Transsibirska željeznička pruga – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m parovoz.com has hard disk fault |
m razne ispravke; kozmetičke promjene |
||
Red 2:
'''Transsibirska željeznička pruga''', skraćeno Transsib, transibírka ([[Ruski jezik|rus.]]: Транссибирская железнодорожная магистраль, skr. Трансси́б), — mreža željezničkih pruga kroz Euroazijski kontinent, spaja europski dio [[Rusija|Ruske Federacije]], glavna industrijska područja i prijestolnicu sa središnjim ([[Sibir]]) i istočnim krajevima ([[Daleki Istok]]), [[Mongolija|Mongolijom]], [[Narodna Republika Kina|Kinom]] i [[Japansko more|Japanskim morem]]. Duljina glavnog pravca od [[Moskva|Moskve]] do [[Vladivostok]]a iznosi 9288,2 km, prolazi kroz osam [[Vremenska zona|vremenskih zona]] i najduža je željeznička pruga na svijetu. Od [[2002|2002.]] godine u potpunosti je elektrificirana.
Glavnim pravcem se drži '''Transsibirska linija''',
Drugi pravac je '''Transmandžurska linija''', koja se podudara s Transsibirskom sve do mjesta Tarskaya, oko 1000 km istočno od [[Bajkalsko jezero|Bajkalskog jezera]]. Odavde pruga dalje nastavlja jugoistočno prema [[Narodna Republika Kina|Kini]] i završava u [[Peking]]u.
Treći pravac je '''Transmongolska linija''' koja se podudara s Transsibirskom do grada [[Ulan Ude]] na istočnoj obali Bajkalskog jezera. Od Ulan Ude, pruga nastavlja dalje prema glavnom mongolskom gradu [[Ulan Bator]]u, a svoj put završava kao i Transmandžurska linija u Pekingu.
Red 14:
Pruga je u cijelosti bila spojena već [[3. 11.|3. studenog]] [[1901|1901.]] kada su se radnici sa zapadne strane susreli s radnicima s istoka, no službeno prometovanje vlakova na cijeloj dionici u to vrijeme još nije postojalo. Vlakovi će punom dionicom od [[Sankt Peterburg|Petrograda]] do tihooceanskih luka krenuti tek od srpnja [[1903|1903.]] Zanimljivost je da je u to vrijeme željeznica bila prekinuta kod [[Bajkalsko jezero|Bajkalskog jezera]], a vagoni su se ukrcavali na posebne trajekte i njima prevozili na drugu stranu.
Cjelovita pruga između Petrograda i Vladivostoka bez prekida puštena je [[1904|1904.]], a već sljedeće [[1905|1905.]], Transsibirska je pruga spojena s europskim prugama i samim time prvi puta u povijesti bilo je moguće željeznicom putovati od obala [[Atlantik]]a do [[Tihi ocean|Tihog ocena]]. Troškovi izgradnje u razdoblju od [[1891|1891.]] do [[1913|1913.]] iznosili su 1 455 413 tisuća [[
<gallery>
File:TransSiberianRailwayAtKm9288.jpg|<center>Spomenik na zadnjem kilometru Transsibirske pruge u Vladivostoku
Red 23:
</gallery>
== Vanjske poveznice ==
{{
* [http://www.transsib.ru/Eng/ Transsibirska pruga: Web Enciklopedija (eng)]
* [http://www.waytorussia.net/TransSiberian/ Vodič kroz Transsibirsku prugu] by [http://waytorussia.net].
* Vozni red, pogledaj [http://www.bahn.de/pv/uebersicht/die_bahn_international_guests.shtml Raspored putovanja njemačkih željeznica] (pokriva Europu, ali također i Transsibirsku željeznicu) i [http://www.lernidee-reisen.de/_ressourcen/inhalte/produkte/statisch/transsib_individuell/transsib_2004.pdf Vozni red s udaljenostima (pdf)]; imati na umu da se moskovsko vrijeme primjenjuje za putovanja širom Rusije.
* {{cite web|url=http://www.parovoz.com/indexe.php|title=Stranica o Željeznicama ZND-a i Baltika|archiveurl=http://archive.is/L9NC|archivedate=2012-12-04}}
* [http://hdl.loc.gov/loc.ndlpcoop/mtfxtx.nb0004 ''Vodič kroz Veliku Transsibirsku željeznicu'' (1900)]
* [http://abc.net.au/news/specials/transsiberia/default.htm Australska novinarka, dopisnica iz Moskve piše blog o svojem putovanju Transsibirskom željeznicom.]
[[Kategorija:Saobraćaj u Rusiji]]
[[Kategorija:
[[Kategorija:Sibir]]
| |||