Pluton – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
proširenje |
proširenje |
||
Red 245:
Ime je prihvatila popularna kultura. 1930., [[Walt Disney]] je navodno dobio nadahnuće od toga planeta da uz [[Mickey Mouse|Mickey Mousea]] stvori i lik psa zvanog [[Pluto (Disney)|Pluto]], iako animator [[Ben Sharpsteen]] tvrdi da ne može to potvrditi.<ref name="Heinrichs2006" /> 1941., [[Glenn T. Seaborg]] je novo stvoren [[kemijski element]] [[plutonij]] nazvao prema Plutonu, prema tradiciji da se elementi nazivaju prema novo oktrivenim planetima ([[uranij]], [[neptunij]].<ref name="ClarkHobart2000" />
Većina jezika koristi naziv "Pluto" u raznim transliteracijama.{{efn|U srpskohrvatskom, zove se "Pluton", ne "Pluto".}} U japanskom, [[Houei Nojiri]] je predložio prijevod {{nihongo3|"Zvijezda boga podzemlja"|冥王星|Meiōsei}}, a to je posuđeno i na kineskom, korejskom i vijetnamskom.<ref name="RenshawIhara2000" /><ref name="nineplan" /><ref name="Bathrobe" /> Neki jezici u [[Indija|Indiji]] koriste naziv Pluton, dok drugi, poput [[hindi]] jezika, koriste naziv ''[[Yama]]'', čuvara pakla u hinduističkoj i budističkoj mitologiji, kao i vijetnamski.<ref name="nineplan" /> [[Polinezijski jezici]] isto koriste domaće nazive za bogove podzemlja, poput ''[[Whiro]]'' na [[maorski jezik|
=== Planet X diskreditiran ===
Red 299:
[[File:Pluto Protest and Counter Protest.jpg|thumb|Prosvjed protiv ukidanja statusa planeta Plutonu]]
== Putanja i rotacija ==
Plutonu treba 248 Zemljinih godina da jednom obiđe oko Sunca. Njegove orbitalne karakteristike su značajno drugačije u odnosu na druge planete, koje imaju putanje u obliku kruga koji je [[ravan]] u odnosu na [[ekliptika|ekliptiku]]. U usporedbi s njima, Pluton ima veliku [[inklinacija|inklinaciju]] putanje (preko 17°) i umjeren [[ekscentricitet orbite]]. Ovaj ekscentricitet znači da manja regija Plutonove putanje leži bliže Suncu od [[Neptun (planet)|Neputuna]]. [[Težište]] Pluton-Haron došao je do [[apsida (astronomija)|apside]] 5.9. 1989.,<ref name="jpl-ssd-horizons" />{{efn|name=Perihelion}} te je bio zadnji put bliže Suncu od Neptuna između 7.2. 1979. i 11.2. 1999.<ref name="pluto990209" />
Dugoročno, Plutonova orbita je [[teorija kaosa|kaotična]]. Iako komjuterske simulacije mogu predvidjeti njegov položaj i po nekoliko milijuna godina, nakon intervala dužih od 10–20 milijuna godina, proračuni postaju spekulativni: Pluton je osjetljiv na nemjerljive male detalje Sunčeva sustava, teško predvidivih faktora koji bi mogli poremetiti njegovu orbitu.<ref name="sussman88" /><ref name="wisdom91" />
{{multiple image
|direction=vertical
|align=right
|width=225
|image1=Plutoorbit1.5sideview.gif
|image2=TheKuiperBelt Orbits Pluto Polar.svg
|image3=A Moon over Pluto (Close up).gif
|caption1=Orbita Plutona (crveno) koja prikazuje njegovu veliku inklinaciju u odnosu na ravnu orbitu drugih planeta.
|caption2=Orbita Plutona (crveno) gledano odozgo, u odnosu na orbitu Neptuna (plavo), te kako je zbog ekscentriciteta Pluton stoga povremeno bliži Suncu.
|caption3=Slike Harona koji kruži oko Plutona, koje je snimio ''New Horizons'' 2015.
}}
=== Odnos sa Neptunom ===
Iako se orbita Plutona naizgled kosi sa Neputonovom, ta dva objekta putuju tako da se nikada ne mogu sudariti ili čak približiti. Postoji nekoliko razloga tome.
Prvo, njihove orbite se ne križaju. Kada je Pluton najbliže Suncu, gledano odozgo, također je najdalje od Neptunova puta. Pluton prolazi oko 8 [[astronomska jedinica|AJ]] od Neptuna, čime se psriječava sudaranje.<ref name="huainn01" /><ref name="Hunter2004" /><ref name="malhotra-9planets" /> Plutonova orbitalna pozicija je odvojena od Neptunove za preko 21°.<ref name="Williams2010" />
Ovo je već dovoljno da zaštiti Pluton; [[perturbacija]] planeta (osobito Neptuna) mogla bi poremetiti Plutonovu putanju (npr. [[zakret perihela]]) tijekom milijuna godina, čime bi sudar postao moguć. Pluton leži u [[orbitalna rezonanca|orbitalnoj rezonanci]] od 2:3 u odnosu na Neptun; za svake dvije orbite koje Pluton napravi oko Sunca, Neptun ih napravi tri. Dva objekta se potom vrate na prvotne pozicije i ciklus se ponavlja, a to traje svakih 500 godina. Kad je god Pluton bliži [[perihel]]u, Neptun je preko 50° ''iza'' Plutona. Kada Pluton dođe u drugi perihel, Neptun će dovršiti jedan i pol oko vlastite orbite, te će biti na sličnoj udaljenosti ''ispred'' Plutona. Minimalna udaljenost Plutona i Neptuna je preko 17 AJ, što je više i od Plutonove udaljenosti od [[Uran]]a (11 AJ).<ref name="malhotra-9planets" />
Ovaj omjer od 2:3 je vrlo stabilan, te traje već milijunima godina.<ref name="sp-345" /> Stoga, čak i da Plutonova putanja nije nagnuta, opet se ne bi mogli sudariti.<ref name="malhotra-9planets" />
=== Drugi čimbenici ===
Razna istraživanja ukazuju da tijekom milijuna godina, odnos Plutona i Neputuna se ne mijenja.<ref name="huainn01" /><ref name="williams71" /> Postoje i drugi čimbenici stabilnosti.
Prvo, Plutonov [[argument perihela]], kut između točke gdje križa ekliptiku i točka kada je najbliže Suncu, [[libracija|librarira]] oko 90°.<ref name="williams71" /> To znači da kada je najbliže Suncu, isto je tako najdalje iznad ravnine Sunčeva sustava, čime se spriječava sudar sa Neptunom.<ref name="huainn01" /> U odnosu na Neptun, amplituda libracije je 38°, te je tako kutno odvajanje Plutonova perihela u odnosu na Neptunovu uvijek veće od 52° {{nowrap|(90°–38°)}}. Najbliža takva kutna odvojenost događa se svakih 10.000 godina.<ref name="sp-345" />
Drugo, longituda rastućeg čvora između dva tijela—točke gdje križaju ekliptiku—je u praktičkom skladu sa gornjom libracijom. Kada su dvije longitude iste, Plutonov perihel leži točno 90°, te je najbliže Suncu kada je najviše iznad Neptunove orbite. ovo je poznato kao ''1:1 super-rezonanca''. Svi [[plinoviti div|plinoviti planeti]], osobito Jupiter, igraju ulogu u stvaranju te super-rezonance.<ref name="huainn01" />
Kako mu se mijenja orbita, Pluton dovoljno usporava, a Neptun dovoljno ubrzava, tako da Neptun počinje sustizati Pluton na suprotnoj strani orbite (u blizini suprotne pozicije). Proces potom ulazi u suprotnost, i Pluton gubi [[moment impulsa]] prema Neptunu, sve dok se Pluton dovoljno ne ubrza da opet počne sustizati Neputonovu izvornu poziciju. Cijelom procesu treba oko 20.000 godina da se dovrši.<ref name="malhotra-9planets" /><ref name="sp-345" />
== Bilješke ==
Linija 322 ⟶ 360:
{{efn| name = wiki-kbo| The dwarf planet [[Eris (dwarf planet)|Eris]] is roughly the same size as Pluto, about 2330 km; Eris is, however, 28% more massive than Pluto. [[Eris (dwarf planet)|Eris]] is a [[scattered-disc object]], often considered a distinct population from Kuiper-belt objects like Pluto; Pluto is the largest body in the Kuiper belt proper, which excludes the scattered-disc objects.}}
{{efn| name = Perihelion| 1 =
<!--{{efn| name = TNOs| Astronomers do not expect to find an object larger than Pluto closer than 100 AU from the Sun (see [[#Origins|Origins]]).<ref name="Sheppard2011" /> Of the 1687 [[trans-Neptunian object|TNOs]] known, {{Plain link|url=http://ssd.jpl.nasa.gov/sbdb_query.cgi?obj_group=all;obj_kind=all;obj_numbered=all;ast_orbit_class=TNO;OBJ_field=0;ORB_field=0;c1_group=ORB;c1_item=Bi;c1_op=%3E;c1_value=30.1;table_format=HTML;max_rows=100;format_option=comp;c_fields=AcBhBgBjBiBnBsCjCpAi;.cgifields=format_option;.cgifields=obj_kind;.cgifields=obj_group;.cgifields=obj_numbered;.cgifields=ast_orbit_class;.cgifields=table_format;.cgifields=com_orbit_class&query=1&c_sort=AiA 1471}} of them have [[Apsis|perihelion]] further out than Neptune (30.1 AU).}}-->
| |||