Afgansko-sovjetski rat – razlika između verzija

| komandant2 = {{flagicon image|Flag of Jihad.svg}} [[Abdul Hak]]<br />{{flagicon image|Flag of Jihad.svg}} [[Džalaludin Hakani]]<br />{{flagicon image|Flag of Jihad.svg}} [[Ahmad-šah Masud]]<br />{{flagicon image|Flag of Jihad.svg}} [[Gulbudin Hekmatijar]]<br />{{flagicon image|Flag of Jihad.svg}} [[Abdulah Jusuf Azam]]<br /> {{flagicon image|Flag of Jamiat-e Islami.svg}} [[Ismail Kan]]<br />{{flagicon image|Flag of Jihad.svg}} [[Muhamed Nabi Mohamadi|Muhamed Nabi]]<br /> {{flagicon image|Flag of the National Islamic Front of Afghanistan.svg}} [[Abdul Rahim Wardak]]

| komandant3 =

| snaga2 = 130.000–150.000{{sfn|Tomsen|2013|loc=str. 112}}<br>200.000 (1987){{sfn|Joes|2015|loc=str. 314}}

| snaga3 =

| gubici2 = 1.000.000 poginulih{{sfn|Human Rights Watch|2005|loc=str. 12}}<br>

*'''Mudžahedini'''<br>90.000 poginulih{{sfn|Taylor|4.8. 2014}}

[[Datoteka:Afghanistan – Soviet tank at the firing position.jpg|left|thumb|225px|Sovjetski tenk u poziciji za pucanje]]

[[Datoteka:Afghanistan_insurgency_1985.png|left|thumb|225px|Karta područja po kojima su djelovale razne mudžahedinske snage u Afganistanu]]

 

Sovjetska 40. armija je ušla u Afganistan na temelju potpisanog ugovora iz 1978. Bila je pod zapovjedništvom [[Sergej Sokolov (zapovjednik)|Sergeja Sokolova]]. Prilikom prvog tjedna invazije, u Afganistan je ušlo 1.800 sovjetskih [[tenk]]ova, 80.000 vojnika i 2.000 [[oklopno vozilo|oklopna vozila]]. U drugom tjednu, zabilježeno je 4.000 letova sovjetskih borbenih zrakoplova u Kabul.{{sfn|Fisk|2005|loc=str. 40-41}} Krhka komunistička vlada navela je sovjetskog vođu da se sjeti vlastite [[Brežnjevljeva doktrina|Brežnjevljeve doktrine]], prema kojoj je SSSR "čuvar komunističkih režima po svijetu" te da će intervenirati ako osjeti da bi neka država mogla napustiti taj sustav. Međutim, iako je [[Moskva]] očekivala da će, poput i prethodne [[Sovjetska invazija Čehoslovačke|sovjetske intervencije u Čehoslovačkoj]] 1968. sve proći razmjerno brzo i neproblematično, Afganistan se pokazao kao čista suprotnost kada su naišli na žilav otpor. Intervencija je samo pogoršala stanje ljudskih prava u zemlji: proširila je opseg nasilja uključivanjem pravih vojnih snaga na terenu te dovela do selektivne opresije samo onih skupina koje su se protivile reformama, pod izgovorom da "su protiv interesa ljudi, nacionalnih interesa, domaćih interesa, stranih interesa, itd". Sovjetske snage krenule su zajedno sa snagama Karmala u eliminaciju protivnika reformi.{{sfn|Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija|19.2. 1985|loc=str. 24}} Ovo je dovelo do bizarne situacije u kojoj vlada strane države (SSSR) pomaže vladi u Afganistanu, a nije protiv nje, u borbi protiv oporbe koja, pak, tvrdi da predstavlja većinu stanovništva, ali koja ipak ne tvori vladu.{{sfn|Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija|19.2. 1985|loc=str. 42}}

Brojčana neadekvatnost bila je korijen sovjetske kampanje [[teror]]a protiv civila: zbog manjka vojnika potrebnih za pacifikaciju, okrenuli su se depopulaciji. Ali sovjetski napadi i atentati na vođe pobunjenika u [[Pešavar]]u, doveli su do suprotnog učinka: izgrađen je ogroman sustav potpore i novačenja za pobunjenika među milijunima Afganistanaca koji su pobjegli u Pakistan i Iran.{{sfn|Joes|2015|loc=str. 314}} Edgar O'Ballance je procjenio da su sovjetski vojnici odlučili riješiti se "gerilske ribe koja pliva po moru ljudi tako što će isušiti more stanovnika i tako mudžahedinima otežati djelovanje, pošto neće imati skloništa, hranu niti informacije". Kako bi ispraznili naselja i tako lakše došli do preostalih mudžahedina, sovjetski vojnici nisu imali organizirani plan za premještanje raseljenih osoba unutar Afganistana, već izvan te države. Neki su stoga nazvali ovu praksu "depopulacijom" a ne "preseljenjem".{{sfn|Valentino|2013|loc=str. 223}} Prema jednom izvještaju, u 23 sela u četiri provincije, 56,5% regije bilo je opustjelo od depopulacije.{{sfn|Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija|17.2. 1986|loc=str. 18}}

 

 

Afganistanski rat nadživio je i Andropova, koji je umro 9.2. 1984. Novi [[Vođe Sovjetskog Saveza|sovjetski vođa]] postao je [[Konstantin Černjenko]],{{sfn|McCauley|1984|loc=str. 3-17}} ali je sovjetska strategija u Afganistanu ostala ista.

1.1. 1987., DRA je proglasio primirje, ali su pobunjenici—usprkos službenim navodima da je u tri mjeseca 30 skupina u kojoj je bilo 1.000 ratnika odložilo oružja{{sfn|Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija|19.2. 1987|loc=str. 8}}—to velikom većinom odbili i nastavili se boriti protiv komunista.{{sfn|Human Rights Watch|1988|loc=str. 7}} Između 21.10. i 2.11. 1987., ruske snage su izvršile dnevne operacije masovnog ubojstva i uništavanja u području Logar, u kojima je poginulo 206 djece, žene i staraca, a uništeno 1.043 kuća. Ipak, mudžahedini su naveli da nisu koristili civile u selima kao [[ljudski štit]], jer "Sovjeti i DRA ionako ne smatraju civile u mudžahedinskim područjima štitom".{{sfn|Human Rights Watch|1988|loc=str. 8}} Sovjeti i DRA su uz pomoć tajnih službi 1987. započeli preciznije napade na mudžahedinske konvoje koji su ih snadbdijevali iz Pakistana, kako bi im presjekli dotok oružja i druge pomoći.{{sfn|Human Rights Watch|1988|loc=str. 9}} Septembra 1987., Sovjeti su u regiji [[Badakšan]] bombardirali nekoliko sela četiri uzastopna dana, počevši uglavnom od 23:00 sata: jedna žena je po noći išla u žetvu sa lampom, te je ratni helikopter ubio nju i njeno troje djece raketom. Bomba bačena na selo Gandam Kol ubila je četvoricu muškaraca (od kojih je samo jedan bio mudžahedin), dvoje žene i četvero djece.{{sfn|Human Rights Watch|1988|loc=str. 13}} U jednom drugom slučaju, bombardirana je kuća u kojoj su ranjene tri djevojčice stare od 8 do 15 godina: jedna je pretrpjela ozbiljno abdominalno ranjavanje, a u drugoj kući jedna je 12-godišnja djevojčica ostala paralizirana od krhotina bombe.{{sfn|Human Rights Watch|1988|loc=str. 14}} U jednom selu, u koje su ušli Sovjeti i DRA, nađeno je 70 leševa, od kojih su neki bačeni u [[bunar]]e.{{sfn|Human Rights Watch|1988|loc=str. 16}} Bombardiranja su uzrokovala i požare koja su uništila kuće, te su tako razni Afganistanci ostali beskućnici.{{sfn|Human Rights Watch|1988|loc=str. 22}} Jula 1987., mudžahedini su zarobili 27 sovjetska vojnika i prošli s njima kroz selo u Mokoru u Gažni. Netko je tu vijest dao sovjetskim vojnicima te je, iako su mudžahedini napustili selo sljedećeg dana, to područje bombardirano putem 10 borbena zrakoplova. Jedna 18-godišnja djevojka je ranjena u ruku dok je prala rublje u dvorištu, dok je sedam njenih susjeda ubijeno.{{sfn|Human Rights Watch|1988|loc=str. 24}}

 

 

[[Bitka za brdo 3234]] 7.1. 1988. privukla je pozornost sovjetskih medija jer je, usprkos malog značaja, uključivala samo 39 sovjetska vojnika koji su uspjeli obraniti istoimeno brdo od brojčano nadmoćnih pobunjenika koji su brojali između 200 i 250 ljudi.{{sfn|Grau|2011|loc=str. 217-231}} Neformalni pregovori o sovjetskom povlačenju su godine 1988. doveli do [[ženevski sporazum (1988)|ženevskog sporazuma]] između Pakistana i Afganistana, kojim su se SAD i SSSR službeno obvezale kako se neće više miješati u unutrašnje stvari te zemlje. Za Gorbačova je to stvorilo dovoljnu podlogu da naredi povlačenje sovjetskih snaga, koje je dovršeno u februaru 1989. godine.{{sfn|Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija|16.2. 1989|loc=str. 7}} Američki [[državni tajnik]] [[George P. Shultz]] je izjavio da pojedini krugovi u američkoj administraciji niti tada nisu htjeli da se postigne diplomatsko rješenje, već su "htjeli da Sovjeti iskrvare do smrti i ostanu u Afganistanu unedogled".{{sfn|Gibbs|2000|loc=str. 238}}

 

Noor Ahmad Khalid je procijenio da je od 1978. do 1987. poginulo 876.825 Afganistanaca, od čega 650.056 muškaraca i 227.769 žena, što je činilo 10,7% svih afganistanskih muškaraca i 3,5% svih žena prije rata.{{sfn|Khalidi|1991|loc=str. 101-126}} Najkrvavija godina bila je 1984., kada je pobijeno 150.958 osoba. Najveće gubitke imala je muška skupina u dobi od 40 do 49 godina: 22,2% ih je umrlo od 1978. do 1987.{{sfn|Khalidi|1991|loc=str. 107}} Počevši od 1983., naredne četiri godine zabilježeno je preko 100.000 mrtvih godišnje. Najmanja smrtnost zabilježena je 1981., kada je poginulo 63.300 osoba.{{sfn|Khalidi|1991|loc=str. 107}} Preko 400.000 afganistanskih civila je poginulo od sovjetskog bombardiranja, što je dvostruko već broj žrtava od američkog bombardiranja Vijetnama, dok je omjer ubijenih civila samo od bombi bio 26 na svakog mrtvog vojnika Crvena armije.{{sfn|Evangelista|Muller|Schoernig|2009|loc=str. 66}} Sveukupno, broj poginulih Afganistanaca tijekom cijele sovjetske okupacije bio je oko 1.000.000.{{sfn|Human Rights Watch|2005|loc=str. 12}} To znači da je između 7%{{sfn|Khalid|1991|loc=str. 101-126}} i 9% ukupnog stanovništva te države preminulo u sukobu,{{sfn|Baxter|Akbarzadeh|2012|loc=str. 102}} što je usporedivo sa [[Demografski gubici Jugoslavije u drugom svjetskom ratu|jugoslavenskim gubicima u drugom svjetskom ratu]]. Oko 80% žrtava bili su civili.{{sfn|Bellamy|2012|loc=str. 278}} Najviše pouzdane procjene o broju poginulih kreću se do 1,3 milijuna žrtava.{{sfn|UN|2005}} Mudžahedini su imali oko 90.000 poginulih.{{sfn|Taylor|4.8. 2014}} Nakon rata, Afganistan je ostao devastiran: prosječni životni vijek spao je na samo 46 godina, broj nagaznih mina popeo se na 10-15.000.000, a 3-4% stanovništva je ostalo invalidima.{{sfn|Bhutta|Dewraj|2002|loc=str. 349-352}}

 

Sovjetske snage su prema službenim navodima imale 14.453 poginulih: 13.833 poginulih vojnika, 572 poginulih [[KGB]]-ovca, 28 poginulih članova [[MUP]]-a i 20 poginulih ostalih.{{sfn|Grau|Jorgenson|1998|loc=str. 1}} Međutim, istraživanje koje je proveo profesor Valentin Runov navodi da taj podatak nije uzeo u obzir i broj preminulih vojnika u bolnicama u samoj [[Ruska Sovjetska Federalna Socijalistička Republika|Rusiji]]. Prema njemu, ukupan broj poginulih od tog rata, bilo od ranjavanja ili bolesti, bio je 26.000 osoba.{{sfn|Mikhailov|15.2. 2011}}

=== Literatura ===

;Knjige

*{{cite book|last=Amstutz| year=1994|title=Afghanistan: The First Five Years of Soviet Occupation|first=J. Bruce|publisher=DIANE Publishing|isbn= 9780788111112|ref=harv}}

*{{cite book|last1=Baxter|last2=Akbarzadeh|year=2012|title=US Foreign Policy in the Middle East: The Roots of Anti-Americanism| first1=Kylie |first2= Shahram |publisher=[[Routledge]]|year= 2012|isbn=9781134128976 |ref=harv}}

*{{cite book|last=Fremont-Barnes| title=The Soviet-Afghan War 1979-89: Opseg 75 |first=Gregory |publisher=[[Osprey Publishing]]| url=https://books.google.hr/books?id=vw4UcMyiPaQC&pg=PA57&lpg=PA57&dq=april+1987+bombarded+factory+tajikistan&source=bl&ots=aMNo7Fl69-&sig=n_WO4Bqu9p3tDprb5gPng2dFCT4&hl=hr&sa=X&ved=0CBsQ6AEwAGoVChMIvuzj2NqjxwIVK2vbCh266QPS#v=onepage&q=april%201987%20bombarded%20factory%20tajikistan&f=false|year= 2012|isbn= 9781780961200|ref=harv}}

*{{cite book|last=Girardet|title=Afghanistan: The Soviet War| first=Ed |publisher=Routledge|year= 2012|isbn=9781136626098| ref=harv}}

*{{cite book|last=Human Rights Watch|year=1991|title=Afghanistan, the forgotten war: human rights abuses and violations of the laws of war since the Soviet withdrawal| url=https://books.google.hr/books?id=VEFDAQAAIAAJ&q=soviet+afghanistan+1989+bombed+villages+kabul&dq=soviet+afghanistan+1989+bombed+villages+kabul&hl=hr&sa=X&ved=0CBoQ6AEwAGoVChMIgI26rZeSxwIV44xyCh3Y3QBV| ref=harv}}

*{{cite book|last=Joes|year=2015|title= America and Guerrilla Warfare|first= Anthony James|publisher=[[University Press of Kentucky]]| url=https://books.google.hr/books?id=acIeBgAAQBAJ&pg=PA314&dq=soviet+afghan+civilian+ratio&hl=hr&sa=X&ved=0CEAQ6AEwBTgKahUKEwj39IKjmJnHAhVBOywKHZ82AGI#v=onepage&q=soviet%20afghan%20civilian%20ratio&f=false |isbn=9780813157801| ref=harv}}

*{{cite book|last=Thompson| year=2015|title=Nordic, Central, and Southeastern Europe 2015-2016|first= Wayne C. |publisher=Rowman & Littlefield|isbn=9781475818833| ref=harv}}

*{{cite book|last=Tomsen| year=2013|url=https://books.google.hr/books?id=kdfIAQAAQBAJ&pg=PT156&dq=soviet+afghan+mujahidin+000+soldiers&hl=hr&sa=X&ved=0CBoQ6AEwAGoVChMIg7SPp5SSxwIVaXNyCh3r1wOt#v=onepage&q=soviet%20afghan%20mujahidin%20000%20soldiers&f=false|title=The Wars of Afghanistan: Messianic Terrorism, Tribal Conflicts, and the Failures of Great Powers| first=Peter |publisher=Public Affairs|isbn=9781610394123| ref=harv}}

*{{cite book|last=Valentino|year=2013|title=Final Solutions: Mass Killing and Genocide in the 20th Century|first=Benjamin A. |publisher=Cornell University Press|isbn= 9780801467165| url=https://books.google.hr/books?id=D6JWA_C-IgkC&pg=PA223&lpg=PA223&dq=afghanistan+soviet+depopulation&source=bl&ots=QW48rzGJ3l&sig=mlwtSniLtXAqIsga7ZdVcx8CPxs&hl=hr&sa=X&ved=0CBsQ6AEwAGoVChMInsqmuMWZxwIVhn8sCh16qgDt#v=onepage&q=afghanistan%20soviet%20depopulation&f=false |ref=harv}}

 

* {{cite web|publisher=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/7883532.stm|date=17.2. 2009|title=Timeline: Soviet war in Afghanistan}}

* [http://wayback.archive.org/web/20060418035521/http://www.gl.iit.edu/govdocs/afghanistan/ Afghanistan Country Study] do 1985.

* [http://www.unhcr.org/cgi-bin/texis/vtx/home/opendocPDFViewer.html?docid=3ae6baf34&query=soviet%20afghanistan%20000 Karta pravaca kretanja afganistanskih izbjeglica 1979-1990.] UNHCR