Dina – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
m razne ispravke; kozmetičke promjene
Red 19:
Dine nastaju na terenima živog pijeska, gdje nema biljnog pokrova koji bi ga držao. Dine su karakteristika suhih pustinjskih krajeva, ali se mogu pojaviti i u krajevima sa umjerenom klimom na terenima zahvaćenim [[Erozija|erozijom]], ili sa ogoljenih oranica.
 
Dine postoje i na drugim planetima, slike koje su poslali [[Mariner 9]] i [[Viking 2]] sa [[Mars]]a pokazele su da i na Marsu postoje dine, kod velikih [[krater]]a i u pješčanom moru oko Marsova sjevernog pola. <ref name=brit/> Dine veličine [[Kanada|Kanade]] postoje i na [[Saturn (planeta)|Saturnovom]] mjesecu [[Titan (mjesec)|Titan]]. <ref name=sat>{{cite web
| url =http://www.znanost.com/clanak/dine-koje-zauzimaju-podrucje-velicine-kanade-intrigiraju-znanstvenike/
| title =''Dine koje zauzimaju područje veličine Kanade intrigiraju znanstvenike''
Red 26:
| publisher=Znanost.hr
}}</ref>
== Nastanak i rast dina ==
Nastanak pješčanih dina je kompleksan proces, osobito tamo gdje su hiljade dina izrasle jedna do druge u pješčanim morima [[erg]]ovima. <ref name=brit/>
 
Pijesak uskovitlan vjetrom, kreće se kao masa kotrljajućih zrnaca, grublja zrna kotrljaju se polakše po površini, gotovo pužući - njihovo kretanje pomaže gomila manjih zrnaca koja ih udaraju i pokreću dalje. Uskovitlani pijesak odbija se lakše od tvrdih površina nego od mekših, zbog tog se veća količina pijeska, može preselili preko šljunčane ili kamenite pustinjske površine nego preko glatke i meke. Male šupljine ili glatke površine smanjuju količinu pijeska koji vjetar može pokretati na tim mjestima, zbog tog se tu počinje formirati nakupina pijeska, ako ima dovoljnu masu, ta nakupina će postati buduća dina. <ref name=brit/>
 
Kad vjetar naleti na nakupinu pijeska, zbog otpora, smanjuje ​​brzinu i kut naleta , ukoliko je snaga vjetra ispod određene brzine - on se blizu površine barijere od pijeska, - toliko uspori da izbaci pijesak na postojeću nakupinu.
Red 64:
}}</ref>
[[Datoteka:Sossusvlei01.jpg|thumb|right|300px|<center>Dine u [[Namibija|Namibiji]]]]
Najveća [[Evropa|evropska]] dina je [[Dina Pilat|Pilat]] u [[Francuska|francuskom]] Zaljevu Arcachon, 60 km od [[Bordeaux]]a, visoka 105 m, duga 2 700 m i široka 500 m. <ref name=uae/>Velike dine prostiru se uz obale [[Baltičko more|Baltičkog mora]] u [[Litvanija|Litvi]] kod [[Nida|Nide]], u [[Poljska|Poljskoj]] u [[Nacionalni park Slowinski|Nacionalnim parku Slowinski]], koje su visoke i do 42 m i u [[Danska|Danskoj]] - [[Råbjerg Mile]].
 
== Pjevajuće dine ==
Dine mogu i pjevati, bolje rečeno svirati - zvuk nastaje zbog trenja pijeska koji klizi sa vrha dine, u potpunoj tišini pustinje ti zvukovi čuju se kilometrima daleko i traju po nekoliko minuta.
== Geomorfološke karakteristike ==
Dine su gotovo uvijek građene od pješčanih zrnaca. Zrnca [[gline]] vjetar najčešće nije u stanju podići zbog njihove međusobne povezanosti, a ako ih i pokupi one se podignu previsoko u zrak. Samo tamo gdje se zrnca gline spajaju sa zrnima pijeska, kao na obali [[Meksički zaliv|Meksičkog zaljeva]], od njih nastaju dine.
 
Red 78:
| publisher=Encyclopædia Britannica
}}</ref>
== Pogledajte i ove stranice ==
* [[Erg]]
== Izvori ==
{{izvori}}
=== Vanjske veze ===
{{CommonsCommonscat|Dune}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/521932/sand-dune ''Sand dune'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}}
* [http://www.saharasafaris.org/sand-dunes ''Saharske dine'' na portalu Sahara Safaris] {{en icon}}
* [http://www.duneguide.com/worldwide_dunes.htm ''Sand Dunes around the World''] {{en icon}}
* [http://www.geo.fu-berlin.de/fb/e-learning/pg-net/themenbereiche/geomorphologie/aelisches_system/duenen/duenentypen/index.html?TOC=..%2F..%2F..%2Fduenen%2Fduenentypen%2Findex.html ''Tipovi dina''] {{de icon}}
<!-- interwiki -->
 
[[Kategorija:Geomorfologija]]
[[Kategorija:Četveroslovnik-D|INA]]
<!-- interwiki -->