Alfons Mucha – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 43 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q146691 na Wikidati
m razne ispravke; kozmetičke promjene
Red 6:
|opis = Fotografija Alphonsa Muche
|datum_rođenja = [[24. srpnja]] [[1860.]], Ivančice kod [[Brno|Brna]], [[Moravska]], [[Austro-Ugarska]] (danas [[Češka]])
|datum_smrti = [[14. srpnja]] [[1939.]]<br />[[Prag]], [[Češko-Moravski protektorat]] (danas [[Češka]])
|polje = [[slikarstvo]], ilustracija, [[Primijenjene umjetnosti]], [[dizajn]]
|praksa = [[Art Nouveau]]
Red 16:
 
== Životopis ==
Kao dijete odlično je pjevao, tako da su ga uzeli u crkveni zbor, njegov pjevački talent omogućio mu je daljnje školovanje u srednjoj školi u [[Moravska|moravskom]] glavnom gradu [[Brno|Brnu]]. Mucha je imao još jedan izuzetan dar, a to je bilo crtanje, koje je volio više i od pjevanja, - taj talenat omogućio mu je da počne zarađivati od njega. Ispočetka je radio kao kazališni dekorater - slikar, oslikavavši kazališne kulise. Zbog posla se je preselio [[1879.]] u [[Beč]], gdje se uposlio u tadašnjoj vodećoj kući za izradu kazališnih kulisa - ''Kautský - Brioschi – Burghardt''. Zbog nesretnog slučaja, [[1981.]] izgorjela je firma i ostao je bez posla, vratio se u [[Moravska|Moravsku]], i radio i nadalje kao slikar kazališnih i ostalih dekoracija, bez stalnog posla.
 
Grof ''Karl Khuen'' iz moravskog grada ''Mikulov'' angažirao je ''Muchu'' da mu dekorira unutrašnjost dvorca ''Emmahof'', nedaleko mjesta ''Hrušovan nad Jevišovkou'', zidnim freskama, po završetku radova bio je toliko oduševljen, da je odlučio dati ''Muchi'' stipendiju za studij slikarstva na ''[[München]]skoj Akademiji likovnih umjetnosti''.
 
Nakon studija slikarstva u [[München]]u ([[1885.]]-[[1887.]]), preselio se u [[Pariz]] i nastavio studije na ''Académie Julian'' i ''Académie Colarossi'', istovremeno radio je ilustracije za magazine i reklamne agencije. Oko božića [[1894.]], dobio je posao koji ga je izbacio u orbitu - narudžbu za plakat tada slavne glumice [[Sarah Bernhardt]] (za kazalište ''Théâtre de la Renaissance''). Ovaj plakat (rađen potpuno u duhu ideala [[Art Nouveau]]) donio mu je slavu i mnoge buduće narudžbe. Mucha je sudjelovao u oblikovanju i dekoraciji paviljona Bosne i Hercegovine ( u sklopu nastupa Austro-Ugarske na [[Exposition Universelle, Pariz 1900.|Svjetskoj Izložbi u Parizu 1900.).]] Od [[1906.]]-[[1910.]] boravio je u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje je odlično primljen. U [[Chicago|Chicagu]] se oženio za ''Mariju Chytilovu'', a tamo je upoznao i svog budućeg mecenu ''Charlesa R. Cranea''. Nagovorio ga je da financira njegov budući panslavenski ciklus slika - ''Slavensku epopeju'', te se vratio da ga realizira u svojoj rodnoj [[Češka|Češkoj]].
 
Nedugo po [[Njemačka|njemačkoj]] okupaciji [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] uhićen je i držan u istražnom zatvoru, umro je nekoliko dana nakon toga, [[14. srpnja]] [[1939.]] u [[Prag]]u.
 
== Osobine Muchina djela ==
''Alfons Mucha'' napravio je mnoštvo slika, plakata, reklama, ilustracija, dizajna nakita i kazališnih [[scenografija]]. Njegovi radovi postali su zaštitni znak stila u umjetnosti - [[Art Nouveau]]. Kao umjetnički pokret [[Art Nouveau]] je težio spoju umjetnosti i industrije, i na taj način želio da umjetnost postane dostupna svima, i tako negira elitističku prirodu umjetnosti. Najviše uspjeha kod naručioca, imao je s motivima mladih žena, raskošne kose, okruženih stiliziranim cvijećem i drugim ornamentalnim ukrasima. Osobno je ''Mucha'' želio da ostane upamćen ne samo po plakatima ili ilustracijama, držeći da je zadaća umjetnosti prikaz uzvišenih ideja i duhovnosti. Stoga mu veliki komercijalni uspeh nije godio, dapače čak ga je plašio.
[[Datoteka:Mucha-Maud Adams as Joan of Arc-1909.jpg|thumb||lijevo|200px|Kazališni plakat za Maude Adams u ulozi Ivane Orleanske iz 1909.]]
Osamnaest godina je radio na svom mega djelu ''Slavenska epopeja'' ([[Češki jezik|češki]]: ''Slovanská epopej''), seriji od 20 impresivno velikih slika ( prosječno velikih od 8 x 6 m. do 4 x 4 m.) - sažetka povijesti [[Slaveni|slavenskih]] naroda, za kojeg je ''Mucha'' mislio da će doprinjeti afirmaciji i buđenju nacionalne svijesti i ponosa slavenskih naroda.
Red 31:
 
== Najznačajniji radovi ==
* Zimska noć (1920.)kazališni plakat ''Gismonda'' (1894.- 1895),
* kazališni plakat za predstavu ''La Dame aux Camelias'' (1896.),
* kazališni plakat za predstavu ''Lorenzacio'' (1896.)
* kalendar u boji ''Biscuits Lefevre-Utile'' (oko 1897.)
* kazališni plakat za predstavu ''Medee'' (1898.)
* kazališni plakat za predstavu ''La Samaritaine''
* kazališni plakat za predstavu ''La Tosca'' (1899.)
* kazališni plakat za predstavu ''Tragique Histoire d'Hamlet - Prince de Danemark'' (1899.)
* plakat - ''La Plume'' (oko 1896.)
* nacrt enterijera ''Primatorskog salona'' za grad [[Prag]]
* nacrt ''Zlatarne Fouquet'' za George Fouqueta u [[Pariz]]u
* nacrt i oprema paviljona Bosne i Hercegovine u [[Pariz]]u [[1900.]] godine
* nacrt za vitraž katedrale ''Sv. Vita'' u [[Prag]]u ([[1931.]])
* opus slika ''Slavenska epopeja''
 
== Vanjske veze ==
{{Commonscat}}
* [http://www.mucha.cz/index.phtml?S=home&Lang=CZ Muzej Alfonsa Muche]
* [http://www.muchafoundation.org/ Portal Zaklade Mucha]
 
{{Lifetime|1860|1939|Mucha, Alfons}}
<!-- interwiki -->
 
{{Commonscat}}
 
[[Kategorija:Češki slikari]]
[[Kategorija:Dizajn]]
 
<!-- interwiki -->