Razlike između izmjena na stranici "Srednji vijek"

m/м
nema sažetka uređivanja
m/м
m/м
{{radovi}}
{{Ljudska historija}}
[[File:JuengeresMathildenkreuz.jpg|thumb|upright=1.5|[[Matildin krst]] koji je napravljen ya [[Mathilde, Abbess of Essen|Matildu || od Esena]] (973–1011). Ona je prikazana na kolenima pred Devicom i detetom u [[emajl]]noj ploči. Krst je verovatno napravljen u [[Cologne]] ili [[Essen]], i demonstrira nekoliko srednjovekovnihsrednjovjekovnih tehnika: [[livenje]] figurativnih skulptura, [[filigran]], emajliranje, poliranje i podešavanje dragulja, i ponovnu upotrebu klasičnih [[Kameja (rezbarenje)|kameja]] i [[Rezbareni dragulj|rezbarenih dragulja]].]]
 
'''Srednji vijek''' razdoblje je u [[Povijest Europe|povijesti Europe]] koje je trajalo od [[5. stoljeće|5.]] do [[15. stoljeće|15. stoljeća]]. To je razdoblje počelo [[Pad Rimskog Carstva|padom]] [[Zapadno Rimsko carstvo|Zapadnog Rimskog carstva]] i okončalo se [[Renesansa|renesansom]] i razdobljem [[Velika geografska otkrića|velikih geografskih otkrića]]. Srednji je vijek srednje razdoblje u klasičnoj podjeli povijesti zapadnoga svijeta, koja se dijeli na [[Antika|stari]], srednji i [[novi vijek]]. Samo srednjovjekovno razdoblje može se podijeliti na [[Rani srednji vijek|rani]], [[Razvijeni srednji vekvijek|razvijeni]] i [[Pozni srednji vekvijek|pozni srednji vijek]].{{sfn|Power|2006|loc=str. 304}}{{sfn|Mommsen|1942|loc=str. 236–237}}
 
[[Depopulacija]], [[deurbanizacija]], invazije i seobe naroda, koje su počele tokom [[Kasna antika|kasne antike]], nastavile su se tijekom ranog srednjeg vekavijeka. [[Barvari|Barbarski]] osvajači, među kojima su dominirali razni [[germanski narodi]], formirali su nova kraljevstva u ostacima Zapadnog rimskog carfstva.{{sfn|Heather|2006|loc=str. 111}} U 7. stoljeću [[sjeverna Afrika]] i [[bliski Istok]], koji su nekad pripadali Istočnom rimskom carstvu, potpali su pod vlast [[Kalifat]]a, islamske države.{{sfn|Collins|1999|loc=str. 138–139}} Premda su se u društvu i političkim strukturama dogodile značajne promjene, do potpunog raskida s [[Antika|antikom]] nije došlo. Na Istoku je preživjelo i kao važna sila opstalo [[Bizantsko carstvo]].{{sfn|Cunliffe|2008|loc=str. 391–393}} Bizantska kodifikacija rimskog prava, poznata kao [[Corpus iuris civilis|Justinijanov kodeks]], na Zapadu je ponovno otkrivena u sjevernoj Italiji 1070. godine i otad je vršila velik utjecaj tijekom čitavoga srednjeg vijeka. Na Zapadu većina novih kraljevstava inkorporirala je ono malo preostalih rimskih državnih ustanova. Osnovani su samostani kao dio pokreta usmjerenog k [[Kristijanizacija|pokrštavanju]] [[Poganstvo|poganske Europe]]. [[Franci]] su pod [[Karolinzi|karolinškom dinastijom]] nakratko uspostavili [[Karolinško carstvo|carstvo]], koje se krajem 8. i početkom 9. stoljeća prostiralo na veći dio zapadne Europe. No, to je carstvo kasnije podleglo pritiscima unutarnjih građanskih ratova i vanjskih invazija — [[Vikinzi]] su napadali sa sjevera, [[Mađari]] s istoka, a [[Saraceni]] s juga.
 
Tijekom razvijenog srednjeg vijeka, koji je počeo nakon 1000. godine, europska se populacija znatno uvećala, jer su tehnološki i poljoprivredni izumi omogućili procvat trgovine, a promjena klime [[SrednjovekovniSrednjovjekovni topli period|srednjovekovnogsrednjovjekovnog toplog razdoblja]] omogućila je povećanje prinosa usjeva. [[Kmetstvo]], tj. sustav seljaka organiziranih u selo koje [[Plemstvo|vlasteli]] duguje najam i naturalni rad, te [[feudalizam]], tj. politički sustav u kojoj [[vitez]]ovi i niže premstvo duguju vojnu službu svojim gospodarima u zamjenu za pravo zakupa zemljišta i [[plemićka kuća|plemićkih kuća]], predstavljali su dvije temeljne vrste organizacije društva u razvijenom srednjem vekuvijeku. [[Križarski ratovi|Križari]], prvi put spomenuti 1095. godine, označili su prve pokušaje zapadnoeuropskih kršćana da od [[musliman]]a vojnim putem povrate kontrolu nad bliskoistočnom [[Sveta Zemlja|Svetom zemljom]]. Kraljevi su postali poglavari centraliziranih država i utjecali na smanjivanje kriminala i nasilja, ali i na sve veće udaljavanje od jedinstvenog [[Kršćanstvo|kršćanstva]]. Teologija [[Toma Akvinski|Tome Akvinskog]], slike [[Giotto di Bondone|Giotta iz Bondone]], pjesništvo [[Dante Alighieri|Dantea Alighierija]] i [[Geoffrey Chaucer|Geoffreya Chaucera]], putovanja [[Marco Polo|Marka Pola]] i arhitektura [[Gotička arhitektura|gotičkih]] katedrala, poput [[Katedrala u Chartresu| Chartresa]], pripadaju među izvanredna dostignuća razdoblja razvijenog srednjeg vijeka.
 
Pozni srednji vijek obilježile su teškoće i nesreće, među kojima su bili glad, kuga i ratovi, što je sve utjecalo na značajno smanjenje broja stanovnika zapadne Europe; između 1347. i 1350. [[crna smrt]] odnijela je živote oko jedne trećine Europljana. Crkveni sukobi, [[hereze]] i [[zapadna šizma|šizma]] unutar [[Kršćanska crkva|kršćanske crkve]] odvijali su se usporedo s ratovima između različitih država, građanskim sukobima i pobunama seljaka. Napredak na području kulture i tehnologije transformirao je europsko društvo i označio kraj srednjeg vijeka i početak [[Novi vijek|ranog novog vijeka]].
{{main|Kriza kasnog srednjeg vijeka}}
 
Prve godine 14. vijeka obilježila je pojava gladi, s kulminacijom u [[Velika glad 1315.–1317.|velikoj gladi 1315.–1317]].<ref name=MAFamine>Loyn "Famine" ''Middle Ages'' str. 128</ref> Uzrok velike gladi je spori prijelaz iz [[SrednovekovniSrednovjekovni topli period|srednjovjekovnog toplog perioda ] u [[malo ledeno doba]], što je povećalo rizik od nestašice hrane u vrijeme kad su vremenske prilike uzrokovale smanjene prinose u poljoprivredi.<ref name=Backman373>Backman ''Worlds of Medieval Europe'' str. 373–374</ref> Godine 1313.–1314. i 1317.–1321. bile su posebno kišovite u cijeloj Evropi, što je za posljedicu imalo masovno podbacivanje prinosa ljetine.<ref name=Epstein41>Epstein ''Economic and Social History'' str. 41</ref> Klimatske promjene koje su bile rezultat smanjenja prosječnih godišnjih temperatura u 14. vijeku bile su popraćene ekonomskom krizom.<ref name=Backman370>Backman ''Worlds of Medieval Europe'' str. 370.</ref>
 
[[File:Jacquerie Navarre.jpg|right|thumb|200px|Egzekucija nekih od vođa ''[[žakerija|žakerije]]'', iz rukopisa ''Chroniques de France ou de St Denis'', 14 vijek.]]