Ely (Cambridgeshire) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
dopuna
Red 2:
|country = England
|official_name = City of Ely
| area_total_sq_mi = {{convert|14587|acre|sqmi|0|disp=output number only}}
| area_footnotes = <ref name="CambsCensus"/>
|civil_parish = Ely
|population = 15,102
Red 22:
|static_image_caption = [[Katedrala u Elyju|Katedrala Elyja]] se često navodi kao jedno od ''[[Sedam svjetskih čuda|Sedam čuda srednjovjekovnog svijeta]]''
}}
[[Datoteka:Ely Cathedral 3.jpg|mini|[[Katedrala u Elyju]]]]
'''Ely''' ({{IPAc-en|audio=En-uk-Ely.ogg|ˈ|iː|l|i}} ) je [[katedralni grad]] u [[Engleska|engleskoj]] grofoviji [[Cambridgeshire]]. Smješten je 23 km sjeverno-sjeveroistočno od [[Cambridge]]a.
'''Ely''' (izgovor: i/ˈiːli/) je [[katedralni grad]] u engleskoj grofoviji [[Cambridgeshire]]u. Od Londona se do Elyja stiže 129 km cestom. [[Cambridge]] je 23 km u pravcu sjevernog sjeveroistoka. [[Opatija|Opatiju]] u Elyju osnovala je [[Eteldreda|sv. Eteldreda]] [[673.]] godine na svom posjedu [[Otok Ely]] koji joj je za [[dotarij]] dao njen suprug Tondberct, poglavica ili kraljević južnih [[Gyrwas]]a. Opatiju su razorili 870. godine [[danska invazija na Britaniju|danski osvajači]]. Obnovio ju je biskup [[winchesterska biskupija|Winchestera]] [[Etelvold Winchesterski|Etelvold]] [[970]]. godine. Izgradnju katedrale pokrenuo je normanski opat [[Šimun (normanski opat)|Šimun]] 1083. godine.
 
Ely je podignut na otoku površine 60 km<sup>2</sup> [[Kimmeridgeska glina|Kimmeridgeskoj glini]] koji je s 26 m nadmorske visine najviša toča u kraju zvanom [[The Fens]].
Ely se dugo vremena smatrao "velikim" gradom zubog toga što je u njemu bilo sjedište [[dijeceza|biskupije]]. Godine 1974. je taj status priznala [[kraljevska povelja]]. Sa 15.102 stanovnika 2001, Ely se smatra [[najmanji gradovi u Ujedinjenom Kraljevstvu|trećim najmanjim gradom]] u Engleskoj.
 
Danas Ely broji 20.256 stanovnika. Nalazi se na 52,40 stupnjeva sjeverne zemljopisne širine i 0,26 stupnjeva istočne zemljopisne dužine. U Elyju su raštrkani nalazi iz kasnog [[srednje kameno doba|srednjeg kamenog doba]], <ref>[http://www.heritagegateway.org.uk/Gateway/Results_Single.aspx?uid=MCB15534&resourceID=1000 Multiperiod remains, Chief's Street, Ely: CHER number: CB15534"]. Heritage Gateway. [[English Heritage]]. Preuzeto 1. prosinca 2011. </ref> [[brončano doba|brončanog doba]]<ref>[http://www.heritagegateway.org.uk/Gateway/Results_Single.aspx?uid=MCB15553&resourceID=1000 "Neolithic/Bronze Age activity, Trinity and Runciman lands, West Fen Road, Ely. CHER number: CB15553"]. Heritage Gateway. English Heritage. Preuzeto 1. prosinca 2011. </ref> i [[mlađe kameno doba|mlađeg kamenog doba]] (kremeno oruđe).<ref>[http://www.heritagegateway.org.uk/Gateway/Results_Single.aspx?uid=MCB12426&resourceID=1000 Neolithic flints, Bray's Lane, Ely. CHER number: 10475"]. Heritage Gateway. English Heritage. Preuzeto 1. prosinca 2011. </ref> Kroz današnji Ely prolazi [[Britanija (rimska provincija)|rimska cesta]] (ulica Akeman). Malo je izravnih dokaza rimske vlasti u Elyju, premda su u blizini bivše rimske naseobine kao [[Little Thetford]] i [[Stretham]].
== Fusnote ==
Budući da je Ely bio sjedište dioceze, dugo ga se smatralo gradom. Gradski status mu je dan [[1974.]] [[kraljevska povelja|kraljevskom poveljom]].
{{reflist|group=nb}}
 
U blizini Elyja je paleontološko nalazište [[Roswell Pits]] (Roslyn Hole<ref>[[Sydney Barber Josiah Skertchly|Skertchly, S B J]] (1877), Geology of the Fenland, London: HM Stationery Office
, s. 236 </ref>, Roslyn Pit<ref>Marr, J E; Thomas, H D (1967) [1938], "Chapter 1: Geology", in [[Louis Francis Salzman|Salzman, L F]], The Victoria History of the Counties of England: Cambridgeshire and the Isle of Ely, Vol. I, London: for The University of London Institute of Historical Research reprinted by Dawsons of Pall Mall, pp. 1–33, s. 19 </ref>). Na ovom jurskom otoku vadila se [[kimmeridgeska glina]] u 19. i 20. stoljeću radi potreba [[lončarstvo|lončarstva]] i za održavanje riječnih [[nasip]]a.
 
Podrijetlo i značenje imena Ely uvijek je bilo opskurno znanstvenicima i još se uvijek spore o njemu. Najstariji zapis jest latinski tekst [[Beda Časni|Bede Časnog]] ''[[Historia ecclesiastica gentis Anglorum]]'', u kojem je ime grada zapisao u obliku ''Elge''.<ref>[[John Allen Giles|Giles, J. A.]] (1843), "chapter XIX", [http://oll.libertyfund.org/index.php?option=com_staticxt&staticfile=show.php%3Ftitle=1914&Itemid=99999999 The Complete Works of Venerable Bede, in the original Latin, collated with the Manuscripts, and various printed editions, and accompanied by a new English translation of the Historical Works, and a Life of the Author], vol. 3 part 2, London: Whittaker, preuzeto 10. siječnja 2012., pogl. XIX.</ref> Očigledno ime nije latinsko, jer gotovo svi sljedeći latinski tekstovi bilježe ga u obliku ''Elia'',<ref>[[George Crabb|Crabb, George]] (1833), [http://books.google.co.uk/books?id=uVZBAAAAcAAJ Universal historical dictionary: or explanation of the names of persons and places in the departments of biblical, political and eccles. history, mythology, heraldry, biography, bibliography, geography, and numismatics 1], Baldwin and Cradock, preuzeto 12. siječnja 2012., Ely.</ref> ''Eli'' ili ''Heli'' s neorganskim ''H-''. U [[staroengleski jezik|staroengleskim]] povljema i u ''[[Anglosaska kronika|Anglsaskoj kronici]]'' zapisan je u obliku ''Elig''.<ref>Earle, John (1865), [ http://books.google.com/books?id=FT0LAAAAYAAJ Two of the Saxon chronicles parallel: with supplementary extracts from the others], Clarendon Press
Fairweather, Janet (2005), [http://books.google.com/books?id=fh5OozghywIC "Liber Eliensis: a history of the Isle of Ely from the seventh century to the twelfth"], [[Liber Eliensis]] (The Boydell Press), ISBN 1-84383-015-9, pp. 161, 210, 242 et al.</ref>
 
Skeat je izveo ime Ely od onog što naziva "O[ld] Northumbrian" (stari northumbrijski) ''ēlġē'', što znači "okrug [[jegulja]]" (eng. eel)".<ref>[[Walter W. Skeat|Skeat, W W]] (1901), The place-names of Cambridgeshire, Cambridge: Cambridge Antiquarian Society, pp. 51–2.</ref>
 
== Izvori ==
{{reflistizvori}}
 
== Eksterni linkovi ==