Pero – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 1:
{{otheruses}}
 
[[Datoteka:Fountain Pen.jpg|250px|right|thumb|Naliv pero]]
 
'''Pisaće peroPero''' (staroslovenska riječ sanskritskog porijekla), perce, zaoštrena naprava za pisanje i crtanje tečnom bojom, [[mastilo]]m ili [[tuš (vodena boja)|tušem]]. <ref name="Козара">Grupa autora, Enciklopedija leksikografskog zavoda, Leksikografski zavod, Zagreb, 1962. g.</ref> Pisaće pero je ime dobilo po ptičjem [[perje|peru]]. Umaće se u [[tuš]] koji je produkt [[19. stoljeće|19. stoljeća]], što znači da se u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] pri pisanju i crtanju pero umakalo u crnilo od [[sipa|sipe]].
 
Razlikujemo tri tipa pera:
Linija 9 ⟶ 8:
* '''pero od [[trstika|trstike]]''': Upotrebljava se na istoku ([[Kina]], [[Japan]]...). Ostavlja linije kratke i jednake širine.
* '''[[metal]]no pero''': Konveksno je, ima određenu širinu i ostavlja kontinuirani trag.
 
== Porijeklo imena ==
Većina naprava za pisanje se jednim imenom nazivaju pera bile one organskog ili neorganskog porijekla (trska, ptičije pero, metalno pero...). [[ptičije pero|Ptičije pero]] je odredilo naziv ovoj napravi za pisanje. <ref name="Козара" />
 
== Istorijat ==
Čovjek je kvalitetno uznapredovao kada je prvi puta sopstvena opažanja izmjestio i zabilježio van sopstvenog pamćenja u svoju okolinu - stanište. Crtao je po zidovima pećina u kojima je živio, prvo sirovim nađenim materijalima iz okoline, onda preuređenim – zaoštrenim kamenom, životinjskom kosti, obojenom zemljom. Čovjek je uz pribor za pisanje usavršavao i boju kojom je ostavljao tragove, ali i objekte po kojima je pisao. Pisalo se po papirusu, posebno pripremljenoj koži, papiru... [[Kina|Kinezi]] su slova pisali tankom četkicom od devine dlake. Japanci su pisali zaoštrenom trskom. Prva prava pera verovatno su napravili [[Egipat|Egipćani]]. Pričvrstili su komadić [[bakar|bakra]] sličan današnjem čeličnom percetu za kraj šupljeg štapića. Prva slova pisana rukom javila su se kod [[Grčka|Grka]] prije skoro 4000 godina. Grci su upotrebljavali pero od [[metal]]a, kosti ili slonovače, a pisali su na pločicama presvučenim voskom. Još kasnije pravila su se rascijepljena pera od šupljih, cjevastih travki, koja su umakali mastila i pisali njima po [[Papirus|papirusu]].
 
U srednjem vijeku su ljudi po prvi put počeli pisati zaoštrenim guščijim , vraninim ili labudovim perima.
 
Čelična pera su se počela proizvoditi u [[Engleska|Engleskoj]] već [[1780]]. godine, ali su prešla u opštu upotrebu tek 40 godina kasnije. Prva nalivpera, kojim i mi danas pišemo, patentirao je [[1884]]. godine [[L. E. Vaterman]]. <ref name="Козара" />
Deo kojim se piše napravljen je obično od 14 karatnog [[zlato|zlata]], a sam vrh je presvučen iridijem. To su glatki, čvrsti metali koji omogućavaju da pero ne grebe papir prilikom pisanja. Mastilo se nalazi u samom peru, u rezervoaru od tvrde gume ili plastične mase, koje ima oblik cevčice.
 
Pero s kuglicom umesto vrha napravljeno je u [[20. vek|XX veku]]. Piše se sićušnom kuglicom od [[hrom]]iranog [[čelik]]a.<ref name="Сибир">Grupa autora, Priručni leksikon, Znanje, Zagreb, 1959. g.</ref>
 
== Upotreba pera ==
Prva pera , i ona od biljaka, i ona od ptica, i ona od metala, su prvo umakana u mastilo da bi mogla da pišu. Pisanje je moralo biti prekidano kada je pero, poslije nekoliko riječi, ostalo bez mastila, a pisanje nije bilo ujednačeno niti je trag bio ravnomjeran. Kada je smišljena pisaljka koja je na sebi imala spremište za mastilo, koje je dozirano doticalo po peru, pisanje nije moralo biti prekidano, a trag mastila je bio ujednačen i ravnomjeran.
<ref name="Козара" />
 
== Reference ==
{{reflist}}
 
== Spoljašnje veze ==
{{Commonscat|Dip pensPens}}
* [http://www.wima.org/ Writing Instrument Manufacturers Association]
 
{{Mrva-umj}}
{{Commonscat|Dip pens}}
 
[[Kategorija:Pisaći pribor]]