Euklid – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
dopuna s hr.wiki |
|||
Red 1:
{{Znanstvenik
| ime = Euklid
| slika = Euklid.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov = Umjetnikov prikaz Euklida
| datum_rođenja = oko 330. pne.
| mjesto_rođenja =
| datum_smrti = oko 275. pne.
| mjesto_smrti =
| prebivalište = [[Aleksandrija]]
| državljanstvo =
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Matematika]]
| radna_institucija =
| alma_mater =
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Euklidska geometrija]], <br /> [[Elementi (Euklid)|''Elementi'']]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| religija =
| fusnote =
}}
'''Euklid''' ([[grčki jezik|grč.]]{{polytonic|Εὐκλείδης}}, oko 330. pne. - oko 275. pne.), [[Stara Grčka|starogrčki]] [[matematičar]]. Euklid je poznati grčki [[matematika|matematičar]] iz [[Atena (grad)|Atene]]. Živio je i radio u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] gdje je stvorio matematičku školu. Napisao je brojna djela, od kojih neka nisu sačuvana i poznata su samo po naslovu. Sačuvana djela su:
== Euklidovi ''Elementi'' ==
{{Glavni|Elementi (Euklid)}}
[[datoteka:Euclid Dodecahedron 1.svg|mini|desno|300px| Euklidova konstrukcija pravilnog [[dodekaedar|dodekaedra]].]]
Euklidovi ''Elementi'' ([[Starogrčki jezik|grč]]. ''Στοıχεῖα'') su matematički spisi objavljeni oko 300. pne. u 13 knjiga. Njihovo je značenje u tome što je to bio toliko uspio pokušaj sustavna izlaganja sveukupne elementarne geometrije na [[aksiom]]atskoj osnovi da su vjekovima bili nenadmašen uzor stroge znanstvene dedukcije. Sve do 19. vijeka oni su bili i osnovni udžbenik geometrije, a doživjeli su više od 500 izdanja na mnogim jezicima. Nije se sačuvao izvorni tekst Euklidovih ''Elemenata'', pa se ne zna točno što je u njima izvorni Euklidov prilog, no taj je svakako velik. U knjigama od I. do VI. obrađena je [[planimetrija]], od VII. do X. [[aritmetika]] i [[teorija brojeva]] u geometrijskom obliku, a od XI. do XIII. [[stereometrija]]. Za načelna pitanja geometrijske aksiomatike najvažnija je I. knjiga jer su u njoj skupljeni svi aksiomi na kojima se zasnivaju Euklidovi ''Elementi''. <ref> '''Euklidovi elementi''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=18596] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
=== Postulati ===
# Dvije [[
# Dužinu je moguće produžiti u beskonačnost (na oba njena kraja, čime se dobiva pravac)
# Zadani segment pravca definira kružnicu (jedan kraj segmenta je središte, a duljina segmenta je polumjer)
# Svi pravi
# Ako pravac siječe dva pravca tako da je zbroj kuteva s iste strane manji od dva prava kuta, onda se ta dva pravca (ako se dovoljno produže) sijeku.
Među njima je, zbog svoje normalne složenosti i [[eksperiment]]alne neočitosti, najveću pozornost privukao takozvani 5. postulat. Jedan od najpoznatijih matematičkih problema, takozvani problem 5. postulata, ili problem [[Paralela (zemljopis)|paralela]], traži da se 5. postulat dokaže na osnovi ostalih aksioma, i time se sam izbriše iz popisa aksioma. U 2000 godina bilo je mnoštvo neuspjelih pokušaja rješavanja toga problema. U 19. stoljeću uvidjelo se da je 5. postulat doista aksiom neovisan o ostalima, pa se zato ne može izvesti iz ostalih. Time je otvorena mogućnost i za drugi geometrijski sustav različit od Euklidova, takozvanu [[Neeuklidska geometrija|neeuklidsku geometriju]]. Analiza Euklidovih ''Elemenata'' otkrila je u njima niz nedostataka, a u prvome redu nepotpunost njihove aksiomatike.
== Anegdote ==
Najpoznatija anegdota o Euklidu (autor je [[Proklo (grčki filozof)|Proklo]]), kaže kako je Euklid išao faraonu Ptolemeju pokazati svoju knjigu ''Elementi''. Faraon ga je upitao: "Postoji li lakši način do matematike od proučavanja ''Elemenata''?" Ovaj je odgovorio: "Da, postoji." Faraon ga upita: "Postoji li ''kraljevski'' način do matematike?" Euklid mu odgovori: "Ne, ne postoji. Onaj tko želi shvatiti matematiku mora raditi. Isto vrijedi i za kraljeve."
==Izvori==
{{izvori}}
{{Commonscat|Euclid}}
| |||