Sanssouci – razlika između verzija

{{UNESCO-svjetska baština

|ime mjesta = [[Palače i parkovi Potsdama i Berlina]]

|image = Potsdam schloss sanssouci b.jpg

|vrst baštine = Kulturno dobro

|mjerilo = i, ii, iv,

|država = {{flagcountry|NJE}}

}}

 

'''Sanssouci''' je bivša ljetna [[palača]] [[Prusija|pruskog]] kralja [[Fridrik II. Veliki|Fridrika II. Velikog]] u [[Potsdam]]u pored [[Berlin]]a. Često se smatra njemačkim rivalom francuskom [[Versajska palača|Versaillesu]], premda je Sanssouci izgrađen u intimnom [[rokoko]] stilu i znatno je manja od svog francuskog [[barok]]nog rivala. Palača je značajna zbog brojnih [[hram]]ova i vrtnih građevina u parku Sanssouci.

 

Palaču je dizajnirao arhitekt [[Georg Wenzeslaus von Knobelsdorff]] i izgradio ju od [[1745.]] do [[1747.]] kako bi udovoljio želji kralja Fridrika za privatnom rezidencijom u kojoj bi se mogao opustiti daleko od pompe i ceremonija [[Berlin]]skog dvora. To je naglašeno i samim imenom palače: na francuskom ''sans souci'' znači "bez briga" ili "bezbrižno". [[Fridrik II. Veliki]] je ignorirao arhitekte koji su mu savjetovali da izgradi još jedan kat (''piano nobile''), te zbog toga dvorac izgleda jako malen gledano iz parka, više poput oranžerija (vrtne zgrade) nego kao palača, a iz dvorca nije najbolji pogled na park. Zbog nesuglasica oko smještaja palače u parku, Knobelsdorff je otpušten godine [[1746.]], a [[Johann Boumann|Jan Bouman]], nizozemski arhitekt, je završio projekt.

 

Tijekom 19. stoljeća Sanssouci je postao rezidencijom pruskog kralja [[Fridrik Viilim IV.|Fridrika Vilima IV.]] koji je zaposlio arhitekta [[Ludwig Persius|L. Persiusa]] da obnovi i uveća palaču, dok je [[Ferdinand von Arnim]] bio zadužen da napravi korekciju tla i popravi pogled iz palače. Palača, zajedno s gradom Potsdamom, je ostao dvorskom rezidencijom njemačkih carskih obitelji sve do pada [[Hohenzollern obitelj|dinastije Hohenzollern]] [[1918.]] U njihovom vlasništvu je i bila do godine [[1927.]] kada je pripala Pruskoj upravi za parkove i palače ("Verwaltung der Staatlichen Schlösser und Gärten").<ref>Stiftung Preussische Schlösser und Gärten Berlin - Brandenburg: ''[http://www.spsg.de/index.php?id=49&sessionLanguage=en Povijest osnutka]''</ref>.

 

 

 

Palača je zapravo velika jednokatna [[Vila (građevina)|vila]]—više nalik na [[Château de Marly]] nego na Versailles. Sastoji se od deset osnovnih soba izgrađenih na obronku terasastog parka. Kralj Fridrik je toliko utjecao na njen plan i uređenje da se njen stil karakterizira kao originalni "Fridrikov rokoko", a toliko je suživio s tom palačom da je rekao kako će "to mjesto umrijeti s njim".<ref>Berliner Zeitung: ''Spröde Fassadengeschichten'', 19. veljače 2003.</ref>

 

{{citat4|2=''Palača i park Sanssouci, poznata i kao "Pruski Versailles", je sinteza umjetničkih pokreta 18. stoljeća u gradovima i dvorovima Europe. Ovaj sklop je jedinstven primjer arhitektonske kreativnosti i vrtnog dizajna u duhu intelektualnog duha monarhijskih ideja države''.|}}

 

{{izvori}}

 

* [http://whc.unesco.org/archive/advisory_body_evaluation/532ter.pdf ICOMOSova procjena svjetske baštine]

* [http://www.potsdam-tour.co.uk Pogled iz zraka]

* [http://berlin.arounder.com/en/historic-building/sanssouci-castle/sanssouci-castle-marble-gallery.html 360° foto]