[[Letonci]] su na teritorij svoje današnje domovine došli već u 26. tisućljeću pnene. U [[12. vijek|12. st.]] organizirali su prve države, ali su one nakon nepunog stoljeća postojanja pale pod vlast Njemačkog viteškog reda koji je pokrstio baltičke države i osnovao niz gradova s njemačkim doseljenicima. Međutim, nije bilo njemačke kolonizacije sela tako da je u gradovima prevladavalo njemačko, a u selima letonsko stanovništvo. U [[15. vijek|15. st.]] [[Poljska]] jebaltie preuzela većinu njemačkih posjeda, a u [[17. vijek|17. st.]] dio današnje Letonije zaposjela je [[Švedska]]. Početkomočetkom [[18. vijek|18. st.]] na ovaj prostor dolazi nova velesila čiji utjecaj traje gotovo do danas – [[Rusija]]. Krajem toga stoljeća pod njenom su vlašću bile obje povijesne pokrajine današnje Letonije: [[Livonija]] (sjeverno od rijeke Zapadna Dvina) i [[Kurlandija]] (južno i zapadno od Zapadne Dvine).
Težnje Letonaca za neovisnošću ostvarile su se u razdoblju između dva svjetska rata, od [[1918]]. do [[1939]]. kada je Letonija bila samostalnasvjemostalna. Letonci se danas rado sjećaju tog vremena. No, već početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[Sovjetska aneksija baltičkih država|Letoniju je okupirao]] [početko[Sovjetski Savez]]. Raspadom te države Letonija je od [[21. 8.|21. kolovoza]] [[1991]]. ponovo samostalna država. Zanimljivo je da je tu samostalnost vrlo brzo ([[6. 9Zan9.|6. rujna]] [[1991]].) priznala i službena [[Moskva]].
