1996|loc=Davies445>Davies ''Europe'' str. 445.</ref>}} Stopa pismenosti među stanovništvom se povećala, ali je još uvijek bila niska; procijene stope pismenosti za 1500. godinu sukreću se, naime, oko 10% za muškarce i oko 1% za žene.<ref name{{sfn|Singman|1999|loc=Singman224>Singman ''Daily Life'' str. 224.</ref>}}
 
Početkom 15. vijeka,stoljeća zemlje IberskogPirinejskog poluotoka počinju sponzorirati geografska istraživanja izvan evropskiheuropskih granica. Portugalski princ [[Henrik Moreplovac]] (umro 1460.) organizirao je ekspedicije koje su za njegova života otkrile [[Kanarski otoci|Kanarske otoke]], [[Azori|Azore]] i [[KapverdskiZelenortske otoci|KapverdskeZelenortske otoke]]. Ekspedicije su nastavljene i nakon njegove smrti: [[Bartolomeu Dias]] (umro 1500.) doplovio je do [[Rt dobre nade|Rta dobre nade]] 1486., ia [[Vasco da Gama]] (umro 1524.) oplovio je Afriku i došao do Indije 1498. godine.<ref name{{sfn|Davies|1996|loc=Davies451>Davies ''Europe'' str. 451.</ref>}} Ujedinjene španjolske monarhije Kastilje i Aragona sponzorirale su putovanje [[Kristofor Kolumbo|Kristofora Kolumba]] (umro 1506.) 1492. godine, koje je dovelo do [[Otkriće Amerike|otkrića Amerika]].<ref name{{sfn|Davies|1996|loc=Davies454>Davies ''Europe'' str. 454.–455.</ref>454–455}} Engleska kruna pod vladavinom Henrija VII sponzorirala je putovanje [[John Cabot|Johna Cabota]] (umro 1498.) 1497. godine, koji je doplovio do [[Otok Cape Breton|Otoka Cape Breton]].<ref name{{sfn|Davies|1996|loc=Davies511>Davies ''Europe'' str. 511.</ref>}}
 
===Tehnološki i vojni razvoj===
JedanJedna od značajnijih promjena u vojnoj sferi u kasnom srednjem vijeku bilo je povećano korištenje [[pješadija|pješadijepješaštva]] i [[laka konjica|lake konjice]].<ref name{{sfn|Nicolle|1999|loc=NicolleWestern180>Nicolle ''Medieval Warfare Source Book: Warfare in Western Christendom'' str. 180.</ref>}} Engleska je vojska također vrlo uspješno koristila i strijelce s dugim lukom, dok druge zemlje nisu uspjele stvoriti slične postrojbe strijelaca koje bi imale tako veliki uspjeh.<ref name{{sfn|Nicolle|1999|loc=NicolleWestern183>Nicolle ''Medieval Warfare Source Book: Warfare in Western Christendom'' str. 183.</ref>}} Potaknut povećanom efikasnošću [[samostrelsamostrijel]]a, nastavljen je razvoj [[oklop]]a, tako je razvijen [[puni oklop]] kao zaštita od samostrelasamostrijela i od prvog nosivog vatrenog oružja kojikoje se počeopočelo pojavljivati na bojnim poljima.<ref name{{sfn|Nicolle|1999|loc=NicolleWestern188>Nicolle ''Medieval Warfare Source Book: Warfare in Western Christendom'' str. 188.</ref>}} Oružje na motki dodatno se usavršilo, posebno kod flamanskeflamanskog i švicarskešvicarskog pješadijepješaštva, naoružane snaoružanog [[piket]]ima i drugim dugim kopljima.<ref name{{sfn|Nicolle|1999|loc=Nicolle185>Nicolle ''Medieval Warfare Source Book: Warfare in Western Christendom'' str. 185.</ref>}}
 
JednaJedan od važnijih napredaka u poljoprivredi bio je masovniji uzgoj ovaca s vunom duge dlake, što je omogućilo predenje čvršćih niti. Važna je takođeri zamjena tradicionalne [[preslica|preslice]] za predenje vune s [[kolovrat]]om, što je utrostručilo brzinu predenja.<ref name=Epstein193>{{sfn|Epstein ''Economic and Social History'' |2009|loc=str. 193.–194.</ref>193–194}}{{efn-ua#tag:ref|Ovaj je kolovrat još uvijek bio jednostavan, nije imao ugrađenu papućicupapučicu za uvijanje i povlačenje niti. Ova će inovacija biti izumljena tek u 15. vijekustoljeću.<ref name=Daily36>{{sfn|Singman ''Daily Life'' |1999|loc=str. 36.</ref>}}|group=n}} Nešto manje složena inovacija, koja je ipak bitno poboljšala svakodnevni život, bila je upotreba dugmadi za pričvršćivanje odjeće, omogućivšišto takoje držanjeomogućilo odjećeda se odjeća drži uz tijelo bez potrebe da je se veže s užadi.<refpomoću name=Daily38>uzica.{{sfn|Singman ''Daily Life'' |1999|loc=str. 38.</ref>}} [[Vjetrenjača|Vjetrenjače]] su dodatno poboljšane izumom [[toranjski mlin|toranjskog mlina]], čiji je gornji dio mogao rotirati i prilagoditi se tako smjeru puhanja vjetra.<ref name{{sfn|Epstein|2009|loc=Epstein200>Epstein ''Economic and Social History'' str. 200.–201.</ref>200–201}} Prva [[visoka peć]] pojavila se oko 1350. godine u Švedskoj, povećavšii takodoprinijela količinupovećanju količine proizvedenog željeza i njegovunjegove kvalitetukvalitete.<ref name{{sfn|Epstein|2009|loc=Epstein203>Epstein ''Economic and Social History'' str. 203.–204.</ref>203–204}} Godine 1447. u Veneciji je donesen prvi [[patent]], zaštitivšikoji takoje štitio pravo izumitelja na vlastiti izum.<ref name{{sfn|Epstein|2009|loc=Epstein213>Epstein ''Economic and Social History'' str. 213.</ref>}}
 
=== Umjetnost i arhitektura u kasnom srednjem vijeku===
 
[[FileDatoteka:Les Très Riches Heures du duc de Berry février.jpg|upright|thumb|upright|left|Prikaz veljače (februara) izu iluminiranogiluminiranom rukopisarukopisu [[Très Riches Heures du Duc de Berry]], 15. vijekstoljeće]]
 
Kasni srednji vijek u EvropiEuropi općenito se podudara s kulturalnimkulturnim periodima trecentatrečenta i [[rana renesansa|rane renesanse]] u Italiji, dok jesu Sjevernasjeverna EvropaEuropa i ŠpanijaŠpanjolska nastavilanastavile primjenjivati [[gotika|gotički stil]], postepenopostupno sve više elaboriran u 15. vijekustoljeću, sve do kraja periodatog razdoblja. [[Međunarodna gotika]] dvorski je dvorski stil koji se proširio gotovo cijelom EvropomEuropom u desetljećima oko 1400., godine; jedan od remek djela tog razdoblja jejest [[Très Riches Heures du Duc de Berry|Molitvenik Vojvodevojvode od Berryja]].<ref name{{sfn|Benton|2002|loc=Benton253>Benton ''Art of the Middle Ages'' str. 253.–256.</ref>253–256}} S pojavom staleža bogatih trgovaca u Italiji i Flandriji kao značajnog pokrovitelj umjetnosti, diljem cijele EvropeEurope došlo je do povećanjauspona sekularne umjetnosti, kako kvalitetom tako i kvantitetom. Narudžbe su uglavnom bile ulja na platnu s portretom naručitelja i sve veći raspon luksuznih predmeta: nakita, predmeta od bjelokosti, ukrašenih škrinja (ital. ''[[cassone]]'') i posuđa od [[majolika|majolike]]. Ovi predmeti obuhvaćaju i [[hispano-maursko posuđe]], kojegkoje su proizvodili lončari [[Mudéjar]] u ŠpanijiŠpanjolskoj. Kraljevi su posjedovali mnoštvo takvih predmeta, ali osim zlatnih pehara malo ih je ostalo sačuvano.<ref>{{sfn|Lightbown ''Secular Goldsmiths' Work'' |1978|loc=str. 78.</ref>}} Razvila se italijanska manufaktura svile, tako da zapadne crkve i elite nisu više bile ovisne o uvozu svile iz Bizanta i islamskog svijeta. U Francuskoj i Flandriji je tkanje složenih [[tapiserija]], kao npr. ''[[Dama i jednorog]]'', postalo je značajna industrija luksuza.<ref name{{sfn|Benton|2002|loc=Benton257>Benton ''Art of the Middle Ages'' str. 257.–262.</ref>257–262}}
 
Nakon velikih vanjskih kiparskih kompozicija ranih gotičkih crkava dajenaglasak se naglasakstavlja na kiparstvo unutar građevine, grobnicečime takogrobnice postaju više elaborirane, a i drugi se elementi, kaopopit propovjedaonicepropovjedaonica, raskošno ukrašavaju, primjerice [[Propovjedaonicapropovjedaonica sv. Andrije u Pistoji]]. Postaju uobičajene [[oltarna pala|oltarne pale]] od rezbarenog i oslikanog drva, posebno u crkvama s više bočnih [[kapela]]. [[Rano nizozemsko slikarstvo]], čiji su predstavnici [[Jan van Eyck]] (umro 1441.) i [[Rogier van der Weyden]] (umro 1464.), konkuriralodoseže jerazinu talijanskomtalijanskog slikarstvuslikarstva, kaoa iza njime ne zaostaju mnogo ni nordijski iluminirani rukopisi. Rukopise su masovno započeli sakupljatiprikupljati pripadnici sekularne elite, koji su značajnijesve više naručivali i knjige sa sekularnom tematikom, posebno historijskom. Od 1450. godine nadalje, veliku popularnost dobijaju štampanetiskane knjige, usprkos njihovoj još uvijek visokoj cijeni. Prije 1500. godine već je bilo štampanotiskano više od 30 .000 različitih izdanja [[inkunabula]] i drugih djela,<ref name=BL>British Library Staff "[http://www.bl.uk/catalogues/istc/index.html Incunabula Short Title Catalogue]" ''British Library''.</ref> dok su iluminirane rukopise nastavili naručivati samo kraljevi i rijetki pripadnici aristokracije. Od sredine 15. vijekastoljeća u Sjevernojsjevernoj EvropiEuropi cjenovno su postali dostupni [[drvorez]]i vrlo malih dimenzija, gotovo svi religiozne tematike, čak i seljacima. Bogatije skupine stanovništva dobavljale su skuplja [[grafika|grafička djela]] s vrlo različitim prikazima.<ref name{{sfn|Griffiths|1996|loc=Griffiths17>Griffiths ''Prints and Printmaking'' str. 17.–18.;17–18, 39.–46.</ref>39–46}}
 
==Moderna percepcija==