Eger – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 5:
1. '''Eger''', stari hrvatski i srpski nazivi '''Jegar''' i '''Jegra''', njemački '''Erlau''', latinski '''Agria''', grad i upravno središte pokrajine [[Heves]], u području između gorja [[Bukk|Bükka]] i [[Matra| Matre]] u sjeveroistočnoj [[Mađarska|Mađarskoj]], jugozapadno od [[Miskolc|Miskolca]] . Nakon oslobođenja od turske vlasti (iz tog doba sačuvan 35 m visok [[minaret]]), u toku 18. st. pretežno je izgrađen u baroknom stilu. Bivša [[minoriti| minoritska]] crkva (1758-1771) ubraja se među najljepše spomenike u Mađarskoj. Poznato turističko središte s termalnim izvorima. Metalna, prehrambena i kemijska industrija, vinarsko tržište.
U razdoblju 16-19. st. u njemu je bilo mnogo Srba i
Oko 1009. osnovana je u Egeru katolička [[biskupija]], podignuta na [[nadbiskupiju]] 1804. Grad je stradao za vrijeme [[Tatari| tatarske]] najezde (1242), a 1552. uspješno se obranio od Turaka, koji su ga zauzeli 1596. i držali do 1687. U Egeru su u 16. st. dva Hrvata bili biskupi, [[Franjo Frankopan]] i [[Antun Vrančić]].
Red 12:
[[Image:Eger-crkva.jpg|left|thumb|Eger - grad u Mađarskoj]]
Po Jegru je bila nazvana [[Jegarska Srpska Pravoslavna Eparhija]]. Kad je 1713. godine ukinuta, njeno područje pripojeno je [[Bačka eparhija|Bačkoj Srpskoj Pravoslavnoj Eparhiji]], te se i episkop bački nazivao episkop bačko-segedinski i jegarski. Posle
U izvorima na osnovu kojih je pripreman ''"Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika"'' Eger se naziva '''Egar''' (Stullijev rječnik, ''"Glasnik Srpskog učenog društva"''), '''Egra''' (rječnici Mikaljin, Belin, Belostenčev, Voltigijev, Đore Palmotić, "''Starine"'' JAZU), '''Egrija''' (Ivan Gundulić), '''Jegar''' (Vukov rječnik, Đura Daničić, Stojan Novaković, Pavao Ritter Vitezović) i '''Jegra''' (Daničić, šematizam Mitropolije karlovačke iz 1878).
| |||