Rakova obratnica – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
sa hr
 
Nema sažetka izmjene
Red 1:
{{dz}}
[[Datoteka:Dijagram Zemljopisne Sirine.PNG|mini|450px|Pet najvažnijih [[paralela (geografija)|paralela]]]]
'''Rakova obratnica''' ili '''sjeverni povratnik''' je jedna od pet najvažnijih [[paralela (geografija)|paralela]] koje označavaju [[Geografska širina|geografsku širinu]] na [[Geografska karta|kartama]] [[svijet]]a. Nalazi se na 23°26' 22" (stupnjevi, minute, sekunde) geografske širine [[sjever]]no od [[ekvator]]a. Ona povezuje naj[[sjever]]nije točke na [[Zemlja|Zemlji]] na kojima [[Sunce]] dolazi u [[zenit]], odnosno, gdje Sunčevo svjetlo pada točno pod pravim kutom na [[Zemlja|Zemljinu]] površinu. To se događa samo jednom godišnje, [[21. lipnja6.]], a naziva se (na [[sjeverna polutka|sjevernoj polutci]]) ljetni [[suncostaj]] ([[solsticij]]). Isto to se događa na [[južna polutka|južnoj polutci]] u zimskom solsticiju (ponovo iz kuta gledanja na sjeverenoj polutci) na jednakoj udaljenosti od ekvatora, gdje se ta paralela naziva [[Jarčeva obratnica|Jarčevom obratnicom]]. Područje između tih dvaju paralela, ima [[tropi|tropsku]] klimu, dok je sjeverno i južno od obratnica, dakle sjevernije i južnije od 23°26' 22" nalazi područje [[umjerena klima|umjerene klime]].
 
Kad dolazi do promjene kuta osi Zemljine vrtnje u odnosu na Sunčevu [[ekliptika|ekliptiku]], što se događa u ciklusima od 41.000 godina, mijenja se i stupanj [[Geografska širina|geografske širine]]. Raspon geografske širine unutar kojih se obratnice kreću je između 21,5° i 24,5°. Trenutno, prosječna vrijednost pomicanja Rakove obratnice prema [[jug]]u je oko 15 metara godišnje. Kako se isto tako i Jarčeva obratnica pomiče prema [[sjever]]u, ukupna površina [[tropi|tropa]] smanjuje se prosječno za oko 1.1001100 km<sup>2</sup>.
 
Porijeklo imena Rakove obratnice je [[starogrčki]], još iz vremena od prije više od 2000 godina. U to vrijeme se Sunce u zenitu nalazilo na mjestu gdje se noću nalazilo zviježđe [[Rak (zviježđe)|Rak]]a. Drugi dio imena, ''obratnica'', potiče od činjenice, da se prividno pomicanje Sunca kreće upravo između tih dvaju paralela. Kad "stigne" do zenita u jednoj, "vraća" se ponovo do zenita u drugoj obratnici (obrće se smjer prividnog kretanja).