Afgansko-sovjetski rat – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 19:
| strana3 =
| komandant1 = {{flagicon|SSSR}} [[Leonid Brežnjev]]<br>{{flagicon|SSSR}} [[Sergej Sokolov (zapovjednik)|Sergej Sokolov]]<br />{{flagicon|SSSR}} [[Jurij Andropov]]<br>{{flagicon|SSSR}} [[Konstantin Černjenko]]<br>{{flagicon|SSSR}} [[Valentin Varenjikov]]<br />{{flagicon|SSSR}} [[Boris Gromov]]<br />{{flagicon|SSSR}} [[Mihail Gorbačov]]<br>{{flagicon|AFG|1980}} [[Babrak Karmal]]<br />{{flagicon|AFG|1980}} [[Muhamed Nadžibulah]]<br />{{flagicon|AFG|1980}} [[Abdul Rašid Dostum]]
| komandant2 = {{flagicon image|Flag of Jihad.svg}} [[Abdul Hak]]<br />{{flagicon image|Flag of Jihad.svg}} [[Džalaludin Hakani]]<br />{{flagicon image|Flag of Jihad.svg}} [[Ahmad-šah Masud]]<br />{{flagicon image|Flag of Jihad.svg}} [[Gulbudin Hekmatijar]]<br />{{flagicon image|Flag of Jihad.svg}} [[Abdulah Jusuf Azam]]<br /> {{flagicon image|Flag of Jamiat-e Islami.svg}} [[Ismail Kan]]<br />{{flagicon image|Flag of Jihad.svg}} [[DžalaludinMuhamed Nabi Mohamadi|Muhamed HakaniNabi]]<br /> {{flagicon image|Flag of the National Islamic Front of Afghanistan.svg}} [[Abdul Rahim Wardak]]
| komandant3 =
| snaga1 = {{flagicon|SSSR}} 80.000–115.000 vojnika{{sfn|Human Rights Watch|1984|loc=str. 13}}<br />{{flagicon|AFG|1980}} 30.000 vojnika<br>50.000 pripadnika milicije{{sfn|Kurtz|1999|loc=str. 86}}
Red 47:
Taraki se u [[Havana|Havani]] sastao sa sovjetskim vođom [[Leonid Brežnjev|Leonidom Brežnjevom]] te ga pozvao da pomogne ukloniti Amina jer je isti navodno "neovisan i preambiciozan vođa".{{sfn|Human Rights Watch|1984|loc=str. 20}} 16.9. 1979., izvršen je atentat na Tarakija, kojeg je zamijenio Amin.{{sfn|Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija|19.2. 1985|loc=str. 18}} Amin je osudio brutalnost Tarakija te izjavio da će objaviti popis 15.000 osoba koje je ovaj smaknuo od aprila 1978.{{sfn|Human Rights Watch|1984|loc=str. 20}} Vlada je u decembru 1979. dala amnestiju velikom broju političkih zarobljenika, ali to nije pomoglo u smirivanju situacije.{{sfn|Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija|19.2. 1985|loc=str. 18}}
 
==Invazija i rat==
===1979.-1984.===
{{glavni|Operacija Oluja-333|opsada Kosta}}
Red 141:
 
[[Datoteka:Russische_Schmetterlingsmine_PFM-1.jpg|right|thumb|225px|Sovjetska [[PFM-1]] mina, koja je navodno djeci izgledala poput igračke i dovela do velikih žrtava. Njen dizajn ustvari je diktiran aerodinamikom i istovjetan je američkoj mini [[BLU-43]]]]
Izvršeni su i razni [[Ratniratni zločin|ratni zločini]], kao što su [[ubojstvo]], [[mučenje]], nezakonito hapšenje i zatočavanje, uzimanje taoca. Ovo je izvršeno putem nesrazmjernog [[Bombardiranje|bombardiranja]], nepoštivanjem nastanjenih područja, strijeljanja, zlostavljanja zarobljenika, nepoštivanja privatnog vlasništva i korištenja specijaliziranog oržujaoružja. Jedan predstavnik afganistanske oporbe je izjavio da vjerojatno nije bilo nijedne obitelji ili sela u Afganistanu koje nije pretrpjelo gubitke tijekom ratovanja.{{sfn|Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija|19.2. 1985|loc=str. 28}} ZarboljeniciNajteži su bili [[sovjetski ratni zločini]]. Zarobljenici su povremeno sistematski ubijani. Posebno se ističu [[masakr u Padkhwab-e-Shani]], [[masakr u Kulchabatu, Bala Karzu i Mushkiziju]] i drugi. Tu je i tužan primjer Saida Rafika, koji je ubijen jer je htio zaštititi svoju kćer od silovanja od vojnika, ili supruga koji je morao gledati kako mu siluju ženu u 8. mjesecu trudnoće u samoj zgradi [[Ministarstvo unutarnjih poslova|Ministarstva unutrašnjih poslova]] u Kabulu 1980.{{sfn|Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija|19.2. 1985|loc=str. 29}}
 
Jedan je sovjetski vojnik 1989. izjavio: