Kiril i Metodij – razlika između verzija

'''Kiril i Metod''' ili '''Ćirilo i Metodije''' ([[grčki]]: Κύριλλος καὶ Μεθόδιος, [[staroslavenski]]: Кѷриллъ и Меѳодїи) bili su braća, [[Grci]] po porijeklu<ref>Dmitrij Cizevskij. Comparative History of Slavic Literatures, Vanderbilt University Press, (2000) p. 26, "Two Greek brothers from Thessalonica..."</ref><ref>''Columbia Encyclopedia'', Sixth Edition. 2001-05, s.v. "Cyril and Methodius, Saints"; ''Encyclopedia Britannica'', Encyclopedia Britannica Incorporated, Warren E. Preece - 1972, p.846, s.v., "Cyril and Methodius, Saints" and "Eastern Orthodoxy, Missions ancient and modern"; ''Encyclopedia of World Cultures'', David H. Levinson, 1991, p.239, s.v., "Social Science"; Eric M. Meyers, ''The Oxford Encyclopedia of Archaeology in the Near East'', p.151, 1997; Lunt, ''Slavic Review'', June, 1964, p. 216; Roman Jakobson, ''Crucial problems of Cyrillo-Methodian Studies''; Leonid Ivan Strakhovsky, ''A Handbook of Slavic Studies'', p.98; V.Bogdanovich , ''History of the ancient Serbian literature'', Belgrade, 1980, p.119</ref><ref>The Columbia Encyclopaedia, Sixth Edition. 2001-05, O.Ed. Saints Cyril and Methodius "Cyril and Methodius, Saints) 869 and 884, respectively, “Greek missionaries, brothers, called Apostles to the Slavs and fathers of Slavonic literature."</ref><ref name=BritGlago>Encyclopedia Britannica, ''Најраспространетите азбуки на светот, кирилицата и глаголицата'', 2008, O.Ed. "Раните словенски азбуки, кирилицата и глаголицата, биле измислени од Св. Кирил, или Константин (околу 827–869), и Свети Методиј (околу 825–884). Овие луѓе биле Грци од солун кои станале апостоли на јужните Словени, кои ги преобразиле во христијани." </ref><ref name="Egregiae Virtutis">{{цитиранаcite веб страницаweb | title =Egregiae Virtutis | url=http://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/apost_letters/documents/hf_jp-ii_apl_31121980_egregiae-virtutis_lt.html | accessdate = 26. 04. 2009.}} [[Апостолско писмо]] од папата [[Јован Павле II]], 31 декември, 1980 {{la icon}}</ref> rođeni u [[Solun]]u u [[9. vijek]]u<ref>''Columbia Encyclopedia'', Sixth Edition. 2001-05, s.v. "Cyril and Methodius, Saints"; ''Encyclopedia Britannica'', Encyclopedia Britannica Incorporated, Warren E. Preece - 1972, str. 846, s.v., "Cyril and Methodius, Saints" and "Eastern Orthodoxy, Missions ancient and modern"; ''Encyclopedia of World Cultures'', David H. Levinson, 1991, str. 239, s.v., "Social Science"; Eric M. Meyers, ''The Oxford Encyclopedia of Archaeology in the Near East'', str. 151, 1997; Lunt, ''Slavic Review'', June, 1964, str. 216; Roman Jakobson, ''Crucial problems of Cyrillo-Methodian Studies''; Leonid Ivan Strakhovsky, ''A Handbook of Slavic Studies'', str. 98; V.Bogdanovich , ''History of the ancient Serbian literature'', Belgrade, 1980, str. 119</ref><ref>The Columbia Encyclopaedia, Sixth Edition. 2001-05, O.Ed. Saints Cyril and Methodius "Cyril and Methodius, Saints) 869 and 884, respectively, “Greek missionaries, brothers, called Apostles to the Slavs and fathers of Slavonic literature."</ref>

Oni su izmislili [[Glagoljica|glagoljicu]], prvo slavensko pismo na kojem je napisan prvi prijevod [[Biblija|biblije]] i preveli njen dobar dio na [[Crkvenoslovenski jezik]] što im je pomoglo u misionarskom radu i širenju pismenosti među Slavenima.<ref>Liturgy of the Hours, Volume III, 14 February.</ref> Nakon njihove smrti, njihovi učenici nastavili su njihov misionarski rad među Slavenima. U pravoslavnim crkvama braća su imala status svetaca i slavljeni su kao [[apostoli]]. Papa [[Lav XIII.]] [[1880]], uvrstio je njihov svetak [[14. februar]] na kalendar katoličkih svetkovina.

stigao u Moravsku (gdje je u međuvremenu Rastislava zbacio njegov nećak, [[Nitranska kneževina|nitranski]] knez [[Svatopluk I.|Svatopluk]]) njemački biskupi pozivaju Metoda na svoju [[sinod]] u Regensburg, na njemu ga osuđuju i šalju u [[Njemačka|Njemačku]], gdje je ga drže kao zarobljenika 2,5 godine. Metod je uz papino posredovanje [[873]] pušten iz zarobljeništva, ali je slavenska liturgija zabranjena. Metod je usprkos svemu nastavio svoju djelatnost te se slavenska liturgija sve više širila po Moravskoj, tako da je protiv njega podignuta optužnica u Rimu. Metod je [[879]]. pozvan pred [[papa|papu]] da se opravda. [[Ivan VIII|Papa Ivan VIII]], nastojeći da ne ošteti rimske pozicije u Moravskoj, odobrio je slavensku liturgiju bulom ''Industriae tuae'' iz [[880]]. godine, isto je učinio i [[882]]. [[Vaseljenska patrijaršija|konstatinopolski patrijarh]] [[Fotije]] koji se u međuvremenu izmirio s papom.