Verzija na datum 22 juli 2015 u 15:13 uredi Edgar Allan Poe (razgovor \| doprinos) Birokrati, Administratori interfejsa, Administratori 323.029 izmena Nema sažetka izmjene ← Starija izmjena		Verzija na datum 26 august 2015 u 01:05 uredi poništi Yahadzija (razgovor \| doprinos) Autopatroleri 1.864 izmene Nema sažetka izmjene Novija izmjena →
Red 2: podplemena Panoni.<ref>Wilkes J. J. (1992): The Illyrians, ISBN 0-631-19807-5.</ref>Bili su su autohtono [[Iliri\|ilirsko]] [[pleme]], koje je naseljavalo unutrašnjost današnje [[Bosna i Hercegovina\|Bosne i Hercegovine]], pretežno u slivu [[Sana\|Sane]] i srednjem toku [[Vrbas]]a, oko [[Vrbanja\|Vrbanje]] i [[Ugar\|Ugra]] ([[550]]. p.n.e - [[300]]. n.e.). Ovo područje se na kartama onoga doba označava kao [[Donji ~~kraji~~Kraji]]. Neka područja te teritorije su dijelili sa Ditionima, Desidijatima/[[Desitijati\|Desitijatima]] i Autarijatima. Graničili su se sa Dardanima (istok), Japodima (zapad, oko [[Una\|Une]] i [[Krka\|Krke]]), Jasima, Kolapijanima i Varcijanima (sjever: [[Sava]] – [[Drava]] – [[Dunav]]), Liburnima i Delmatima (jug), Breucima (sjeveroistok: današnja [[Semberija]]) te Deriopima (jugoistok: oko [[Jajce\|Jajca]] i [[Pliva\|Plive]]). Kao i ostali Iliri, Mezeji su živjeli u utvrđenim ili poluutvrđenim naseljima, od poljoprivrede, [[lov]]a i [[ribolov]]a. Antički pisci (Herodijan, [[Livije]], Plinije, [[Strabon]], Teopomp i drugi) Ilire opisuju kao ljude visokog rasta, jake i dobre [[ratnik]]e, odane piću. Nisu održavali ličnu higijenu, a živjeli su u [[patrijarh]]alnim zajednicama. Preme njima, svake osme godine su dijelili zemlju (teritoriju), razjedinjeni u međusobnim borbama i otporima neprijatelju. Maizaioi su imali 269 sudija. Među [[Iliri]]ma ~~Među [[Iliri]]ma "~~{{Citat\|najpoznatiji su Dezitijati, Mezeji, Daorsi, Dalmati, Japodi, Ardijejci, Autarijati, Deuri, Deretini...".}}<ref>Benac A., Ur. (1986): Bosna i Herzegovina / Bosnia and Herzegovia / Bosnien und Herzegowina. Svjetlost, Sarajevo.</ref> Kada su osvojili prve [[Dalmacija\|dalmatinske]] [[otok]]e ([[229.]] god. p.n.e.), [[Rimljani]] su osnovali svoju provinciju ''Ilirik''. Nakon žilavog ilirskog otpora njihovim najezdama u unutrašnjost, konačno su osvojili državu značajnog [[kralj]]a Gencija (Gentius, 167 ili 168. godine p.n.e.). Čitavo jedno [[stoljeće]], u krvavim borbama, prodirali su u unutrašnjost Ilirika.<ref>Šentija J. (1977): Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, 3: Foc-Iw. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.</ref> Postepeno su osvajali unutrašnjost [[Balkan]]a, u kojoj je bilo i područje Mezeja. Ova višestoljetna ilirska drama okončana je između [[6.]] i [[ 9.]] godine nove ere, a zbila se u središtu današnje [[BiH]]. Bio je to poznati ''Bellum batonianum'' – batonski ustanak (nazvan po dvojici vođa – imenjaka: dezitijatskom i breučkom [[Baton]]u). Posljednji put su ujedinila mnoga [[Iliri\|ilirska]] plemena pa su, prema rimskim hroničarima, [[Rim]]om kružile panične priče o 800.000 ustanika, uključujući 200.000 elitnih boraca i 8.000 konjanika.~~<ref>Benac A., Ur. (1986): Bosna i Hercegovina / Bosnia and Herzegovia / Bosnien und Herzegowina. Svjetlost, Sarajevo.</ref>~~ Ustanak je izazvan prisilnom mobilizacijom Ilira u rimsku vojsku. == Reference ==

Mezeji – razlika između verzija