Verzija na datum 1 februar 2014 u 22:05 uredi Orijentolog (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Premještač datoteka, Patrolci, Vraćači 131.831 izmena →‎Eksterni linkovi ← Starija izmjena		Verzija na datum 19 februar 2014 u 06:50 uredi poništi BokimBot (razgovor \| doprinos) Botovi 37.793 izmene m razne ispravke; kozmetičke promjene Novija izmjena →
Red 12: \|partner = \|instrument = \|period = [[Impresionizam]]<br /><small>[[modernizam]] · [[neoklasicizam]] · [[ekspresionizam]]</small> \|godine_aktivnosti = \|suradnici = [[Gabriel Fauré]]<br />[[George Gershwin]] \|učenici = \|uticaj_od = Red 29: Njegove klavirske skladbe kao ''[[Jeux d'eau]]'', ''[[Miroirs]]'' i ''[[Gaspard de la nuit]]'' zahtijevaju znatnu vještinu od izvođača, a njegove [[orkestar\|orkestralne]] skladbe, kao što su ''[[Daphnis i Chloe]]'' i njegova obrada [[Modest Musorgski\|Musorgskijevih]] ''[[Slike s izložbe\|Slika s izložbe]]'', vrlo efektno koriste tonalnu boju, te različite zvukove i instrumente. Široj publici, Ravel je poznat po svom orkestralnom djelu ''[[Boléro]]'', koje je on smatrao trivijalnim i jednom ga je opisao kao ''"djelo za orkestar bez glazbe."''<ref>Patrick Kavanaugh, ''Glazba velikih skladatelja: Vodič kroz najbolju klasičnu glazbu za slušatelje'' (1996.), str. 56, ISBN ~~0310208076~~0-310-20807-6</ref> == Biografija == === Rani život === [[Datoteka:Joseph Ravel Marie Delouart.jpg\|thumb\|left\|200px\|\|Ravelovi roditelji - otac Joseph Ravel i majka Marie Delouart]] Joseph-Maurice Ravel rođen je [[7. 3.\|7. ožujka]] [[1875\|1875.]] u francuskom mjestu [[Ciboure]]. Njegova majka Marie Delouart bila je [[baski~~\|baskijka~~]]jka, a njegov otac Joseph Ravel bio je [[švicarci\|švicarski]] izumitelj i industrijalist. Neki od izuma njegova oca dosta su značajni, kao npr. jedan od prvih primjera [[motor s unutrašnjim sagorijevanjem\|motora s unutarnjim izgaranjem]]. Nakon što su se Ravelovi preselili u [[Pariz]], rođen je Mauriceov brat Édouard. Maurice je sa 7 godina počeo svirati klavir, a nekoliko godina poslije počeo je i skladati. Njegovi roditelji poticali su njegov glazbeni talent te ga šalju na ''[[Pariški konzervatorij\|Conservatoire de Paris]]''. Upoznavši se 1893. godine s glasovitim skladateljem i pijanistom [[Emmanuel Chabrier\|Emmanueleom Chabrierom]], Ravel je pod dojmom tog susreta skladao ''Sérénade Grotesque''. Tijekom studija, Ravel je zajedno sa još nekim mladim umjetnicima osnovao skupinu ''[[Les Apaches]]'' koja je bila poznata po svojim bučnim pijankama. [[Datoteka:Gabriel Faure.jpg\|thumb\|200px\|[[Gabriel Fauré]].]] Na konzervatoriju mu je predavao skladatelj [[Gabriel Fauré]] i to u periodu od 14 godina. Godine [[1901\|1901.]] napisao je svoje prvo klavirsko remekdjelo ''"[[Igra vode]]"'' posvetivši ga baš Fauréu. Tijekom studija više puta je pokušao osvojiti prestižnu nagradu ''[[Prix de Rome]]'', ali bez uspjeha. Nakon skandala oko njegovog neosvajanja nagrade [[1905\|1905.]] (za koju je bio favorit) napustio je Konzervatorij. Taj skandal, znan i kao ''Afera Ravel'', uzrokovao je ostavku tadašnjeg ravnatelja Konzervatorija [[Théodore Dubois\|Théodora Duboisa]]. === Rad sa Djagiljevom i vrhunac karijere === Prijateljstvo koje se razvilo između Ravela, [[Claude Debussy\|Debussya]] i [[Igor Fjodorovič Stravinski\|Stravinskog]], poticalo ih je na daljnje umjetničke eksperimente i prihvaćanje novih izazova. Počeli su studirati djela [[Arnold Schönberg\|Arnolda Schönberga]] i [[Druga bečka škola\|njegovog bečkog kruga]]. Ravel je kasnije počeo surađivati i sa impresariom [[Sergej Djagiljev\|Sergejem Djagiljevom]] koji je na pozornici prikazao njegove balete ''Ma Mère l'Oye'' i ''[[Daphnis i Chloé]]''. Balet ''[[Daphnis i Chloé]]'' naručio je sam Djagiljev, a jednu od glavnih uloga plesao je [[Vaclav Nižinski]]. Balet je postavljen baš uz pomoć Stravinskog i Debussyja. Iako je premijera baleta razočarala, drugo uprizorenje pokazalo je njegovu pravu vrijednost, uvrstivši ga među velike balete [[20. vijek\|XX. stoljeća]]. Godine [[1920]]. francuska vlada Ravelu je dodijelila nagradu ''Légion d'honneur'', no on ju je odbio. Ubrzo se povukao na selo gdje se nastavio baviti skladanjem. [[Datoteka:Maurice_Ravel_1925.jpg\|thumb\|left\|Ravel [[1925\|1925.]]]] Red 53: Ravel je napravio jednu od svojih rijetkih snimaka [[1930\|1930.]] kada je sa Lamoureux orkestrom izveo svoj ''[[Boléro]]''. Ravel je navodno dirigirao skupinom mladih pariških glazbenika prije svjetske premijere svog ''Koncerta u G'' sa [[Marguerite Long]], koja je bila solistica na koncertu. Ta izvedba kasnije je izdana i na CD-u sa Ravelom kao dirigentom, no moguće je da je on bio samo nadglednik snimanja. === Bolest i smrt === Ravel je [[1932]]. zadobio slučajan udarac u glavu tijekom vožnje [[taksi]]jem koji se sudario s drugim automobilom. Ozlijeda je smatrana bezopasnom, no nedugo zatim Ravel se počeo žaliti na simptome slične [[afazija\|afaziji]], karakteristične za [[Pickova bolest\|Pickovu bolest]]. Prvo se nije mogao koncentrirati, a onda niti upravljati vlastitim pokretima, nije više napisao ni jednu skladbu, a naposljetku nije mogao ni govoriti, dok je njegov mozak normalno funkcionirao. On je tada radio na glazbi za filmsku verziju ''[[Don Quijote de la Mancha\|Don Quijotea]]'' ([[1933\|1933.]]) u kojoj je trebao glumiti ruski [[Bas (glas)\|Bas]] [[Feodor Čaljapin]]. Kada Ravel više nije mogao skladati jer nije mogao zapisati glazbene ideje koje bi imao, redatelj filma [[Georg Wilhelm Pabst]] unajmio je [[Jacques Ibert\|Jacquesa Iberta]]. Posljednje je godine proveo u svojoj kući ili kod najodanijih prijatelja, koji su činili sve da mu ublaže patnju. Ravel je [[1937]]. pristao na eksperimentalnu operaciju [[mozak\|mozga]]. Nakon završetka operacije, Ravel se probudio, nazvao brata Édouarda, pao u [[koma\|komu]] i preminuo [[28. 12.\|28. prosinca]] [[1937]]., nedugo nakon operacije. Maurice Ravel pokopan je u granitnoj grobnici zajedno sa svojim roditeljima na groblju u mjestu [[Levallois-Perret]], sjeverozapadno od [[Pariz]]a. == Glazbeni stil == [[Datoteka:Ravel au piano.jpg\|thumb\|left\|450px\|Ravel za klavirom. Lijevo za klavirom je pjevačica [[Éva Gauthier]], a zadnji od slušatelja s desne strane je skladatelj [[George Gershwin]]. Fotografija je napravljena [[7. 3.\|7. ožujka]] [[1928\|1928.]]]] Ravel je sebe smatrao [[klasicizam\|klasicistom]]. On je svoje nove i inovativne [[harmonija (glazba)\|harmonije]] prezentirao oslanjajući se pretežito na tradicionalne forme. Često je maskirao sekcije svojih struktura sa prijelazima koji su maskirali početke njegovih motiva. To se jasno vidi u njegovom djelu ''[[Valses nobles et sentimentales]]'' (inspirirano [[Franz Schubert\|Schubertovim]] djelima ''Valses nobles'' i ''Valses sentimentales'') u kojem 7 stavaka počinju i završavaju bez pauze, i u njegovim komornim djelima koja su uglavnom skladana u [[sonatni oblik\|sonatnom obliku]]. Iako Ravelova glazba ima tonalna središta u to vrijeme je bila inovativna. Kako bi držao korak sa ''"francuskom školom"'' koju su predvodili [[Emmanuel Chabrier]], [[Erik Satie]] i [[Claude Debussy]], Ravelove skladbe su uglavnom sadržavale [[glazbeni modus\|antičke moduse]]. Umjesto da koristi [[dur]] i [[mol]] Ravel je preferirao antičke ljestvice (npr. [[miksolidijska ljestvica\|miksolidijsku]] i [[eolska ljestvica\|eolsku]]). Rezultat ovoga je da u skladana nema vodećih tonova. No, Ravelova glazba nije ovisila isključivo o modusima, već je sadržavala i proširene harmonije i zamršene modulacije izvan tradicionalne modalne prakse. Trpkost njegovih harmonija direktan je rezultat njegova simpatiziranja neriješenih [[~~Appoggiatura\|~~appoggiatura]]. Njegova glazba za klavir, koja je nekad zahtijevala iznimnu vještinu sviranja, je bila nastavak [[Franz Liszt\|listijanskog]] virtuoziteta. No, čak su i njegova najkompliciranija djela obilježena elegancijom i rafiniranošću. Bio je vrlo inspiriran različitim plesovima, a najdraži mu je bio [[menuet]]. Među ostale plesove koje je skladao spadaju [[valcer]], [[čardaš]], [[habanera]], [[passacaglia]] i [[bolero]]. Ravel je skoro uvijek svrstavan među dva velika [[impresionizam (glazba)\|impresionista]] (uz Debussyja), no on je bio puno više od impresionista. U svom djelu ''U stilu... Borodina'' (''A la maniere de...Borodine'') Ravel svira i sa promjenama i sa zadržavanjem originalnosti. No u njegovom kompleksnijem djelu, ''A la maniere de...Emmanuel Chabrier /Paraphrase sur un air de Gounod'', Ravel uzima dio iz [[Charles Gounod\|Gounodovog]] ''[[Faust (Gounod)\|Fausta]]'' i aranžira ga u stilu Emmanuela Chabriera. Čak i kad je radio sa djelima drugih autora, Ravelove skladateljske odlike bile su vidljive. Red 69: Ravel je imao vrlo pedantne rukopise. No, ranija izdanja tih rukopisa bila su sklona greškama. Ali Ravel je pomno radio sa svojim izdavačem Durandom kako bi ih ispravio. Jednom je u pismu napisao kako je kad je provjerio svoju operu ''L'enfant et les sortilèges'', nakon što su je mnogi izdavači više puta provjerili, mogao naći i po 10 grešaka na jednoj stranici. Svako djelo je pažljivo skladano, no Ravel je više želio da, kao i skladatelji kojima se divio, napiše veliku količinu djela. [[Igor Fjodorovič Stravinski]] je Ravela jednom nazvao ''"Švicarskim urarom"'', aludirajući na preciznost kojom je skladao svoja djela. == Glazbeni utjecaj == Ravel je bio aktivan tijekom perioda mnogih umjetničkih inovacija i diversifikacije, pa je tako profitirao od mnogih izvora, no njegova glazba se ne može lako klasificirati. Kako [[Vladimir Jankélévič]] kaže u njegovoj biografiji: Red 82: Postoji jedna anegdota o susretu Ravela i [[George Gershwin\|Georgea Gershwina]]. Pri tom susretu, Gershwin je upitao Ravela da mu da poduku. No, prema Gershwinu, Ravel je odgovorio: {{citat\|Zašto želiš postati drugorazredni Ravel kad si već prvorazredni Gershwin ?<ref>''Dar glazbe: Veliki skladatelji i njihovi utjecaji''. Izdavač: Crossway Books; 3 izdanje (1. studenog 1995.), str. 272 ISBN ~~089107869X~~0-89107-869-X</ref>}} Ova anegdota jako je slična onoj kada je Gershwin pitao Schönberga da m da lekcije iz kompozicije, a ovaj je odbio pohvalivši Gershwina. (za više vidi članak [[Arnold Schönberg]]) No, ovo se moralo dogoditi prije nego je Ravel skladao svoj ''[[Boléro]]'' koji je za njega bio veliki financijski uspjeh. Red 88: Ravel je planirao skladati jedan koncert pod nazivom ''Zazpiak Bat'', no koncert je ostao nedovršen. Sam naslov simbolizira njegovo baskijsko podrijetlo. Naziv djela u prijevodi znači ''Sedam su jedno'', a simbolizira sedam baskijskih pokrajina i težnju Baskije da postane samostalna država. Fragmenti koji su ostali govore da je ovo djelu uvelike trebalo biti inspirirano baskijskom glazbom. No, Ravel je napustio to djelo i nacionalističke fragmente koristio u drugim glazbenim djelima. Ravel je jednom rekao da je [[André Gédalge]], njegov profesor [[kontrapunkt~~\|kontrapunkta~~]]a, imao velik utjecaj na njegove skladateljske sposobnosti. Kao orkestrator, Ravel je svaki instrument dobro proučio kako bi predvidio sve njegove mogućnosti. Upravo tome se može pripisati njegov orkestracijski uspjeh, kako svojih vlastitih, tako i djela autora kao što su [[Modest Musorgski\|Modest Petrovič Musorgski]], [[Claude Debussy]] i [[Robert Schumann]]. == Izabrana djela == * ''[[Boléro]]'' (balet - [[1928\|1928.]]) * ''[[Daphnis i Chloe]]'' ([[1909\|1909.]] - [[1912\|1912.]]) * ''[[Španjolski sat]]'' ([[1909\|1909.]]) * ''[[Španjolska rapsodija]]'' ([[1907\|1907.]]) * ''[[Ogledala]]'' ([[1905\|1905.]]) * ''[[Igra vode]]'' ([[1901\|1901.]]) * ''[[Pavana za preminulu infantkinju]]'' ([[1899\|1899.]]) * ''[[Šeherezada (Ravel)\|Šeherezada]]'' ([[1897\|1897.]]) Za potpun popis djela, vidi '''''[[Dodatak:Popis skladbi Mauricea Ravela]]'''''. Red 105: {{reflist}} == Izvori == * ''The Cambridge Companion to Ravel (Cambridge Companions to Music)'' Idavač: Cambridge University Press (24. kolovoza 2000.) ISBN 0-521-64856-4 * Maurice Ravel: Život - Benjamin Ivry, Izdavač: Welcome Rain (2000.) ISBN 0-156-649152-5 * "Maurice Ravel." Suvremeni glazbenici, Diome 25. Gale Group, 1999. == Eksterni linkovi == {{~~commons~~Commonscat\|Maurice Ravel}} * http://www.maurice-ravel.net/ * [http://www.epitonic.com/artists/mauriceravel.html Epitonic.com: Maurice Ravel] * [http://www.classicalarchives.com/bios/codm/ravel_hl2.html?bool=AND&terms=Ravel%20Bolero#label_1 Biografija Mauricea Ravela] * [http://www.richard-dowling.com/RavelTrio.html Analiza Ravelovog tria] * [http://www.classiccat.net/ravel_m/ Classic Cat - Ravel] {{Životni vijek\|1875\|1937\|Ravel, Maurice}} [[Kategorija:Francuski kompozitori]] [[Kategorija:Klasični kompozitori 20. vijeka]] Linija 125 ⟶ 126: {{Link FA\|ca}} {{Link FA\|es}}▼ {{Link FA\|de}} ▲{{Link FA\|es}} {{Link FA\|fr}}

Maurice Ravel – razlika između verzija