Razlike između izmjena na stranici "Hrvatska Republika Herceg-Bosna"

nema sažetka uređivanja
== Povijest ==
 
Na dan [[18. studenog]] [[1991.]] godine političko vodstvo Hrvata u [[BiH]] predvođeno [[Mate Boban | Matom Bobanom]] i Darijom Kordićem proglasili su postajanje "Hrvatske zajednice Herceg Bosne" kao posebne političke, kulturne, ekonomske i kulturne cjeline na teritoriju Bosne i Hercegovine. Hrvatska zajednica Herceg Bosna [[28.8.|28. kolovoza]] [[1993.]] prelazi u '''Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu''', kao hrvatsku upravnu jedinicu u sklopu Bosne i Hercegovine. Ustavni sud [[Bosna i Hercegovina | Bosne i Hercegovine]] (sastavljen pretežno do [[Bošnjaci | Bošnjaka]]) proglašava Herceg-Bosnu nelegalnom, prvo [[14. rujna]] [[1992.]] a kasnije [[20. prosinca]] [[1994.]] godine. Glavni grad "Herceg Bosne" je bio zapadni dio grada [[Mostar]]a. Prvi predsjednik Herceg Bosne je bio [[Mate Boban]], a drugi i posljednji [[Krešimir Zubak]].
 
Herceg Bosna je služila svojoj svrsi tj. ona je preko svojih vojnih postrojbi [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] uspjela obraniti hrvatsko i muslimansko stanovništvo od srpske agresije. U početku rata [[Bošnjaci]] su išli u postrojbe [[HVO]]-a. Tako [[HVO]] zajedno sa [[HOS]]-om i [[Armija BiH|TO BiH]], uz potporu [[Hrvatska vojska|HV-a]] uspijeva osloboditi neke krajeve od srpske vlasti (Operacija Lipanjske zore u lipnju [[1992]]. godine kojom je oslobođen grad [[Mostar]] i dolina rijeke Neretve). Tek poslije, stvaranjem njihovih vojnih postrojbi Armije Republike Bosne i Hercegovine u Srednjoj [[Bosna | Bosni]] i [[Hercegovina | Hercegovini]] dolazi do masovnih prelaženja Bošnjaka iz redova HVO-a u redove Armije BiH. U listopadu [[1992.]] godine dolazi do bošnjačko-hrvatskog sukoba. U tim sukobima brojčano nadmoćnija [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] u Srednjoj Bosni ubija, deportira i progoni Hrvate, dok HVO otvara logore za Bošnjake u okolici Mostara te drži i konstantno granatira istočni (bošnjački) dio grada. Pripadnici Hrvatskog vijeća obrane u [[Bosna|Bosni]] uspijevaju obraniti pojedine općine ([[Novi Travnik]], [[Kiseljak]], [[Busovača]], [[Vitez]], [[Žepče]]), dok do potpunog izgona Hrvata dolazi u općinama [[Konjic]], [[Jablanica]], [[Fojnica]], [[Kakanj]], [[Travnik]], [[Vareš]], [[Maglaj]], [[Zavidovići]].
 
Krajem veljače [[1994.]], sklopljen je [[Washingtonski sporazum|Washingtonskog sporazuma]] prestaju sukobi između postrojbi [[Hrvatsko vijeće obrane| Hrvatskog vijeća obrane]] i jedinica [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Bosne i Hercegovine]]. HVO je zajedno sa [[Hrvatska vojska|HV-om]] počeo nizati ratne pobjede protiv srpskog neprijatelja. U Operaciji Cincar, prvoj koordiniranoj akciji HVO-a i Armije RBiH, na proljeće [[1994.]] godine, oslobođen je [[Kupres]] i veći dio [[Kupreško polje|Kupreškog polja]]. U Operaciji Zima '94. oslobođen je dio [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]] i dio planine [[Dinara|Dinare]]. U Operaciji Skok-1 Srbi su ponovno poraženi na Dinari. U [[Operacija Skok-2 | Operaciji Skok-2]] u potpunosti je oslobođeno i pod kontrolu stavljeno [[Livanjsko polje]]. U |Operaciji Ljeto '95. pod kontrolu su stavljeni [[Bosansko Grahovo]] i [[Glamoč]]. U Operaciji Maestral u jesen [[1995.]] godine oslobođeno je [[Jajce]], a osvojene su općine [[Drvar]], [[Šipovo]], [[Bosanski Petrovac]], [[Bosanska Krupa]] i [[Ključ]]. Posljednja u nizu pobjedničkih operacija HV-a i HVO-a je bila [[Operacija Južni potez]]. Cilj joj je bio: "staviti pod kontrolu putove [[Banja Luka]] - [[Čađavica]]; [[Mrkonjić-Grad]] - [[Banja Luka]]". Akcija Južni potez, prekinuta je na zahtjev međunarodne zajednice u trenutku kad su se hrvatske snage nalazile na 23 kilometara od Banja Luke.
 
Nakon sporazuma u [[Washington]]u, teritorijalne cjeline pod kontrolom HVO-a i Armije RBiH organizirane su u Federaciju Bosne i Hercegovine. Nakon sporazuma u Daytonu u studenom [[1995.]] godine, [[Federacija Bosne i Hercegovine]] je zaokružena cjelina koja čini 51% površine Bosne i Hercegovine, dok Herceg Bosna službeno više ne postoji.
30

izmjena