Borbe za Kruševac 1944. – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene 82.117.192.86 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Edgar Allan Poe
Nema sažetka izmjene
Red 116:
U zvaničnoj posleratnoj jugoslovenskoj istoriografiji [[14. 10.|14. oktobar]] usvojen je kao dan oslobođenja [[Kruševac|Kruševca]], i priznavana je odlučujuća uloga [[Crvena armija|Crvene armije]]. U centru grada podignut je spomenik osamnaestorici crvenoarmejaca koji su poginuli u sukobu sa četnicima Mirka Tomaševića, a na zgradu Doma sindikata postavljena je spomen-ploča povodom oslobođenja [[Kruševac|Kruševca]].
 
U emigrantskim krugovima i publicistici međutim priča o oslobođenju [[Kruševac|Kruševca]] zauzimala je značajno mesto u obrazlaganju teze da su četnici bili antifašistička i oslobodilačka snaga, te da im je učinjena istorijska nepravda i falsifikovana istina o njima. Ovakva gledišta postala su prisutna i u [[Srbija|Srbiji]], naročito nakon članka Miloslavapseudohistorijskog Samardžićaidiota miloslava samardžića u broju 57 časopisa " Pogledi " od 01.-15. marta 1990. godine, u kojem se zasluga za oslobođenje Kruševca pripisuje četnicima. Nakon ovoga tema je obrađivana u čitavom nizu knjiga i novinskih feljtona. Pod uticajem ovih tumačenja koja su stekla široku popularnost, tokom devedesetih uklonjen je spomenik poginulim crvenoarmejcima, a 2004. je skinuta i spomen-ploča.
 
Istorijski arhiv [[Kruševac|Kruševca]] organizovao je izložbu dokumenata i slika, radio-Kruševac raspravu, a [[SUBNOR]] je organizovao tribine uz prisustvo učesnika i svedoka. Iz dokumenata jasno proizilazi da je postojala široka saradnja između [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] i Nemaca u [[Kruševac|Kruševcu]] počev od jula 1944. [[15. 7.|15. jula]] [[1944]]. u ovom gradu održan je sastanak između predstavnika [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO]] i [[Vojnoupravni komandant Jugoistoka|Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka]]<ref>[http://www.znaci.net/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu sa četničkim komandantom Neškom Nedićem - Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd]</ref>. Sam Keserović, kao i brojni njegovi komandanti, bio više puta prisutan u [[Kruševac|Kruševcu]]. Dnevnik [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komande Jugoistoka]] pominje ga u zapisu od [[10. 8.|10. avgusta]] 1944. (Četnička grupa »Keserović« stupila je dobrovoljno pod komandu Borbene grupe »Dizener«)<ref>[http://www.znaci.net/00001/4_12_4_218.htm Ratni dnevnik Komande Jugoistoka, 10. avgust 1944 - Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd]</ref>. brojni svedoci tvrde da je, počev od [[29. 9.|29. septembra]], uglvnom živeo u svojoj kući, te da se njegov štab nalazio u centru grada.