Rat u Hrvatskoj – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
m Vraćene izmjene 78.155.33.68 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika 93.138.3.45
Red 6:
|datum= proljeće [[1991]]. <ref>Navode se razni datumi; neki kao početak uzimaju [[31. 3.]] [[1991]], odnosno [[Balvan revolucija]], drugi [[okršaj u Pakracu]] i [[Incident na Plitvicama]]</ref> – [[12. 11.]] [[1995]].
|mjesto=[[Hrvatska]]
|casus=progonprotivljenje [[Srbi|Srba]] iznezavisnosti Hrvatske
|territory=Croatian government gains full control of territory of [[Croatia]]
|rezultat=pobjeda Hrvatske
|zaraćeni1={{Flagicon|Hrvatska}} [[Hrvatska]]<br />{{Flagicon|Bosna i Hercegovina|1992}} [[Bosna i Hercegovina]] <small>'''(1995.)'''<br />{{Flagicon|Njemačka}}[[Njemačka|Njemačka]]<br />{{Flagicon|Sjedinjene Američke Države}}[[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Američke Države]]<br />{{Flagicon|Vatikan}}[[Vatikan|Vatikan]]</small>
|zaraćeni2={{flagicon|Srpska Krajina}} [[Republika Srpska Krajina]]<br />[[Datoteka:Jnagrb.jpg|22px]] [[JNA]] <small>(kontrolirala {{flag|Srbija|1991}}) '''(1991.-1992.)'''</small><br />{{flagicon|Republika_Srpska}} [[Vojska Republike Srpske]] <small>'''(1992.-1995.)'''</small>
|komandant1={{Flagicon|Hrvatska}} [[Franjo Tuđman]]<br />{{Flagicon|Hrvatska}} [[Anton Tus]]<br />{{Flagicon|Hrvatska}} [[Gojko Šušak]]<br />{{Flagicon|Hrvatska}} [[Janko Bobetko]]<br />{{Flagicon|Hrvatska}} [[Zvonimir Červenko]]<br />{{Flagicon|Hrvatska}} [[Petar Stipetić]]<br />{{Flagicon|Hrvatska}} [[Rahim Ademi]]<br />{{Flagicon|Hrvatska}} [[Mile Dedaković]]</br>{{Flagicon|Bosna i Hercegovina|1992}} [[Atif Dudaković]]
|komandant2={{flagicon|Srbija|1991}} [[Slobodan Milošević]]<br />{{flagicon|Srpska Krajina}} [[Milan Martić]]<br />{{flagicon|Srpska Krajina}} [[Milan Babić]]<br />{{flagicon|Srpska Krajina}} [[Goran Hadžić]]<br />[[Datoteka:Jnagrb.jpg|22px]] [[Mile Mrkšić]]<br />[[Datoteka:Jnagrb.jpg|22px]] [[Veljko Kadijević]]<br />[[Datoteka:Jnagrb.jpg|22px]] [[Blagoje Adžić]]<br />[[Datoteka:Jnagrb.jpg|22px]] [[Života Panić]]</br>{{flagicon|Srbija|1991}} [[Jovica Stanišić]]<br />{{flagicon|Srbija|1991}} [[Franko Simatović]]<br />{{flagicon|Srbija|1991}} [[Borisav Jović]]
|snaga1=100.000 vojnika
|snaga2=70.000 vojnika (1991.)-200.000 vojnika (1995.)
Red 26:
|notes=
}}
'''Rat u Hrvatskoj''' je naziv koji se koristi za niz povezanih oružanih sukoba koji su se za vrijeme i neposredno nakon [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] - od [[1991]]. do [[1995]]. - odigravali na teritoriju današnje [[Hrvatska|Hrvatske]] između hrvatskih vojnih, policijskih i paravojnih snaga s jedne, te paravojnih snaga pobunjenih hrvatskih [[Srbi|Srba]], odnosno snaga [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]], koje je podržavala [[Jugoslavenska narodna armija]], a kasnije [[Srbija]].<ref name="Annex IV">{{cite web|title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992), Annex IV - The policy of ethnic cleansing; Prepared by: M. Cherif Bassiouni.| publisher=[[UN]]| date = 28. 12. 1994.| url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/IV.htm|accessdate = 19. 3. 2011.}}</ref> U Hrvatskoj se za taj sukob koristi izraz ''Domovinski rat'' - dok se u engleskoj literaturi koristi i izraz ''Hrvatski rat za nezavisnost''. Rat u Hrvatskoj se često uzima kao dio šire cjeline koju čini i [[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992-1995). Nakon kolapsa komunizma u [[istočna Europa|istočnoj Europi]], cilj Hrvatske i Bosne i Hercegovine bio je stvaranje neovisnosti, dok su [[JNA]], srpski pobunjenici i etničkoparavojne čišćenjeformacije - pod organizacijom i komandom srbijanskog predsjednika [[SrbiSlobodan Milošević|SrbaSlobodana Miloševića]]<ref name="Britannica">{{cite web | url = http://www.britannica.com/EBchecked/topic/202210/fascism/219400/Serbia | title = Fascism (politics) - Serbia | author = Robert Soucy | publisher = Encyclopaedia Britannica | Accessdate = 23.7.2011}} </ref><ref name="hrw1">{{cite news|title=Weighing the Evidence - Lessons learned from the Slobodan Milošević Trial|url=http://www.hrw.org/en/node/11081/section/5|publisher=[[Human Rights Watch]]|date = 13. 12. 2006.|accessdate = 23. 7. 2011}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ri.html|publisher=CIA World Factbook|title=Introduction: Serbia - Background|accessdate = 4. 6. 2012}}</ref> - imale cilj zadržati ta područja pod kontrolom Beograda uz pomoć "[[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]]" nesrpskog stanovništva i stvaranja dvaju novih srpskih država na tim teritorijima.
 
Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Srpski su vojnici zauzeli 14.760 km<sup>2</sup> ili 26% hrvatskog teritorija<ref name="Revija-Socijalna Politika"/>. [[UNHCR]] procjenjuje da je 1991. godine u Hrvatskoj bilo oko 500.000 prognanika i izbjeglica,<ref name="UNHCR"/> a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu.
Red 65:
[[Datoteka:Muzej DR-crop.JPG|right|thumb|200px|Štete nakon opsade Dubrovnika]]
[[Datoteka:Captured Serb cannon and truck in Siritovci 2.jpg|right|thumb|200px|[[Operacija Miljevci]]]]
[[Datoteka:Former Yugoslavia 1991-1995.svg|right|thumb|200px|Teritorije pod srpskom kontrolom za vrijeme ratova 1991-95. Mnogi smatraju da je Milošević planirao stvaranje [[Velika Srbija|Velike Srbije]] skrivajući je iza prividnog koncepta krnje Jugoslavije.<ref name="Annex IV"/><ref name="NYT-End-of-Greater-Serbia">{{cite news | newspaper= The New York Times | url = http://www.nytimes.com/2006/03/18/international/europe/18serbia.html | title = The End of Greater Serbia | author= Nicholas Wood | date = 18. 03. 2006. | accessdate = 12. 12. 2010.}}</ref><ref name="BBC-Obituary-Milosevic">{{cite news | publisher = [[BBC]] | work= [[BBC News Online]] | url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/655616.stm | title = Obituary: Slobodan Milosevic | date = 11. 03. 2006. | accessdate = 12. 12. 2010.}}</ref><ref>[http://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/acdec/en/020418.pdf Decision of the ICTY Appeals Chamber; 18 April 2002; Reasons for the Decision on Prosecution Interlocutory Appeal from Refusal to Order Joinder; Paragraph 8]</ref>]]
Rat je počeo kao serija manjih incidenata na etničkim miješanim područjima odnosno područjima Hrvatske sa srpskom većinom, gdje su se lokalni Srbi u ljeto 1990. tokom tzv. [[balvan revolucija|balvan revolucije]] bili pobunili protiv nove hrvatske vlade neonaciste [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], nezadovoljni njenim nastojanjem da se Hrvatska osamostali od [[SFRJ|Jugoslavije]],proglašavanjem [[Srbi|Srba]] kao nacionalnu manjinu iako su dobijali garancije od [[SR Hrvatska|SR Hrvatske]] da će [[Srbi|Srbi]] uvijek biti konstitutivni narod što znači da Hrvatska nije mogla da proglasi nezavisnost bez saglasnosti [[Srbi|Srba]]. Tuđmanova je vlada taj proces nastojala zaustaviti policijskim intervencijama, što je u proljeće 1991. dovelo do većih oružanih sukoba, u koje se uplela JNA, ispočetka pod izlikom razdvajanja zaraćenih strana. Međutim, sukobi su nastavili eskalirati nakon proglašenja nezavisnosti Hrvatske [[25.6.]] 1991., a otada se JNA sve otvorenije stavlja na stranu hrvatskih Srba, tada već organiziranih u formacije vlastite države.
 
Iako je Hrvatska, prvenstveno zbog nedostatka teškog oružja, trpila velike gubitke u ljeto i jesen 1991. godine, JNA to nije bila u stanju iskoristiti zbog masovnog osipanja ljudstva. Istovremeno je rastao diplomatski pritisak da se što brže okonča rat te s njime povezani prizori razaranja i ljudskog stradanja simbolizirani [[Opsada Vukovara|opsadom Vukovara]]<ref>{{cite web |publisher=The Independent |author=Andrew marshall|title=Balkans: Remember Vukovar - for the sake of the dead, and the survivors who must bring it back to life | url=http://www.independent.co.uk/news/balkans-remember-vukovar--for-the-sake-of-the-dead-and-the-survivors-who-must-bring-it-back-to-life-1138902.html|date=January 16 1998| accessdate=November 24 2010}}</ref> i [[Opsada Dubrovnika|opsadom Dubrovnika]]<ref>{{cite web|url=http://cdnedge.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/1196879.stm|title=Charges over Dubrovnik bombing|publisher=BBC News|date=Friday, 2 March 2001|accessdate = 28. 12. 2010.}}</ref> - pogotovo od strane [[Njemačka|Njemačke]] koja je inzistirala na priznanju nezavisnosti Hrvatske i [[Slovenija|Slovenije]]. Vukovar je bio pogotovo teško pogođen ratom - prema procjenama, najmanje 1798 osoba je poginulo od bombi JNA tijekom opsade.<ref name="un"> Final report of the United Nations Commission of Experts, established pursuant to [[United Nations Security Council Resolution 780|UN Security Council resolution 780]] (1992), Annex VIII&nbsp;— Prison camps; Under the Direction of: M. Cherif Bassiouni; S/1994/674/Add.2 (Vol. IV), 27 May 1994, [http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/III-A.htm#IV.B.21 Special Forces], (p. 1070). Accessdate 20 October 2010.</ref> Također, padom grada preko 250 osoba, uglavnom ranjenika, je deportirano iz vukovarske bolnice, mučeno na Ovčari te potom smaknuto od srpske paravojske.<ref name="bbc-verdict-2007">[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/7016290.stm Two jailed over Croatia massacre], BBC News, September 27, 2007 accessed September 28, 2007</ref> Početkom 1992. je potpisano tzv. [[Sarajevsko primirje]], kojim su na duže vrijeme obustavljena neprijateljstva, a JNA se povukla iz Hrvatske. Potpisan je i [[Vanceov plan]] između Tuđmana s hrvatske i Miloševića i Kadijevića sa srbijanske strane a kojim je u Hrvatsku u svrhu očuvanja mira stigao [[UNPROFOR]].<ref name="icty verdict"/>