Wikipedija

Srednji vijek – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 5:
'''Srednji vijek''' razdoblje je u [[Povijest Europe|povijesti Europe]] koje je trajalo od [[5. stoljeće|5.]] do [[15. stoljeće|15. stoljeća]]. To je razdoblje počelo [[Pad Rimskog Carstva|padom]] [[Zapadno Rimsko carstvo|Zapadnog Rimskog carstva]] i okončalo se [[Renesansa|renesansom]] i razdobljem [[Velika geografska otkrića|velikih geografskih otkrića]]. Srednji je vijek srednje razdoblje u klasičnoj podjeli povijesti zapadnoga svijeta, koja se dijeli na [[Antika|stari]], srednji i [[novi vijek]]. Samo srednjovjekovno razdoblje može se podijeliti na [[Rani srednji vijek|rani]], [[Razvijeni srednji vijek|razvijeni]] i [[Pozni srednji vijek|pozni srednji vijek]].{{sfn|Power|2006|loc=str. 304}}{{sfn|Mommsen|1942|loc=str. 236–237}}
 
[[Depopulacija]], [[deurbanizacija]], invazije i seobe naroda, koje su počele tokom [[Kasna antika|kasne antike]], nastavile su se tijekom ranog srednjeg vijeka. [[BarvariBarbari|Barbarski]] osvajači, među kojima su dominirali razni [[germanski narodi]], formirali su nova kraljevstva u ostacima Zapadnog rimskog carstva.{{sfn|Heather|2006|loc=str. 111}} U 7. stoljeću [[sjeverna Afrika]] i [[Bliski istok]], koji su nekad pripadali Istočnom rimskom carstvu, potpali su pod vlast [[Kalifat]]a, islamske države.{{sfn|Collins|1999|loc=str. 138–139}} Premda su se u društvu i političkim strukturama dogodile značajne promjene, do potpunog raskida s [[Antika|antikom]] nije došlo. Na Istoku je preživjelo i kao važna sila opstalo [[Bizantsko carstvo]].{{sfn|Cunliffe|2008|loc=str. 391–393}} Bizantska kodifikacija rimskog prava, poznata kao [[Corpus iuris civilis|Justinijanov kodeks]], na Zapadu je ponovno otkrivena u sjevernoj Italiji 1070. godine i otad je vršila velik utjecaj tijekom čitavoga srednjeg vijeka. Na Zapadu većina novih kraljevstava inkorporirala je ono malo preostalih rimskih državnih ustanova. Osnovani su samostani kao dio pokreta usmjerenog k [[Kristijanizacija|pokrštavanju]] [[Poganstvo|poganske Europe]]. [[Franci]] su pod [[Karolinzi|karolinškom dinastijom]] nakratko uspostavili [[Karolinško carstvo|carstvo]], koje se krajem 8. i početkom 9. stoljeća prostiralo na veći dio zapadne Europe. No, to je carstvo kasnije podleglo pritiscima unutarnjih građanskih ratova i vanjskih invazija — [[Vikinzi]] su napadali sa sjevera, [[Mađari]] s istoka, a [[Saraceni]] s juga.
 
Tijekom razvijenog srednjeg vijeka, koji je počeo nakon 1000. godine, europska se populacija znatno uvećala, jer su tehnološki i poljoprivredni izumi omogućili procvat trgovine, a promjena klime [[Srednjovjekovni topli period|srednjovjekovnog toplog razdoblja]] omogućila je povećanje prinosa usjeva. [[Kmetstvo]], tj. sustav seljaka organiziranih u selo koje [[Plemstvo|vlasteli]] duguje najam i naturalni rad, te [[feudalizam]], tj. politički sustav u kojoj [[vitez]]ovi i niže premstvo duguju vojnu službu svojim gospodarima u zamjenu za pravo zakupa zemljišta i [[plemićka kuća|plemićkih kuća]], predstavljali su dvije temeljne vrste organizacije društva u razvijenom srednjem vijeku. [[Križarski ratovi|Križari]], prvi put spomenuti 1095. godine, označili su prve pokušaje zapadnoeuropskih kršćana da od [[musliman]]a vojnim putem povrate kontrolu nad bliskoistočnom [[Sveta Zemlja|Svetom zemljom]]. Kraljevi su postali poglavari centraliziranih država i utjecali na smanjivanje kriminala i nasilja, ali i na sve veće udaljavanje od jedinstvenog [[Kršćanstvo|kršćanstva]]. Teologija [[Toma Akvinski|Tome Akvinskog]], slike [[Giotto di Bondone|Giotta iz Bondone]], pjesništvo [[Dante Alighieri|Dantea Alighierija]] i [[Geoffrey Chaucer|Geoffreya Chaucera]], putovanja [[Marco Polo|Marka Pola]] i arhitektura [[Gotička arhitektura|gotičkih]] katedrala, poput [[Katedrala u Chartresu| Chartresa]], pripadaju među izvanredna dostignuća razdoblja razvijenog srednjeg vijeka.
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Srednji_vijek