Otvori glavni meni

Izmjene

Uklonjeno 27 bajtova, prije 5 godina
m/м
razne ispravke; kozmetičke promjene
 
== Početak ==
Često se spominje da je početak njegove vladavine [[768]]. godina, kad je umro njegov otac '''[[Pipin Mali]]''', no tada je država podijeljena na dva dijela kojima su vladali Karlo (zapadni dio) i njegov brat '''[[Karloman, franački|Karloman]]''' (istočni dio). Braća nisu zemljom upravljala složno. Do dubljih razmimoilaženja došlo je u vezi s politikom prema [[Langobardi|Langobardima]]ma. Karlo je isprva usvojio stav svoga djeda i oca '''[[Karlo Martel|Karla Martela]]''' o savezništvu s Langobardima, pa se čak po očevoj želji oženio s kćerkom langobardskog kralja Deziderija kako bi se postigao trajni mir nakon rata iz 756 godine. Taj savez bez obzira na brak ipak nije dugo potrajao. Deziderije je naime, iskorištavajući sporove između vojne aristokracije u Papinskoj državi i svećenstva, nametnuo u Rimu svoga kandidata za papu Stjepana III. Karlov brat [[Karloman, franački|Karloman]] želio je da politika u Italiji ostane u njegovom nadleštvu; strahovao je od Karlova saveza s Langobardima i istupao kao zaštitnik papinstva. Karlo je uskoro shvatio da to omogućuje bratu da mu se suprostavlja pa je radikalno izmijenio svoj odnos prema Langobardima. Prekinuo je savez s Deziderijem, rastavio se od njegove kćeri i stupio u pregovore s papinstvom. Karloman se time našao politički usamljen. Pod pobliže nepoznatim okolnostima umro je potkraj 771. godine, Karlo je bez obzira na nasljedno pravo Karlomanovih sinova zavladao cijelom državom. Ostavši bez baštine, [[Karloman, franački|Karlomanova]] udovica, koja je također bila langobardska princeza, je s oba svoja sina pobjegla u Italiju na talijanski dvor.
 
== Ratovi ==
Vojni i politički uspjesi znatno su ojačali Karlovu moć i ugled na Zapadu. Stoga su počele pripreme za njegovo uzdizanje na carski položaj. Možda je tu zamisao potakao ili je u najmanju podupirao Karlov prijatelj i savetnik, anglosaski redovnik Alkuin, koji je na Karlov poziv došao u Franačku i od 796. bio opat samostana sv. Martina u Toursu. On je već nekoliko godina pre Karlove krunidbe za cara isticao Karlovu dominantnu ulogu u Hršćanskom svijetu, njegovo božansko poslanje kao zaštitnika vjere i papinstva. Pri tome je izraz "Hršćansko carstvo" što ga on upotrebljava postao sinonim za cijeli Hršćanski Zapad, u opreci prema Bizantskom Carstvu.
 
Ovakvo izričito izdizanje Karla na vrhunski položaj na Zapadu, iznad kraljevstava, papinstva i svih ljudi, bilo je u skladu s Karlovim težnjama. On je već od početka svoje vladavine prisvajao pravo da daje svoj pristanak na izbor pape, kao što je i bizantski car potvrđivao izbor carigradskog patrijarha, a i pape sve do sredine 8. veka. Nakon što je u Carigradu svrgnut [[Konstantin VI., bizantski car|Konstantin VI.]] u korist svoje majke [[Irena, bizantska carica|Irene]] godine 797., na Zapadu je isticano da na Istoku više uopće nema cara, nego da je vlast uzurpirala jedna žena. U isto vrijeme papinstvo je zapalo u duboku dekadenciju pa je ovisilo o milosti franačkoga kralja. Sve te okolnosti kao i činjenica da je Karlo zavladao cijelom Zapadnom Europom od Saske i Panonije pa sve do Španjolske (s granicom na rijeci Ebru), stvorile su povoljne uvjete da se zamisao o obnovi carstva na Zapadu ostvari. Zato je papa [[Leon III.]] okrunio na Božić [[800]]. godine za cara s obrazloženjem da tada više nije bilo rimskih careva pošto je u [[Istanbul|Carigradu]] vladala carica Irena. S tom njegom krunidbom nastaje [[Sveto Rimsko Carstvo]]. Tijekom ovog zanimljivog razdoblja Karlu dolazi jedna delegacija iz Jerusalima (koji je tada bio u arapskim rukama) i u ime jerusalemskog patrijarha predaje mu zastavu i ključeve Svetoga groba, Kalvarije i samoga grada Jerusalima. Povodom tog događaja vekovima
poslije francuski kraljevi će se smatrati zaštitnicima Svetog groba.
 
Karlova krunidba za cara izazvala je prosvjed [[Bizantsko carstvo/Latinična verzija|Bizanta]] u kojemu je u međuvremenu Irena svrgnuta, a carem postao [[Nikefor I.]] Izbio je i rat, koji je završio mirom u Aachenu 812. godine. Bizant je međutim tim mirom odlučio priznati Karlu carski naslov.‚‘
 
== Doba Karla Velikog ==
 
[[Istra]] s druge strane zbog ratova s Bizantom postaje povijesna zanimljivost. Kao dotadašnji rimski (bizantski) teritorij prelazi direktno u ruke Svetog Rimskog Carstva.
Od tadašnjih vojnih operacija ostaje danas u već zaboravljenom događaju priča o pogibiji Karlovog furlanskog markgrofa (generala) Erika na današnjem području [[Rijeka|Rijeke]] 799 godine. Kako je najbliži tadašnji grad u tom sukobu bio Tarsatika (danas [[Trsat]]), ona je bila uništena kao opomena drugima. Tadašnja područja Panonske i Dalmatinske Hrvatske su nominalno priznale vlast Franaka dok je [[Crvena Hrvatska]] (crnogorsko primorje i dio [[Albanija|Albanije]] danas) ostala u vlasti Bizanta. Franci se inače nisu miješali u unutarnje poslove Dalmatinske (Primorske) Hrvatske, tako da su hrvatski knezovi vladali praktički samostalno. Primorska Hrvatska je priznavala vrhovnu franačku vlast sve do kneza [[Branimir|Branimira]]a, a onda se potpuno osamostalila, a Panonska Hrvatska sve do kraja 9. stoljeća i provale [[Mađari|Mađara]].
 
Koliko je Karlo bio moćan i ugledan među južnim Slavenima svjedoči i činjenica da je slavenska riječ "kralj" nastala upravo od Karlova imena (Carolus).
|nasljednik=[[Lotar I, car Svetog Rimskog Carstva|Lotar I.]]
}}{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Pipin Mali|Pipin Mali]]
|gl_članak_funkcija = [[Popis franačkih kraljeva|Kralj Franačke]]
|nasljednik=[[Luj I Pobožni|Ludovik I. 'Pobožni']]
 
== Eksterni linkovi ==
{{CommonsCommonscat|Charlemagne}}
* [http://sbaldw.home.mindspring.com/hproject/prov/charl000.htm Biografija Karla Velikog]
* [http://www.fordham.edu/halsall/basis/einhard.html ''Život Karla Velikog''], Einhard; srednjovjekovni izvori
* [http://www.thelatinlibrary.com/ein.html ''Vita Karoli Magni''] latinski tekstovi iz Latinske knjižnice
 
{{Lifetime|747|814|Karlo Veliki}}
<!-- interwiki -->
 
[[Kategorija:Franački vladari|Karlo Veliki]]
[[Kategorija:Carevi Svetog Rimskog Carstva]]
<!-- interwiki -->
37.793

izmjene