Heraklo – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Uklanjanje svog sadržaja stranice
Undo revision 196899 by 151.33.86.22 (Talk)
Red 1:
[[Image:Hercules Musei Capitolini MC1265.jpg|thumb|250px|Heraklo; <small>[[rim]]ska skulptura iz [[2. stoljeće p.n.e.|2. stoljeća p.n.e.]]]]
 
'''Heraklo''' ([[grčki jezik|grč.]] '''Ἡpακλῆς''', ''Hêraklễs'') bio je polubog, sin vrhovnog [[bog]]a [[Zeus]]a i smrtnice [[Alkmena|Alkmene]].
 
U [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] zvao se [[Herkul]].
 
 
==[[Etimologija]]==
 
Heraklovo grčko [[ime]] nastalo je od dviju [[riječ]]i Ἥpα + κλέος = [[Hera|Herina]] slava, a to je ime dobio da bi se umanjio [[Hera|Herin]] bijes.
 
==Mitologija==
 
===Rođenje i djetinjstvo===
 
[[Hera]] je bila Heraklova pomajka i njegov neprijatelj. [[Zeus]] je oplodio [[Alkmena|Alkmenu]], smrtnicu u obličju njezina muža Amfitriona. Iste se noći vratio i njezin muž te su također spavali zajedno. Stoga je Alkmena zanijela dva dječaka. Hera je natjerala Zeusa da se zakune da će dječak koji se rodi te noći članu [[Perzej (mitologija)|Perzejeve]] kuće biti veliki kralj. Kad je Alkmena bila trudna s Heraklom, Hera je pokušala spriječiti porođaj zavezavši Alkmenine noge u čvor da bi usporila porod. A potom je ubrzala [[Euristej]]evo rođenje. Heru je prevarila Galantida, Alkmenina sluškinja, rekavši da je Alkmena već rodila dijete. Hera je Galantidu pretvorila u [[lasica|lasicu]]. Alkmena je potom rodila poluboga Herakla i smrtnika Ifikla. Herakla je nazvala Alkid, a kasnije je nazvan Heraklo, u prijevodu Herina slava, da bi ublažili Herin gnjev.
 
Dok je Heraklo bio dijete, [[Hera]] je poslala dvije [[zmija|zmije]] da ga ubiju dok je ležao u kolijevci. Heraklo je zadavio svaku zmiju jednom rukom, a potom ga je njegova dadilja pronašla da se igra njima kao da su igračke.
 
Jedna priča govori da je [[Zeus]] prevario [[Hera|Heru]] da doji Herakla. Kad je ona otkrila tko je dijete, bacila ga je sa svojih grudi, a [[mlijeko]] se prosulo nebom i stvorilo [[Mliječna staza|Mliječnu stazu]].
 
===Mladost===
 
[[Image:CarracciHercules.jpg|thumb|[[Annibale Carracci]]: Heraklova prosudba<small>, [[1596.]]</small>]]
 
Nakon što je ubio svog učitelja [[glazba|glazbe]] [[lira (instrument)|lirom]], poslan je da čuva stoku na planinu sa svojim očuhom Amfitrionom. Ondje su ga posjetile dvije [[nimfa|nimfe]] - Užitak i Vrlina - ponudivši mu ugodan ali lagodan život ili težak ali slavan život. Heraklo je izabrao potonje. Jedan od njegovih izazova postavio mu je kralj Tespije koji je htio da ubije kiteronskog [[lav]]a. Kao nagradu, kralj mu je ponudio priliku da oplodi njegovih 50 kćeri. Navodno je to Heraklo učinio u jednoj noći.
 
Kasnije je u [[Teba (Grčka)|Tebi]] oženio njegovu kćer Megaru. No, [[Hera]] je dovela Herakla do napada ludila te je on ubio svoju djecu. Nakon što je shvatio što je učinio, pobjegao je [[delfi]]jskoj proročici. Hera je kontrolirala proročicu koja mu je naredila da služi kralju [[Euristej]]u dvanaest godina i čini bilo koji zadatak koji mu on zada. Heraklo je kao uvjet za dolazak na [[Olimp]] (i besmrtnost) trebao izvršiti dvanaest zadataka, koje mu je postavljao kralj Euristej.
 
 
===Dvanaest zadataka===
 
[[Apolodor]] donosi zadatke ovim redom:
 
====1. [[Nemejski lav]]====
 
[[Image:Mosaico Trabajos Hércules (M.A.N. Madrid) 01.jpg|thumb|left|Heraklo ubija [[nemejski lav|nemejskog lava]]; <small>španjolska freska iz 3. stoljeća</small>]]
 
Zadatak je bio ubiti [[nemejski lav|nemejskog lava]], i kao dokaz donijeti njegovu kožu kralju [[Euristej]]u. Koža toga [[lav]]a bila je tako debela da je nijedno oružje nije moglo probiti, a mogla ga je ubiti samo ljudska ruka. Heraklo je pokušao lukom i strijelom te toljagom i [[bronca|brončanim]] mačem, ali nije uspio. Heraklo je potom odbacio sve svoje oružje i hrvao se s lavom na tlu. Na posljetku ga je zadavio i ugušio ga.
 
Nakon njegove smrti, Heraklo mu je satima pokušavao oderati kožu. Bio je bijesan jer je mislio da neće uspjeti ispuniti svoj zadatak. No, [[Atena (mitologija)|Atena]] je došla prerušena u staricu i pomogla mu da shvati da najbolje oruđe kojim bi mogao razderati lavlju kožu jesu lavlje pandže.
 
Ispunio je zadatak i nosio je neprobojnu kožu kao svoj oklop. Kralj [[Euristej]] vidjevši ga tako prekrivenog, od straha se sakrio u veliku brončanu posudu. Poslije toga sve je nove zadatke Heraklu zadavao glasnik.
 
====2. [[Lernejska Hidra]]====
 
[[Image:Antonio Pollaiuolo 002.jpg|thumb|150px|[[Antonio Pollaiuolo]]: Heraklo i [[lernejska Hidra]]</small>, [[15. stoljeće]]</small>]]
 
Heraklo je stigao do močvare lernejskog jezera gdje je živjela [[Hidra]]. Heraklo je prekrio usta i nos tkaninom da bi se zaštitio od otrovnih para i ispalio plamene strelice u njezin brlog da bi je namamio van. Zatim se suočio s njom. Svaki put kad bi odsjekao neku njezinu glavu, ona bi opet narasla. [[Apolodor]] govori da je Heraklo shvatio kako je ovako neće moći svladati te je pozvao svog nećaka [[Jolaj]]a da mu pomogne. On se dosjetio (možda pod utjecajem [[Atena (mitologija)|Atene]]) da spale rane nakon što odsjeku glavu. To su i učinili te su na posljetku ubili Hidru. Jednu njezinu besmrtnu glavu postavio je ispod velika kamena na svetom putu između jezera i Eleja, a potom je umočio strelice u Hidrinu otrovnu [[krv]] i tako završio zadatak.
 
Druga inačica priče govori da je, nakon što bi osjekao svaku glavu, umočio mač u Hidrinu [[krv]] i koristio njezin otrov da glave ne bi ponovno narasle.
 
[[Hera]] je poslije rekla da je zadatak nevažeći jer mu je nećak pomogao.
 
====3. [[Kerinejska košuta]]====
 
[[Euristej]] je bio ljut zato što je Heraklo izbjegao smrti u prethodna dva zadatka te je potrošio više vremena razmišljavši o sljedećem zadatku. Treći zadatak bio je uhvatiti kerinejsku košutu koja je bila posvećena [[Artemida|Artemidi]]. Euristej se nadao da će se božica ljutiti na nj.
 
[[Kerinejska košuta]] imala je brončana kopita i zlatne rogove, brža od strijele. Heraklo ju ju smio samo pokazati Euristeju neozlijeđenu pa ju je lovio godinu dana kroz [[Stara Grčka|Grčku]], [[Trakija|Trakiju]] i [[Istra|Istru]]. Nakon što ju je izmorio, odlučio je odapeti jednu strijelu i pogodio je u nogu, ali između mišića i kosti, bez kapi prolivene [[krv]]i. Tako ju je zavezao i krenuo Euristeju. Susreo je [[Artemida|Artemidu]] i njezina brata [[Apolon]]a te joj je objasnio da mu je to zadatak i molio je za oprost rekavši da će košutu brzo vratiti. Artemida mu je dopustila, a Heraklo je košutu odnio Euristeju.
 
[[Euristej]] je rekao da će [[košuta]] postati dijelom kraljeva zvjerinjaka. Heraklo je znao da mora vratiti košutu te je rekao da će mu je predati ako je sam Euristej uzme. Kralj je krenuo po nju, a Heraklo ju je pustio, a ona je, brža od strijele, pobjegla svojoj gospodarici [[Artemida|Artemidi]]. Heraklo je potom Euristeju rekao da nije bio dovoljno brz i tako je uspio završiti ovaj zadatak.
 
====4. [[Erimantski vepar]]====
 
[[Image:Berlin-tiergarten luetzowplatz herkules 20050506 p1030068.jpg|thumb|[[Louis Tuaillon]]: Heraklo i [[erimantski vepar]]; <small>kip u [[Berlin]]u iz[[1904.]]]]
 
Erimantski [[vepar]] predstavljao je problem seljacima u Erimantu zbog uništavanja usjeva i goveda. Heraklo također nije smio ubiti svoj plijen. [[Kentaur]] [[Hiron]] rekao mu je da ga zavede u dubok [[snijeg]]. Heraklo je uplašio vepra, zbunio ga i natjerao u snijeg gdje ga je zavezao i odnio do [[Euristej]]a. Kralj se uplašio i rekao mu da se riješi te zvijeri, a Heraklo ga je poslušao.
 
====5. [[Augejeve štale]]====
 
[[Euristej]] se dosjetio ovome zadatku jer su prijašnji zadaci samo uzdizali Herakla u očima ljudi, a ovako bi se i ponizio. [[Augej]] je bio [[Helije]]v sin pa je njegovo stado bilo blagoslovljeno: imao je 300 [[crna|crnih]] [[bik]]ova, 200 plodnih bikova i 12 srebrnobijelih bikova koji su branili cijelo stado. Njegove štale nisu bile očišćene jako dugo, a Heraklo je sve morao isprazniti i očistiti u jednome danu. Prvo je razbio dva zida, a onda preusmjerio rijeke Alfej i Penej prema stajama. U roku od nekoliko sati, posao je bio gotov. Augej nije htio dati dogovorenu desetinu stoke pa ga je Heraklo ubio, a njegovo kraljevstvo dao njegovu sinu Fileju.
 
[[Antička Grčka|Grčki]] pjesnik [[Pindar]] tvrdi da je ondje Heraklo utemeljio [[Olimpijske igre]].
 
====6. [[Stimfalske ptice]]====
 
[[Image:Mosaico Trabajos Hércules (M.A.N. Madrid) 06.jpg|thumb|Heraklo i [[stimfalske ptice]]; <small>španjolska freska iz 3. stoljeća</small>]]
 
Šesti Heraklov zadatak bilo je istrebljivanje [[ptica]] koje su se razmnožile na obalama stimfalskog [[jezero|jezera]]. Bile su posvećene [[Ares]]u i hranile su se ljudima, a imale su [[bronca|brončane]] kljunove, pandže i oštra, [[metal]]na pera kojim su mogle napadati žrtve. Budući da je sve bilo mračno, [[Atena (mitologija)|Atena]] i [[Hefest]] pomogli su Heraklu davši mu čegrtaljku kojom je uplašio ptice i nagnao ih na let. Potom ih je, dok su pokušavale bježati, gađao strijelama i poubijao. U drugoj inačici priče gađao ih je katapultom. Ptice koje su preživjele nikad se nisu vratile u [[Stara Grčka|Grčku]].
 
====7. [[Kretski bik]]====
 
[[Image:Lekythos Cretan bull Louvre F455.jpg|thumb|left|Heraklo i [[kretski bik]]; <small>grčka amfora iz [[5. stoljeće p.n.e.|5. stoljeća p.n.e.]]]]
 
Na [[Kreta|Kreti]] je bio [[bik]] kojeg [[Minos]] nije htio žrtvovati [[Posejdon]]u. Bio je to ili bik koji je odveo [[Europa (mitologija)|Europu]] ili onaj s kim je [[Pasifaja]] začela [[Minotaur]]a. Iako je Minos ponudio Heraklu pomoć, on ju je ljubazno odbio i odlučio obaviti posao goloruk. Taj je bik bljuvao [[vatra|vatru]], pa je borba potrajala. Na koncu ga je nadjačao i zarobio bika te ga odnio u [[Mikena|Mikenu]]. Nakon što ga je [[Euristej]] vidio, htio ga je posvetiti [[Hera|Heri]], ali je ona to odbila jer je bik odražavao Heraklovu snagu.
 
====8. [[Diomedovi konji]]====
 
[[Image:Mosaico Trabajos Hércules (M.A.N. Madrid) 08.jpg|thumb|Heraklo i [[Diomedovi konji]]; <small>španjolska freska iz 3. stoljeća</small>]]
 
U pokrajini [[Trakija|Trakiji]] ludi kralj [[Diomed]] imao je četiri [[konj]]a: Podarga, Lampona, Ksanta i Dena koje je hranio ljudskim mesom. Heraklo je morao otići tamo i ukrasti te konje. On je to učinio s velikom lakoćom, a onda ih je nahranio Diomedom zbog njegove zloće i okrutnosti. Druga inačica priče govori da je došao sa svojim ljubavnikom Abderom koji je čuvao konje dok se Heraklo borio s Diomedom. No, Abdera su konji pojeli, a za osvetu je Heraklo dao Diomeda njegovim konjima.
 
Nakon što su se najeli, [[konj]]i su postali mirniji te ih je odnio u [[Mikena|Mikenu]] da kralj [[Euristej]] odluči o njihovoj sudbini. Euristej je naredio da se odvedu na [[Olimp]] i budu žrtvovani [[Zeus]]u, ali je to Zeus odbio i poslao [[vuk]]ove, [[lav]]ove i [[medvjed]]e da ih ubiju. Druga inačica priče govori da ih je Heraklo pustio da slobodno lutaju [[Arg]]om budući da su postali trajno mirni.
 
====9. [[Hipolitin pojas]]====
 
[[Image:Herakles Amazons Louvre F218.jpg|thumb|left|Heraklo i [[Amazonke]]; <small>grčka amfora iz [[5. stoljeće p.n.e.|5. stoljeća p.n.e.]]]]
 
Heraklo je morao [[Euristej]]evoj kćeri pribaviti pojas [[Hipolita|Hipolite]] – kraljice ženskog ratničkog naroda [[Amazonke|Amazonki]] kojoj je pojas dao njezin otac [[Ares]]. One su onesposobljavale mušku djecu i muškarce kako bi morali raditi kućne poslove. Koristile su [[bronca|brončano]] oružje i prve su osnovale redove konjice. Hera je nahuškala Amazonke protiv Herakla, pa je on bio prisiljen pobiti ih i uzeti kraljevski pojas. Heraklo je silovao Hipolitu i potom je dao [[Tezej]]u za ženu. U drugoj inačici priče, Hipolita se zaljubila u Herakla i svojevoljno mu je dala pojas.
 
====10. [[Gerionovo stado]]====
 
[[Image:Heracles Geryon Louvre F55.jpg|thumb|Heraklo i Gerion; <small>grčka amfora iz [[5. stoljeće p.n.e.|5. stoljeća p.n.e.]]]]
 
Heraklov deseti zadatak bilo je hvatanje čuvena Gerionova stada iz Eriteje, ali ne da ga otkupi ili zatraži nečiju pomoć. Gerion, sin Hrisoara i [[Kaliroja|Kaliroje]], kćeri [[Titan (mitologija)|Titan]]a [[Okean (mitologija)|Okeana]], bio je troglavi [[div]], uvijek naoružan do zuba.
 
Na putu do Eriteje, Heraklo je prešao [[Libija|libijsku pustinju]] i bio ljut zbog vrućine te je ispalio strelicu na [[Helije|Helija]], boga [[Sunce|Sunca]]. Helije ga je molio da prestane, a Heraklo je zahtijevao veliki [[zlato|zlatni]] pehar koji je potom koristio da bi plovio morem. Tako je stigao do Eriteje gdje se suočio s dvoglavim [[pas|psom]] [[Ort]]om kojeg je ubio svojom toljagom. Eurition koji je čuvao stado došao je pomoći Ortu, ali ga je Heraklo ubio. Čuvši komešanje, Gerion je došao naoružan sa tri štita, tri koplja i tri kacige. Na posljetku ga je Heraklo ubio strijelom koju je umočio u otrovnu krv lernejske [[Hidra|Hidre]].
 
Heraklo je potom morao odvesti stoku [[Euristej]]u. Da bi mu otežala, [[Hera]] je poslala obada na stoku koji bi uznemiravao i iritirao stoku. Također je poslala poplavu koja je uzdigla rijeku, a Heraklo nije mogao proći sa stokom. Heraklo je podigao dva velika kamena smanjivši razinu [[voda|vode]] i spriječivši dolazak moskih čudovišta i nemani. Ti se stupovi kod [[Gibraltar]]a i danas nazivaju '''Heraklovi stupovi'''. Potom je odveo stoku Euristeju, a ona je posvećena [[Hera|Heri]].
 
====11. [[Hesperidine jabuke]]====
 
[[Image:Garden2315.jpg|thumb|[[Frederic Leighton]]: Hesperidin vrt]]
 
Nakon što je 10 zadataka završio za 8 godina i mjesec dan, Heraklo je došao do [[Euristej]]a tražeći nagradu. No, kao što je [[Hera]] prije naumila, moralo je biti 10 zadataka, pa Euristej nije priznao drugi i peti zadatak te je Heraklo morao izvršiti još dva. Sljedeći zadatak bio je zahtjevan. Morao je donijeti [[Hesperide|Hesperidine]] [[zlato|zlatne]] [[jabuka|jabuke]], ali to nije učinio sam.
 
[[Nerej]] iz rijeke [[Po]] savjetovao je Heraklu da zamoli [[Atlant]]a – diva koji drži nebeski svod – da ubere te jabuke. Ovaj bi učinio sve da se malo odmori od svog teškog posla, ali se bojao Ladona – bića sa stotinu glava koje je čuvalo [[jabuka|jabuke]]. Heraklo ga ustrijeli iz velike udaljenosti pa div pribavi plodove (vjerojatno je bio u srodstvu s Hesperidom, možda njezin otac). No, on se nije htio vratiti starom poslu pa ga je Heraklo morao nadmudriti: zamoli ga da pridrži svod dok stavi podmetač za glavu. Ovaj je nasjeo pa se Heraklo s jabukama zaputio prema [[Euristej]]u. Na putu je osnovao [[Teba|Tebu]] – grad sa stotinu vrata. Euristej se bojao jabuka pa ih je Heraklo dao [[Atena (mitologija)|Ateni]] koja ih je poslije vratila.
<br/>
<br/>
<br/>
====12. [[Kerber]]====
 
[[Image:Cerberus-Blake.jpeg|thumb|[[William Blake]]: [[Kerber]]]]
 
Posljednji i najteži zadatak bio je [[Kerber]]. Heraklo je morao otići do vrata [[Had (podzemni svijet)|Hada]] i tamo se obračunati s tim troglavim psom koji je imao rep [[zmija|zmije]], a slina koja je padala na pod stvarala je otrovnu biljku akonitu. Dok je bio u podzemlju, Heraklo je oslobodio [[Tezej]]a koji je tamo bio zatvoren jer je pokušao oteti [[Had (bog)|Hadovu]] [[Perzefona|Perzefonu]].
 
Heraklo je otišao do [[Had (bog)|Hada]] i [[Perzefona|Perzefone]] i upitao smije li uzeti [[Kerber]]a. Bogovi su se složili pod uvjetom da ga ne ozlijedi. Neki kažu da je Perzefona pristala jer je Heraklo bio njezin brat. Heraklo je potom uhvatio Kerbera oko vrata i izvukao na svjetlo dana. Čim je izišao iz sjene, Kerber je počeo bijesno lajati i stenjati. [[Euristej]] se uplašio čim je vidio Kerbera pa ga je Heraklo brzo vratio u [[Had (bog)|Had]].
 
===Nakon zadataka===
 
Nakon što je završio zadatke, Heraklo se pridružio [[Argonaut]]ima u potrazi za [[zlato|zlatnim]] runom. Spasili su junakinje, osvojili [[Troja|Troju]] i pomogli [[bog]]ovima u ratu protiv [[Giganti|Giganata]]. Također se zaljubio u princezu Jolu od Ehalije. Kralj i njegovi sinovi s prijezirom su gledali na Heraklove pothvate, svi osim Jolina brata Ifita koji je postao Heraklov najbolji prijatelj. Eurit je ponudio ruku svoje kćeri onome tko ga pobijedi u streljačkome natjecanju. Kad je to učinio, Eurit nije održao obećanje te je Heraklo ubio njega i njegove sinove, osim Ifrita, a Jolu je oteo. No, [[Hera]] je još jednom Herakla natjerala do ludila te je bacio Ifita s gradskih zidina.
 
Heraklo se morao iskupiti i očistiti služenjem [[Lidija|lidijskoj]] kraljici Omfali. Morao je raditi ženske poslove i nositi žensku odjeću, a ona je nosila njegovu lavlju kožu i toljagu. Nakon nekog vremena oslobodila ga je te su se vjenčali.
 
===Heraklove ljubavi===
 
Heraklo je imao i muške i ženske ljubavnike. Njegovo se potomstvo naziva Heraklidama.
 
====Žene====
 
[[Image:HerculeDejanire.jpg|thumb|[[Agostino Carracci]]: Heraklo i [[Dejanira]]]]
 
Heraklo se ženio četiri puta. Prvi put s Megarom koju je zajedno s djecom ubio u napadu ludila koje je uzrokovala [[Hera]]. Megarinu je ruku dao [[Jolaj]]u jer mu je bilo prebolno gledati je. Sljedeća mu je žena bila [[Omfala]], [[Lidija|lidijska]] kraljica, kojoj je isprva bio rob.
 
[[Image:Peter Paul Rubens 010.jpg|thumb|left|[[Peter Paul Rubens]]: Heraklova apoteoza]]
 
Treća žena bila je [[Dejanira]] za koju se borio s riječnim bogom Ahelojem. Nakon vjenčanja, putovali su i trebali su proći jednu rijeku, a jedan je [[Kentaur]] [[ime]]nom [[Nes]] ponudio pomoć, ali je pokušao silovati Dejaniru. Heraklo ga je usmrtio strijelom natopljenom [[lernejska Hidra|Hidrinom]] [[krv]]lju. Umirući, kentaur je Dejaniri rekao da ako želi Herakla spriječiti od veza s drugim ženama, skupi njegovu krv i sjeme te da ih premaže po njegovoj odjeći. Znao je da je njegova krv došla u doticaj s Hidrinom te da će ubiti Herakla.
 
Poslije je Dejanira bila ljubomorna na Jolu te je uronila košulju u tu mješavinu. Heraklov je sluga donio Heraklu tu košulju, a tkanina je na Heraklu počela gristi njegovo meso. Potom je zamolio da ga postave na lomaču da mu prekinu patnje. [[Filoktet]] je zapalio lomaču, a Heraklo mu je dao svoj luk i strijele. Nakon njegove smrti, bogovi su ga učinili besmrtnim. Druga inačica priče govori da je lomača spalila ljudsko u njemu, a da je ostalo samo božansko. Potom je uznesen na [[Olimp]] gdje je oženio [[Heba|Hebu]].
<br/>
<br/>
<br/>
====Muškarci====
 
[[Image:Heracles, Iolaus and Eros - Cista Ficoroni foot.jpg|thumb|Heraklo i [[Jolaj]]; <small>[[Etrušćani|etrušćanski]] reljef iz [[5. stoljeće p.n.e.|5. st. p.n.e.]]]]
 
Heraklov ljubavnik je bio [[Jolaj]] koji mu je i pomogao s jednim od zadataka. Bio mu je nećak, pomagač i ljubavnik. Po uzoru na njih, mladi su se parovi zaklinjali u ime Jolaja. Kasnije je Jolaju Heraklo dao svoju ženu Megaru koju više nije mogao podnijeti jer je bilo prebolno, a to je bio i simbol Jolajeva ulaska u zrelu dob.
 
[[Plutarh]] u svome djelu ''Eroticos'' govori da ih je bilo toliko mnogo da se ne bi mogli nabrojati. Evo nekih Heraklovih ljubavnika:
 
* Abder (Ἄβδηρος)
* [[Admet]] (Ἄδμητος)
* ''Elacatas''
* [[Filoktet]] (Φιλοκτήτης)
* Hilas (Ύλας)
* Ifit (Ίφιτος)
* Jolaj (΄Ιόλαος)
* [[Nestor]] (Νέστωρ)
 
==Literatura==
 
* [[Sofoklo]]: ''Trahinjanke'', [[tragedija]]
* [[Euripid]]: ''Heraklova djeca'', tragedija
* [[Osvojenje Ehalije]], [[ep]]
 
==Vanjski linkovi==
 
{{commons|Category:Heracles}}
 
* [http://homepage.mac.com/cparada/GML/Heracles1.html Heraklo u grčkoj mitologiji]
* [http://www.timelessmyths.com/classical/heracles.html Heraklov život]
 
 
[[Category:Grčka mitologija]]
 
<!-- interwiki -->
 
[[ca:Heracles]]
[[bs:Heraklo]]
[[bg:Херкулес]]
[[da:Herakles]]
[[de:Herakles]]
[[en:Heracles]]
[[es:Heracles]]
[[et:Herakles]]
[[fi:Herakles]]
[[fr:Héraclès]]
[[he:הרקולס]]
[[hr:Heraklo]]
[[hu:Héraklész]]
[[it:Eracle]]
[[ja:ヘラクレス]]
[[ka:ჰერაკლე]]
[[ko:헤라클레스]]
[[la:Hercules]]
[[nl:Heracles (mythologie)]]
[[nb:Herakles]]
[[pl:Herakles]]
[[pt:Hércules]]
[[ro:Heracles]]
[[sl:Heraklej]]
[[sr:Херакле]]
[[sv:Herakles]]
[[uk:Геракл]]
[[zh:海格力斯]]