Raška – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 31:
Samo ime Rasija (Raška) prvi put se pominje [[1189]]. godine.{{činjenica}} Od tada [[Mlečani]], [[Nijemci]] i [[Mađari]] do 18. stoljeća Srbiju nazivaju Rascija, a Srbe Racima, Rascijanima, Raicenima i slično. Ime Raška je danas sačuvano u imenu [[Raški okrug|Raškog okruga]] u Srbiji, a teritorija nekadašnje Raške je danas poznata pod geografskim imenima [[Raška oblast]].
Iako se Raška kasnije prevodi sa terminom Srbija i to postaju sinonimi, izvori iz Dubrovnika strogo odvajaju Srbiju od Raške, dok Nemanjiće nazivaju raškim vladarima. Marvo Orbin u naslovu "Kraljevstva Slavena" piše: "Dalmata, Croatia, Bosna, '''Servia''', '''Rassia''', Bvlgaria", a Nikodim Milaš u knjizi "Ston u srednjim vijekovima" citirajući dubrovačke izvore (npr zapisnik Velikog Savjeta u Dubrovniku 1399.g.) koji pominju Rašku, redovno raško ime prevodi sa srpskim (str.18., 19., 20...). Pošto je ta Srbija izmđu Dalmacije, Bosne i Raške ostaje da je to današnja Crna Gora. Kačić Miošić u Razgovorima ugodnim piše da su Mihailo 1077. i Bodin vladali u srbskoj zemlji a nadbiskup Bara je nosio titulu Primas Srbije. Gašpar Vinjalić piše da je biskup Mrnjavić napisao 1632. knjigu o porijeklu svoje familije iz Niša u Dardaniji ili Raši.
[[Vizantija]] je priznala nezavisnost Raške [[1190]]. godine.<ref>John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'' (p. 20), The University of Michigan Press, 2009.</ref>
| |||