Razlike između izmjena na stranici "Mezeji"

Obrisano 116 bajtova ,  prije 6 godina
nema sažetka uređivanja
podplemena Panoni.<ref>Wilkes J. J. (1992): The Illyrians, ISBN 0-631-19807-5.</ref>Bili su su autohtono [[Iliri|ilirsko]] [[pleme]], koje je naseljavalo unutrašnjost današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], pretežno u slivu [[Sana|Sane]] i srednjem toku [[Vrbas]]a, oko [[Vrbanja|Vrbanje]] i [[Ugar|Ugra]] ([[550]]. p.n.e - [[300]]. n.e.).
 
Ovo područje se na kartama onoga doba označava kao [[Donji krajiKraji]]. Neka područja te teritorije su dijelili sa Ditionima, Desidijatima/[[Desitijati|Desitijatima]] i Autarijatima. Graničili su se sa Dardanima (istok), Japodima (zapad, oko [[Una|Une]] i [[Krka|Krke]]), Jasima, Kolapijanima i Varcijanima (sjever: [[Sava]] – [[Drava]] – [[Dunav]]), Liburnima i Delmatima (jug), Breucima (sjeveroistok: današnja [[Semberija]]) te Deriopima (jugoistok: oko [[Jajce|Jajca]] i [[Pliva|Plive]]).
 
Kao i ostali Iliri, Mezeji su živjeli u utvrđenim ili poluutvrđenim naseljima, od poljoprivrede, [[lov]]a i [[ribolov]]a. Antički pisci (Herodijan, [[Livije]], Plinije, [[Strabon]], Teopomp i drugi) Ilire opisuju kao ljude visokog rasta, jake i dobre [[ratnik]]e, odane piću. Nisu održavali ličnu higijenu, a živjeli su u [[patrijarh]]alnim zajednicama. Preme njima, svake osme godine su dijelili zemlju (teritoriju), razjedinjeni u međusobnim borbama i otporima neprijatelju. Maizaioi su imali 269 sudija.
 
Među [[Iliri]]ma
Među [[Iliri]]ma "{{Citat|najpoznatiji su Dezitijati, Mezeji, Daorsi, Dalmati, Japodi, Ardijejci, Autarijati, Deuri, Deretini...".}}<ref>Benac A., Ur. (1986): Bosna i Herzegovina / Bosnia and Herzegovia / Bosnien und Herzegowina. Svjetlost, Sarajevo.</ref>
 
Kada su osvojili prve [[Dalmacija|dalmatinske]] [[otok]]e ([[229.]] god. p.n.e.), [[Rimljani]] su osnovali svoju provinciju ''Ilirik''. Nakon žilavog ilirskog otpora njihovim najezdama u unutrašnjost, konačno su osvojili državu značajnog [[kralj]]a Gencija (Gentius, 167 ili 168. godine p.n.e.). Čitavo jedno [[stoljeće]], u krvavim borbama, prodirali su u unutrašnjost Ilirika.<ref>Šentija J. (1977): Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, 3: Foc-Iw. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.</ref>
Postepeno su osvajali unutrašnjost [[Balkan]]a, u kojoj je bilo i područje Mezeja. Ova višestoljetna ilirska drama okončana je između [[6.]] i [[ 9.]] godine nove ere, a zbila se u središtu današnje [[BiH]]. Bio je to poznati ''Bellum batonianum'' – batonski ustanak (nazvan po dvojici vođa – imenjaka: dezitijatskom i breučkom [[Baton]]u). Posljednji put su ujedinila mnoga [[Iliri|ilirska]] plemena pa su, prema rimskim hroničarima, [[Rim]]om kružile panične priče o 800.000 ustanika, uključujući 200.000 elitnih boraca i 8.000 konjanika.<ref>Benac A., Ur. (1986): Bosna i Hercegovina / Bosnia and Herzegovia / Bosnien und Herzegowina. Svjetlost, Sarajevo.</ref> Ustanak je izazvan prisilnom mobilizacijom Ilira u rimsku vojsku.
 
== Reference ==