Ligand (biohemija) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Red 5:
Vezivanje se ostvaruje putem [[intermolekularna sila|intermolekularnih sila]], kao što su [[jonska veza|jonske veze]], [[vodonična veza|vodonične veze]] i [[van der Valsove sile]]. Ireverzibilno [[kovalentna veza|kovalentno]] vezivanje između liganda i njegovog ciljnog molekula je retko u biološkim sistemima. Vezivanje liganda za [[Receptor (biohemija)|receptor]] menja [[hemijska konformacija|hemijsku konformaciju]] receptora.<ref name="VoetBiochemistry3rd">{{VoetBiochemistry3rd}}</ref> Konformaciono stanje receptora određuje njegovo funkcionalno stanje. Ligandi mogu da budu [[Supstrat (biohemija)|supstrati]], [[inhibitor]]i, [[aktivator]]i, i [[neurotransmiter]]i. Jačina vezivanja se naziva afinitet.
 
[[Radioligand]]i su jedinjenja obeležena [[izotop|radio izotopima]]. Oni se koriste -{[[in vivo]]}- u [[Pozitronska emisiona tomografija|PET]] studijama, i -{[[in vitro]]}- u [[studije vezivanja|studijama vezivanja]].
 
== Receptor/Ligand afinitet vezivanja ==
Red 12:
 
[[File:Agonist.1.sh.jpeg|thumb|300px|Dva [[Agonist (farmakologija)|agonista]] sa sličnim afinitetom vezivanja za receptor]]
Ligand koji može da se veže za receptor, promeni funkciju receptora i inicira fiziološki odgovor se zove [[Agonist (farmakologija)|agonist]] tog [[receptor]]a. Vezivanje agonista za receptor se može okarakterisati u smislu veličine izazvane fiziološke reakcije i [[koncentracija|koncentracije]] agonista koja je neophodna da bi se proizvela fiziološka reakcija. Vezivanje liganda sa visokim afinitetom podrazumeva da je relativno niska koncentracija liganda adekvatna da se u maksimalnoj meri zauzme mesto vezivanja i da se podstakne fiziološka reakcija. Vezivanje liganda sa niskim afinitetom podrazumeva da je relativno visoka koncentracija liganda potrebna pre nego što je mesto vezivanja maksimalno zauzeto i maksimalni fiziološki odgovor na ligand dostignut. U primeru prikazanom na desnoj strani, dva različita liganda se vezuju za isto mesto vezivanja na receptoru. Samo jedan od prikazanih agonista može da maksimalno stimuliše receptor i iz tog razloga se definiše kao "pun agonist". Agonist koji može samo parcijalno da aktivira fiziološki odgovor se naziva "parcijalni agonist". Ligandi koji se vezuju za receptor, a ne proizvode fiziološki respons su receptor "[[Receptor antagonist|antagonisti]]". U ovom primeru koncentracija na kojoj pun agonist (crvena kriva) može da polu-maksimalno aktivira receptor je oko 5 x 10<sup>-9</sup> [[Mol (jedinica)|-{mol}-]].
[[File:Agonist.2.sh.png|mini|thumb|300px|Dva liganda sa različitim afinitetom vezivanja za receptor]]
 
U primeru prikazanom na levoj strani, krive vezivanja liganda su prikazane za dva liganda sa različitim afinitetom vezivanja. Vezivanje liganda je često karakterisano koncentracijom liganda na kojoj je polovina aktivnih mesta receptora popunjena, ova veličina je poznata kao [[konstanta disocijacije]] (-{''K''<sub>d</sub>}-). Ligand ilustrovan crvenom krivom ima veći afinitet i manju -{''K''<sub>d</sub>}- vrednost nego ligand ilustrovan zelenom krivom. Ako su ova dva liganda istovremeno prisutna, ligand većeg afiniteta se veže u većoj meri za aktivna mesta. Iz ovoj razloga [[ugljen monoksid]] može da potisne [[kiseonik]] iz kompleksa sa [[hemoglobin]]om, posledica čega je [[Ugljen-monoksid#Patofiziologija|trovanje ugljen monoksidom]].
 
Afinitet vezivanja se najčešće određuje koristeći [[radio-obeležen]]e ligande. Eksperimenti homolognog kompetitivnog vezivanja se sastoje od kompeticije za mesto vezivanja između radio-obeleženog i neobeleženog liganda<ref>{{cite web |url=http://www.graphpad.com/curvefit/homologous_.htm |title=Homologous competitive binding curves, A complete guide to nonlinear regression, curvefit.com.}}</ref>. Primeri metoda koji nisu zasnovani na obeleženim ligandima su [[površinska plazmon rezonancija]] (SPR) i [[dualno polarizaciona interferometrija]] (DPI). Ovi metodi mogu takođe da odrede afinitet na osnovu analize bazirane na koncentraciji ali isto tako na osnovu kinetike asocijacije i disocijacije, a u DPI slučaju konformacionih promena prouzrokovanih vezivanjem.