Srebro – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene |
m sumnjam da je ovo slovo h po "sh" standardu |
||
Red 85:
'''Srebro''' ([[latinski jezik|lat.]] ''argentum'') jeste [[hemijski element]] sa hemijskim simbolom '''Ag''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 47. Ubraja se u prelazne metale, u [[Periodni sistem elemenata|periodnom sistemu elemenata]] nalazi se u [[Elementi 5. periode|5. periodi]] i [[11. grupa hemijskih elemenata|prvoj sporednoj grupi]] (grupa 11) odnosno ''grupi bakra''. Simbol elementa se izvodi iz latinske riječi '''a'''r'''g'''entum - srebro. Ubraja se u [[plemeniti metali|plemenite metale]].
Ono je
== Historija ==
Red 92:
U srednjem vijeku i ranom novom vijeku u Centralnoj Evropi otkrivena su značajna nalazišta rude srebra u Njemačkoj (na planini Harz, u okrugu Waldeck-Frankenberg kod Goddelsheima i Dorfittera, na [[Donnersberg]]u, u Tiringenskoj šumi, Saksoniji, južnom [[Schwarzwald]]u) Češkoj ([[Kutná Hora]]) i Slovačkoj. Osim tih mjesta, velike zalihe rude srebra pronađene su kod [[Kongsberg]]a u Norveškoj. Najveći proizvođač srebra u srednjem vijeku bio je gradić [[Schwaz]] u današnjoj Austriji. Iz okoline tog grada dobijalo se gotovo 80% tadašnje evropske proizvodnje ovog metala. Nakon što su [[Španci]] otkrili Novi svijet, preuzeli su primat na tržištu srebra, dovozeći enormne količine srebra iz Latinske Amerike. U 16. vijeku i [[Japan]] je bio je jedan od većih izvoznika srebra. Zbog povećane ponude srebra u Evropi, naglo je pala njegova tržišna cijena. Od 1870. godine kao standard vrijednosti valuta sve više se postavljalo zlato (''zlatni standard''), jer je srebro sve više gubilo svoju ekonomsku vrijednost. Odnos od oko 1:14 nakon nekog vremena pao je na 1:100, da bi kasnije nešto porastao. U februaru 2012. odnos cijena zlata i srebra iznosio je oko 1:51.<ref name="kitco" /> Danas je ponuda srebra dosta ovisna o potrošnji i količini proizvodnje mnogih drugih metala.
Sredinom 19. vijeka razvijena je metoda proizvodnje nehrđajućeg čelika, kojim je zbog svoje niske cijene i
Srebro se i dalje značajno koristi u oblasti elektrike i elektrotehnike, kao i kontrole mikroorganizama. Smatra se da će i u bliskoj budućnosti upotreba srebra u RFID čipovima značajno rasti, jer se antene za emitovanje ovih čipova izrađuju od srebra. Također od srebra se danas izrađuju gornje površine solarnih ćelija.<ref name="solar" /> Time se još uvijek povećava potražnja za srebrom u svijetu.
Red 137:
Kod dobijanja srebra iz rude olova kao što je [[galenit]], nakon prženja i reduciranja rude nastaje takozvano ''sirovo olovo'' ili radno [[olovo (element)|olovo]]. Ono sadrži primjese uglavnom srebra (između 0,01 i 1%). U narednom koraku plemeniti metal se uklanja te se dobija kao vrlo vrijedni sporedni proizvod.
Prije početka proizvodnje potrebno je srebro odvojiti od većeg dijela olova. To se događa procesom koji se naziva ''[[Parkesov proces]]'' (po [[Alexander Parkes]]u, koji ga je razvio 1842. godine).<ref name="plastik" /> Proces se zasniva na različitim osobinama rastvorljivosti srebra i olova u [[cink]]u. Na temperaturi od oko 400 °C olovo (tečno) i cink (čvrsto) se praktično ne miješaju. Zatim se pri temperaturama preko 400 °C istopljenom olovu dodaje cink. Poslije toga se mješavina hladi. Pošto je srebro
Da bi se srebro dalje obogatilo, potrebno je izvršiti čišćenje mješavine. Zbog toga se ''obogaćeno olovo'' stavlja u peć i topi. Pri tome se kroz istopljenu smjesu provodi mlaz [[zrak]]a. To dovodi do oksidiranja olova na [[olovo(II) oksid]], a srebro kao plemeniti metal se ne mijenja. Olovo oksid se odmah uklanja te se tako udio olova u smjesi postepeno smanjuje. Kada se udio olova smanji u toj mjeri da se na površini istopljenog metala više ne formira sivi sloj olovo oksida, te se počinje vidjeti sjajni sloj srebra, tradicionalno se govori o ''srebrenom pogledu''. Takva legura srebra se sastoji od oko 95% čistog srebra.
Red 181:
Srebro ima metalni sjaj. Svjež, neoksidirani, poprečno presječeni komad srebra ima najveću refleksiju svjetlosti od svih metala, tako pripremljeno srebro može reflektirati preko 99,5% vidljive svjetlosti. Kao ''najsvjetliji'' od svih metala koji se koriste najčešće se koristi za izradu [[ogledala]]. Srebreni premaz ima nešto siviju nijansu bijele. Što su manja zrnca kristala, to je boja sve tamnija. Kada se kristali srebra isitne do mikroskopski malih čestica, dobijaju gotovo crnu boju. Spektar refleksije pokazuje značajan pomak blizu dužine ultraljubičastog zračenja.
Srebro najbolje provodi toplotu i [[elektricitet]] od svih metala. Zbog svoje
U istopljenom stanju, čisto srebro može iz zraka apsorbirati gotovo 20 puta veću količinu kisika, koji se pri otvrdnjavanju istopljenog srebra oslobađa, pri čemu se kida već formirana kora. Već malo legirano srebro ne pokazuje ovu osobinu.
Red 212:
Srebro je, pored zlata i dragog kamenja ([[dijamant|dijamanata]] i drugog) najvažniji materijal za izradu [[nakit]]a. Vijekovima se srebro koristilo za skupocjeni i trajni pribor za jelo (srebreninu) i sakralne predmete. Na nakitu, šipkama i vjerskim predmetima, ako je navedeno, može biti otisnut pečat o čistoći i sadržaju srebra.
Srebrene medalje u mnogim sportskim takmičenjima, poput [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]], su nagrada za postignuto drugo mjesto u takmičenju. To je iz razloga što se srebro tradicionalno smatra kao drugi po vrijednosti plemeniti metal nakon zlata. Međutim, danas se zlatna medalja proizvodi od 92,5% srebra pozlaćena sa 6 grama čistog zlata. I u drugim oblastima, pojam ''srebreni'' označava drugu po važnosti nagradu, odličje ili oznaku uspješnosti. Srebro je cijenjeno i u industriji muzičkih instrumenata, jer zbog svoje gustoće daje lijep, topli ton, a proed toga se može
Srebro ima najveću električnu provodljivost od svih metala, te veliku provodljivost toplote i izražene osobine [[refleksija|refleksije]] [[svjetlost]]i. Zbog tog je našlo primjenu u elektrici, elektronici i [[optika|optici]]. Mogućnosti refleksije staklenih ogledala se zasnivaju na hemijskom posrebravanju staklenih ploha. Ovaj princip se koristi i za izradu optičkih svjetlosnih ili toplotnih reflektora. [[Suspenzija (hemija)|Suspenzija]] srebrenog praha u ljepilu koristi se za električna i termička ljepila.
| |||