Afgansko-sovjetski rat – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 54:
===Invazija i eskalacija sukoba===
{{glavni|Operacija Oluja-333|Opsada Kosta|Pandžširske ofenzive}}
Sovjetska vlada je to odbila prihvatiti te odlučila stranku Parcham vratiti na vlast direktnom vojnom intervencijom. 2724.12. 1979. sovjetski tenkovi su prešli granične prolaze. 27.12. godine 700 elitnih sovjetskih specijalaca tzv. [[Alfa grupa|Alfa grupe]] se infiltiriralo u [[Kabul]] u kampanji kodnog naziva "[[Operacija Oluja-333]]", zauzelo predsjedničku palaču i likvidiralo predsjednika Hafizullaha Amina, nakon čega je Moskva dovela prosovjetskog [[Babrak Karmal|Babraka Karmala]] sve iz [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] kako bi formalno preuzeo vlast u zemlji. Karmal i SSSR su prozvali Amina "agentom [[CIA]]-e" i naveli da je 17.000 osoba nestalo tijekom njegove vladavine, a ne tijekom Tarakija. Nova prosovjetska vlada je obećala poštivati "[[ljudska prava]]".{{sfn|Human Rights Watch|1984|loc=str. 20}}
 
[[Datoteka:Afghanistan – Soviet tank at the firing position.jpg|left|thumb|225px|Sovjetski tenk u poziciji za pucanje]]
[[Datoteka:BMD-1_in_Afganistan.JPG|left|thumb|225px|Sovjetsko oklopno vozilo na ulicama Kabula]]
Sovjetska 40. armija je ušla u Afganistan na temelju potpisanog ugovora iz 1978. Bila je pod zapovjedništvom [[Sergej Sokolov (zapovjednik)|Sergeja Sokolova]]. Prilikom prvog tjedna invazije, u Afganistan je ušlo 1.800 sovjetskih [[tenk]]ova, 80.000 vojnika i 2.000 [[oklopno vozilo|oklopna vozila]]. U drugom tjednu, zabilježeno je 4.000 letova sovjetskih borbenih zrakoplova u Kabul.{{sfn|Fisk|2005|loc=str. 40-41}} Krhka komunistička vlada navela je sovjetskog vođu da se sjeti vlastite [[Brežnjevljeva doktrina|Brežnjevljeve doktrine]], prema kojoj je SSSR "čuvar komunističkih režima po svijetu" te da će intervenirati ako osjeti da bi neka država mogla napustiti taj sustav. Međutim, iako je [[Moskva]] očekivala da će, poput i prethodne [[Sovjetska invazija Čehoslovačke|sovjetske intervencije u Čehoslovačkoj]] 1968. sve proći razmjerno brzo i neproblematično, Afganistan se pokazao kao čista suprotnost kada su naišli na žilav otpor. Intervencija je samo pogoršala stanje ljudskih prava u zemlji: proširila je opseg nasilja uključivanjem pravih vojnih snaga na terenu te dovela do selektivne opresije samo onih skupina koje su se protivile reformama, pod izgovorom da "su protiv interesa ljudi, nacionalnih interesa, domaćih interesa, stranih interesa, itd". Sovjetske snage krenule su zajedno sa snagama Karmala u eliminaciju protivnika reformi.{{sfn|Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija|19.2. 1985|loc=str. 24}} Ovo je dovelo do bizarne situacije u kojoj vlada strane države (SSSR) pomaže vladi u Afganistanu, a nije protiv nje, u borbi protiv oporbe koja, pak, tvrdi da predstavlja većinu stanovništva, ali koja ipak ne tvori vladu.{{sfn|Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija|19.2. 1985|loc=str. 42}}
 
IstogJanuara mjeseca1980., sovjetski ambasador u [[Washington]]u, [[Anatolij Dobrinjin]], upozorio je Brežnjeva da bi Afganistan mogao dovesti do "potpunog poremećaja" u odnosima SAD-a i SSSR-a. Brežnjev mu je odgovorio: "Ne brini se, Anatolij, mi ćemo ovaj rat završiti za tri do četiri tjedna."{{sfn|Bennett|1999|loc=str. 185}}
 
Ruski vojnici su se uključili u jednu od najdužih opsada u modernoj historiji, [[opsada Kosta|opsadu Kosta]], koja je trajala osam godina.{{sfn|Phillips|2012|loc=str. 24}} Upravo kada su sovjetski vojnici ušli u državu, pobunjenici su preuzeli kontrolu nad jedinom kopnenom vezom planinskog grada Kosta sa vanjskim svijetom, vijugavom, planinskom cestom prema [[Gardez]]u, udaljenog 100 km. Iako je DRA sporadično preuzimala kontrolu nad cestom, nije bila u stanju trajno otjerati gerilske ratnike koji su se skrivali u hladnim brovitim položajima te regije na istoku države.{{sfn|Taubman|20.1. 1988}}
Linija 118 ⟶ 120:
Svjedoci smatraju da su sovjetska bombardiranja bile dio činova namjerne politike kako bi se stanovništvo natjeralo na bijeg. Ekonomija Afganistana je potpuno uništena sustavnim bombardiranjem ruralnih područja u kojima je tada živjelo 85% stanovništva.{{sfn|Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija|19.2. 1985|loc=str. 30}} Jedan farmer je tako opisao kako su sovjetski vojnici zapalili sto polja [[Pšenica|pšenice]] u Dašt-i Arčiju, u [[Kunduz]]u, nakon čega su stanovnici prisiljeni napustiti tu regiju.{{sfn|Human Rights Watch|1985|loc=str. 48}} Zabilježeni su i razni izravni napadi na civile. Jedan je drastičan primjer [[bombardiranje izbjegličkog konvoja u Ghagheranu 1984.]]{{sfn|Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija|19.2. 1985|loc=str. 30}} Tu je i [[masakr u Padkhwab-e-Shani]], u kojem je ubijeno 105 osoba kada su se djeca i stariji sakrili u [[Kanat|podzemnom kanalu]], korištenom za navodnjavanje, a da bi ih istjerali, sovjetske snage su ih ugušile i spalile žive bacivši neku bijelu tekućinu i prah na njih.{{sfn|Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija|19.2. 1985|loc=str. 30-31}}{{sfn|Girardet|2012|loc=str. 127}} 12.10. 1983. odigrao se [[masakr u Kulchabatu, Bala Karzu i Mushkiziju]] u kojem je strijeljano 360 osoba, uključujući 20 djevojaka i 20 staraca;{{sfn|Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija|19.2. 1985|loc=str. 30-31}} marta 1984. [[masakr u Dash-e-Bolokhanu i Dash-e-Asukhanu]];{{sfn|Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija|19.2. 1985|loc=str. 30-31}} novembra 1984. [[masakr u Zirvku|masakr 40 civila u Zirvku]],{{sfn|Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija|19.2. 1985|loc=str. 30-31}} aprila 1985. [[masakr u Lagmanu|masakr 500 civila u Lagmanu]]{{sfn|Bellamy|2012|loc=str. 281}} i drugi. U nekim primjerima, [[oklopni transporter]]i bi se pozicionirali na predgrađu sela, blokirali izlaze i pucali nasumično po kućama. {{sfn|Bellamy|2012|loc=str. 280}}
 
U međuvremenu su slike uništenih i zarobljenih sovjetskih tenkova i helikoptera na svjetskim TV-ekranima mnogo učinile da srozaju prestiž SSSR-a kao globalne supersile te predstavljale veliku propagandnu pobjedu SAD u hladnom ratu. Istovremeno je i sovjetska nesposobnost razlikovanja mudžahedina od nedužnih civila dovela do masovnog uništavanja sela i pokolja, te milijuna izbjeglica u [[Pakistan]]u, čime je SSSR na sebe navukao bijes bivših simpatizera u svjetskoj javnosti, koji su u takvim postupcima vidjeli reprizu američkih postupaka u Vijetnamu. Jedan je afganistanski izbjeglica u intervjuu 23. i 24.9. 1984. opisao čemu je svjedočio:
 
{{citat3|Rusi su ubijali životinje, krali naše satove i novac, stavljali požare po žitu sa svojim BM-13. Bombardirali su prebivališta i [[džamije]], pucali na koga god je radio u poljima iz aviona, zapalili žetvu, uništavali vrtove grožđa i breskava sa bombama, ubijali životinje, kokoši, uzimali bilo što vrijedno, poput snimača vrpci, te derali sveti [[Kuran]].{{sfn|Human Rights Watch|1984|loc=str. 77}}}}
 
==Druga faza rata: 1985.–1989.==
Linija 178 ⟶ 182:
 
Bolnice su sustavno bombardirane, iako su jasno imale oznaku crvenog križa.{{sfn|Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija|19.2. 1985|loc=str. 32}} DRA i sovjetske snage su postavljale i skrivene mine ispod leševa, koje bi eksplodirale kada bi porodice dolazile da pomaknu tijela kako bi pokopali svoje preminule, što je [[Ženevske konvencije|kršenje običaja ratovanja]].<ref>[[#Human Rights Watch 1991|Human Rights Watch 1991]] #Chapter III</ref> 1988., prije povlačenja, sovjetske snage su DRA dali [[Scud]] [[balistički projektili|balističke projektile]] koji teže 1.000 kg te su jako neprecizni. Od tada, DRA je nasumično i nesrazmjerno pucala sa tim projektilima širom Afganistana.<ref name="HRW2"/>
[[Datoteka:EvenA Afghansgraveyard Takein Tourist Photos by Tanks (5774610362)Afghanistan.jpg|Afganistanci poziraju pokraj uništenog sovjetskog tenka|right|thumb|225px|Groblje u Afganistanu]]
 
Mudžahedini su imali taktiku smaknuća sovjetskih zarobljenika sve do 1982. Pojedini radikalni [[Arapi|arapski]] dobrovoljci u mudžahedinskim redovima, koji su slijedili [[vahabizam]], su vršili silovanja i ubojstva civila koji su živjeli na mjestima pod kontrolom DRA vlade. Također su povremeno vršili nesrazmjerno granatiranje gradova.<ref name="HRW2">[[#Human Rights Watch 1991|Human Rights Watch 1991]] #Chapter II</ref> Skupina pod kontrolom zapovjednika Hadžija Abdula Latifa je u Maladžatu zarobljene pripadnike DRA držala u lancima i [[Mučenje|mučila]], dok je jedan pripadnik HW-u rekao da je "osobno prerezao grkljane 1.000 članova Khalqa i na vješala poslao 500 Rusa".{{sfn|Human Rights Watch|1985|loc=str. 93}}
Linija 219 ⟶ 223:
 
===Međunarodne reakcije===
[[Datoteka:UN_General_Assembly_hall.jpg|right|thumb|225px|Opća skupština UN-a je u nekoliko rezolucija osudila stranu intervenciju u Afganistanu]]
Sovjetska invazija je izazvala veliki šok u svjetskoj javnosti te je, nakon skoro dva desetljeća ''[[detant]]a'', označila novu eskalaciju hladnog rata. Po prvi put nakon drugog svjetskog rata Sovjeti su direktno vojno intervenirali van granica [[Istočni blok|istočnog bloka]] te cijelu jednu državu nasilno učinili vlastitim [[Satelitska država|satelitom]]. Dok je svjetska javnost, uključujući i vladu [[Jugoslavija|Jugoslavije]],{{sfn|Thompson|2015|loc=str. 414}} osuđivala sovjetsku agresiju, dotle je vlada [[SAD]] taj potez shvatila kao izraz nove i agresivnije sovjetske politike, čiji je cilj bio što je moguće više iskoristiti slabljenje američkih pozicija u svijetu nakon poraza u [[Vijetnamski rat|vijetnamskom ratu]] te islamske revolucije u [[Iran]]u. Posebno su zabrinjavajuće bile prognoze da će nakon osvajanja Afganistana Sovjeti doći u poziciju da izbiju na strateški važne pozicije na obalama [[Indijski ocean|Indijskog oceana]]. Američki predsjednik [[Jimmy Carter]] smatrao je da Sovjeti samo žele iskoristiti Afganistan kako bi nastavili dalje prema jugu i prigrabili [[Bliski Istok|bliskoistočna]] naftna polja.{{sfn|Barlett|Steele|13.5. 2003}}
 
[[Vijeće sigurnosti]] je januara 1980. raspravljalo o nacrtu rezolucije koja osuđuje sovjetsku invaziju, ali, očekivano, nije prošla zbog veta samog SSSR-a. Ipak, 14.1. 1980. [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Opća skupština UN-a]] je usvojila rezoluciju ES-6/2 u kojoj osuđuje vojnu intervenciju, poziva na povlačenje stranih vojnika i apelira na države da pruže [[Humanitarna pomoć|humanitarnu pomoć]] Afganistanu.{{sfn|UN|2005}}
 
Istog mjeseca, sovjetski ambasador u [[Washington]]u, [[Anatolij Dobrinjin]], upozorio je Brežnjeva da bi Afganistan mogao dovesti do "potpunog poremećaja" u odnosima SAD-a i SSSR-a. Brežnjev mu je odgovorio: "Ne brini se, Anatolij, mi ćemo ovaj rat završiti za tri do četiri tjedna."{{sfn|Bennett|1999|loc=str. 185}}
 
Sovjetske tvrdnje o razlozima intervencije bile su raznolike i često kontradiktorne. Sezale su od tvrdnje da su se "odazvali pozivu da pomognu zdravim snagama", spriječe "[[kontrarevolucija|kontrarevoluciju]]" ili spriječe prelazak Afganistana u "imperijalistički tabor".{{sfn|Valenta|1980|loc=str. 114-141}} Karmal je stranim novinarima u Kabulu 3.1. 1980. rekao kako su sovjetski vojnici došli "obraniti zemlju od vanjskih prijetnji". Američki predsjednik Jimmy Carter je odmah uveo američke sankcije protiv SSSR-a, među kojima su i smanjenje sovjetskog osoblja u veleposlanstvima, ograničavanje prava slijetanja ruske linije 'Aeroflot', kao i embargo na prodaju žitarica SSSR-u.{{sfn|BBC News|3.1. 1980}} [[Andrei Sakharov]], sovjetski nuklearni fizičar i disident, je u američkom intervjuu 1980. izjavio da podupire američke bojkot olimpijskih igara u Moskvi, američke sankcije protiv SSSR-a kao i da poziva sovjetske vojnike da se povuku iz Afganistana. Kao kaznu, KGB je uhitio njega i njegovu suprugu, oduzeli mu titule te ga poslali u Gorki, industrijski grad 400 km istočno od Moskve.{{sfn|BBC News|22.1. 1980}}
 
Neke vlade država unutar [[Sovjetski blok|sovjetskog bloka]] usvojile su svojevremeno slično ponašanje: 1982., kada je preuzela predsjedništvo Opće skupštine UN-a (OS UN), [[Mađarska]] je održala govor u kojem je tvrdila da su "ubojstva u Afganistanu uvelike preuveličana" i naglasila "da se mora više davati pozornosti istrebljenju [[Palestinci|Palestinaca]] od [[Izrael]]a".{{sfn|Bellamy|2012|loc=str. 283}} Pojedine države, poput [[Indija|Indije]], su zauzele neutralan stav te se suzdržale od javnih osuda SSSR-a, te službeno priznale prosovjetsku vladu u Kabulu.{{sfn|New York Times|13.5. 1984}} Usprkos tome, međunarodna zajednica je uvelike brzo i odlučno osudila SSSR, a samo je sovjetski blok branio njezino ponašanje.{{sfn|Bellamy|2012|loc=str. 283}} Kada je 1983. [[Varšavski pakt]] ponudio [[NATO]] savezu povelju o nenapadanju, zapadnonjemački kancelar [[Helmut Kohl]] je izjavio da takve formalnosti imaju "malo značenje u usporedbi sa stvarnostima poput sovjetske invazije Afganistana 1979."{{sfn|Vincour|10.1. 1983}}
 
Prilikom glasovanja o rezoluciji o povlačenju sovjetskih vojnika iz Afganistana pri UN-u 1987., 123 države su glasovale za, 11 je bilo neutralno a samo 19 je bilo protiv. Skupina pravnika za ljudska prava iz SAD-a, UK-a, [[Švedska|Švedske]] i [[Malta|Malte]] okupljene u Neovisno vijeće za međunarodna ljudska prava, su iste godine naveli da "postoji značajana količina dokaza da je izvršen genocid protiv afganistanskog naroda od udruženih snaga DRA i SSSR-a."{{sfn|Lewis|11.11. 1987}}
 
===Političke posljedice===
Izvještaji o zločinima i okrutnostima u ratu naštetile su sovjetskom ugledu. Sovjetski mediji su isprva odbacivali izvještaje i nijekali ih kao "antisovjetsku propagandu" i "dezinformacije". Neke vlade država unutar [[Sovjetski blok|sovjetskog bloka]] usvojile su svojevremeno slično ponašanje: 1982., kada je preuzela predsjedništvo Opće skupštine UN-a (OS UN), [[Mađarska]] je održala govor u kojem je tvrdila da su "ubojstva u Afganistanu uvelike preuveličana" i naglasila "da se mora više davati pozornosti istrebljenju [[Palestinci|Palestinaca]] od [[Izrael]]a".{{sfn|Bellamy|2012|loc=str. 283}} U rijetkim prilikama kada je priznao zločine, SSSR je tvrdio da se radilo o "vojnicima koji su izmakli kontroli". Usprkos tome, međunarodna zajednica je brzo i odlučno osudila SSSR, a samo je sovjetski blok branio njezino ponašanje.{{sfn|Bellamy|2012|loc=str. 283}} Takozvani 'afganistanski sindrom' manifestirao se oktobra 1989., kada je [[Vrhovni Sovjet]] u deklaraciji naveo da je intervencija bila moralna i politička pogreška.{{sfn|Dowling|2014|loc=str. 7}} Do kraja 1989., pritvoreno je 3.000 sovjetskih veterana zbog raznih kriminalnih prekršaja, a dobar dio ih je trebao profesionalnu psihološku pomoć. {{sfn|Dowling|2014|loc=str. 7}} David Gibbs smatra da je SSSR izvršio invaziju uz oklijevanje, da nije primarno htio proširiti svoj utjecaj te da nije postigao nikakve veće strateške prednosti iz okupacije.{{sfn|Gibbs|1987|loc=str. 365-379}}
[[Datoteka:Afghanistan graveyard of empires cartoon.jpg|right|thumb|225px|Karikatura u kojoj Afganistanac govori američkom vojniku da pripazi da se ne zadrži predugo u toj zemlji, navodeći kako je to groblje imperija]]
Nadžibulahov režim se održao još tri godine, sve dok raspad SSSR-a te prijelaz ključnog vladinog komandanta [[Abdul Rašid Dostum|Abdula Rašida Dostuma]] na stranu mudžahedina nisu izazvali njegovo svrgnuće i konačni pad komunističkog režima u Afganistanu 1992., čime se 1,6 milijuna izbjeglica krenulo vraćati domovima.{{sfn|UNHCR|12.2. 1999}} Time je ''de facto'' postignuta potpuna antikomunistička pobjeda i sveopći kolaps sovjetske ideologije u Afganistanu. Ovaj ishod neki smatraju američkom ideološkom pobjedom.{{sfn|Syed|Akhtar|Usmani|2011|loc=str. 359}} Usprkos tome, Afganistan nije bio "sovjetski Vijetnam": Afganistan je bio odmah uz sovjetsku granicu, dok je Washington bio bliže [[Južni pol|Južnom polu]] nego [[Sajgon]]u; nije bilo nametljivih medija niti javnih istraga kongresa o sovjetskom ratu a sovjetske snage ipak se nisu toliko potpuno angažirale u Afganistanu koliko američke u Vijetnamu.{{sfn|Kurtz|1999|loc=str. 86}}
Linija 239 ⟶ 244:
 
{{citat3|Doista vjerujem da je ovo uzrokovalo da se pad [[Berlinski zid|berlinskog zida]] dogodi pet do deset godina ranije nego bi se inače dogodio. Preko milijun ruskih Židova je dobilo slobodu emigrirati u Izrael; Bog zna koliko je oslobođeno iz [[gulag]]a. A najmanje 100 milijuna [[Istočna Evropa|istočnih Europljana]] su dobili slobodu danas, a da ne govorim o ruskom narodu. Istina je da oni koji uživaju u svojim slobodama ne znaju kakvu su ulogu igrali milijun afganistanskih duhova u ovome. Do danas, nitko im nije zahvalio... Ove stvari su se dogodile. Bile su veličanstvene i promijenile su svijet. A ljudi koji zaslužuju zahvale su oni koji su se žrtvovali.{{sfn|Crile|2003|loc=str. 523}}}}
 
William Maley je naveo da su "Sjedinjene Države preživjele Vijetnam, dok Sovjetski Savez nije preživio Afganistan. [...] Afganistan nije bio sovjetski Vijetnam, već nešto puno gore."{{sfn|Maley|2009|loc=str. 136}}
[[Datoteka:Abdul Rahim Wardak in Kabul April 2010.jpg|right|thumb|225px|Afganistanski ministar obrane Abdul Rahim Wardak 2010. uz sliku suborca iz sovjetsko-afganskog rata, Ahmada-šaha Masuda]]
Posthumno, [[Ahmad-šah Masud]] proglašen je narodnim herojem Afganistana, a počast mu je dao bivši suborac i ministar obrane od 2004. do 2012., [[Abdul Rahim Wardak]]. 1990-ih je na Zapadu vladalo mišljenje kako je afgansko-sovjetski rat predstavljalo ključan događaj hladnog rata koji je doveo do nestanka SSSR-a sa svjetske scene i omogućio da se pobjednički SAD nametne kao jedina svjetska supersila. Iako su Sovjeti u Afganistanu imali relativno male gubitke, čak i usporedbi s američkima u Vijetnamu, nesposobnost suzbijanja mudžahedinske gerile se uzimala kao konačni dokaz krajnje inferiornosti sovjetske vojne doktrine i opreme u odnosu na zapadnu - dojam koji je pojačan fijaskom [[Prvi čečenski rat|ruske intervencije u Čečeniji 1994-96 godine]].
Linija 282 ⟶ 289:
*{{cite book|last=Kurtz| title=Encyclopedia of Violence, Peace, and Conflict, Three-Volume Set
|first=Lester R.|publisher=[[Academic Press]]|year= 1999|isbn= 9780080544144|ref=harv}}
*{{cite book|last=Maley| year=2009|title=The Afghanistan Wars: Second Edition|first=William |publisher= [[Palgrave Macmillan]]|isbn=1137013613, 9781137013613|ref=harv}}
*{{cite book|last=McCoy|first=Alfred W.|editor1-last=Steinberg|editor1-first=Michael K.|editor2-last=Hobbs|editor2-first=Joseph John|editor3-last=Mathewson|editor3-first=Kent|chapter=2. The Stimulus of Prohibition: A Critical History of the Global Narcotics Trade|title=Dangerous Harvest: Drug Plants and the Transformation of Indigenous Landscapes|publisher=[[Oxford University Press]]|location=Oxford; New York|pages=24-114|year=2004|isbn=9780195143195|oclc=50646049|ref=harv}}
*{{cite book|last=McGarth|first=Rae|title=Landmines: Legacy of Conflict: A Manual for Development Workers|publisher=DIANE Publishing|year=1998|isbn=0-7881-3280-6|ref=harv}}
Linija 342 ⟶ 350:
* {{cite web|last=Taubman| year=20.1. 1988| first=Philip| title=Afghan Siege Over, Troops Still Duck| url=http://www.nytimes.com/1988/01/20/world/afghan-siege-over-troops-still-duck.html|publisher=New York Times| ref=harv}}
*{{cite web|last=Taylor|year=4.8. 2014|first=Alan| title=The Soviet War in Afghanistan, 1979 - 1989|url=http://www.theatlantic.com/photo/2014/08/the-soviet-war-in-afghanistan-1979-1989/100786/|publisher=The Atlantic|ref=harv}}
*{{cite web|last=Vincour|year=10.1. 1983|first=John|publisher=New York Times| url=http://www.nytimes.com/1983/01/10/world/allies-privately-unsure-of-bloc-s-offer.html|title=Allies Privately Unsure of Soviet Bloc's Offer|ref=harv}}
* {{cite web|last=BBC News|year=3.1. 1980|title=1980: Afghan leader defends Soviet invasion|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/3/newsid_2492000/2492329.stm| ref=harv}}
* {{cite web|last=BBC News|year=22.1. 1980| title=1980: Soviet dissident Sakharov banished|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/22/newsid_2506000/2506763.stm|ref=harv}}
Linija 347 ⟶ 356:
* {{cite web| last=[[The Economist]]| year=15.1. 2015| title=Oil price and Russian politics: The ebb and flow of Federal fortune| url= http://www.economist.com/blogs/freeexchange/2015/01/oil-price-and-russian-politics| ref=harv}}
* {{cite web|last=[[Jutarnji list]]|year=6.3. 2013| title=Pronađen sovjetski vojnik zarobljen prije 33 godine u Afganistanu|url=http://www.jutarnji.hr/pronaden-sovjetski-vojnik-zarobljen-u-afganistanu-prije-33-godine/1089250/|ref=harv}}
*{{cite web|last=New York Times|year=13.5. 1984| title=Bush, in India, Assails Soviet Over the War in Afghanistan|url=http://www.nytimes.com/1984/05/13/world/bush-in-india-assails-soviet-over-the-war-in-afghanistan.html|ref=harv}}
*{{cite web|last=[[New York Times]]|year=15.4. 1988| title=10 Years in Afghanistan: The Soviet Vietnam| url=http://www.nytimes.com/1988/04/15/world/10-years-in-afghanistan-the-soviet-vietnam.html|ref=harv}}
*{{cite web|last=UN News Centre|year=5.6. 2007| title=UN providing Afghan returnees with life-saving mine risk education|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=22799&Kw1=afghanistan&Kw2=mines&Kw3=contaminated|ref=harv}}