Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 41:
== Historija ==
Po [[AVNOJ]]-skim dogovorima i [[SFRJ|jugoslavenskim]] [[ustav]]ima definisana kao srpska, hrvatska i bošnjačka (tada muslimanska) zajednička teritorija, nedjeljiva po principima [[Historija|historijskih]] činjnica postojanja bosanske države definisana je država Bosna i Hercegovina kao jedna od 6 sastavnih federalnih jedinica socijalističke Jugoslavije pod nazivom ''Narodna Republika Bosna i Hercegovina'', a kasnije ''Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina''. Priznata je kao najrazličitija republika u okviru [[SFRJ|bivše Jugoslavije]]. Imala je svoj specifikum jer je u svom sastavu imala tri glavna slavenska naroda i ostale svoje građane. [[Josip Broz Tito]] je često naglašavao da je "Bosna nedjeljiva te da je ona isto i srpska i hrvatska i muslimanska".
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina je jedinstven dio [[BiH|bosanskohercegovačke]] historije. Jugoslavenski komunistički slogan "bratstvo i jedinstvo" uistinu je ujedinio multietničku [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]] i u njoj stvorio jedinstven sustav kulturne, socijalne, etničke i vjerske tolerancije. Zbog svoje centralne geografske pozicije u sklopu Jugoslavenske federacije, poslijeratna Bosna i Hercegovina je označena kao baza za razvijanje vojne obrane. To je značilo veliku koncentraciju [[JNA|Jugoslovenske narodne armije]] i razvoj vojne industrije. Nekoliko godina nakon završetka [[drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kreće se sa obnovom i izgradnjom razorene zemlje, grade se nove željezničke pruge, ceste, tvornice i hidroelektrane. Dolazi do ubrzanog razvoja industrije, posebice tekstilne, metalurške i vojne te industrije lijekova. Čitav taj ubrzani privredni i prometni razvoj znači širenje postojećih gradova te nastanak novih, kao i porast broja stanovnika. Važnost SR Bosne i Hercegovine u [[SFRJ]] i svijetu potvrđena je izborom [[Sarajevo|Sarajeva]] za domaćina [[Zimska Olimpijada 1984|Zimske Olimpijade 1984]].
Potkraj [[1988]]. godine, počinje se rušiti socijalistički poredak u [[SFRJ|Jugoslaviji]]. U [[novembar|novembru]] [[1990]]. na prvim višestranačkim izborima pobijedile su tri najveće nacionalne stranke: [[Stranka demokratske akcije]], [[Srpska demokratska stranka (BiH)|Srpska demokratska stranka]] i [[Hrvatska demokratska zajednica]]. U [[Oktobar|oktobru]] [[1991]]. godine [[Bosna i Hercegovina]] izglasava suverenost, da bi potom uslijedio i referendum za nezavisnost u februaru [[1992]]. godine. Nakon proglašenja nezavisnosti i međunarodnog priznanja [[BiH]] u aprilu [[1992]]. godine, izbija agresija Srbije i Crne Gore, na [[BiH|Republiku Bosnu i Hercegovinu]].
== Politika ==
| |||