Razlike između izmjena na stranici "Atomsko bombardiranje Hiroshime i Nagasakija"

m/м
razne ispravke; kozmetičke promjene
m/м (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
m/м (razne ispravke; kozmetičke promjene)
[[Hiroshima]] je bio jedan od malobrojnih gradova koji ostali pošteđeni bombardiranja konvencionalnim oružjem. No bili su predloženi i drugi ciljevi; [[Kjoto|Kyoto]], [[Jokohama|Yokohama]], Niigata pa čak i carska palača u [[Tokijo|Tokyu]]. Hiroshima, koja je tada brojala 255.000 stanovnika, je bila glavni stožer generala Hata Shunrokua koji je bio zadužen za obranu južnog dijela države, no većina stanovništva su bili civili. [[31. 7.|31. srpnja]] SAD je pripremio uransku bombu „''Little Boy''“, tešku 4 tone i dugu 3 metra. Sa malog zapadnopacifičkog otoka Tinianu [[6. 8.|6. kolovoza]] [[1945]]., u 2.45 ujutro, u pratnji još dvaju bombadera B-29 koji su bili opremljeni uređajima za bilježenje, fotoaparatima i kamerama, poletio je bombarder nazvan '''Enola Gay'''. Umjesto uobičajenog tereta konvencionalnih bombi i oružja, u svom spremištu nosio je samo jednu bombu od 4,4 tone.<ref name="na današnji dan">{{cite news|url=http://www.dnevno.hr/ekalendar/na_danasnji_dan/bacena_atomska_bomba_na_hirosimu__1945/911652.html|author=Dnevno|publisher=dnevno.hr|title=Bačena atomska bomba na Hirošimu|date=5. kolovoza 2012|accessdate=21. listopada 2012}}</ref> Odredište ovih aviona bila ja Hirošima udaljena šest sati leta.
 
U 7 sati po lokalnom vremenu japanski su radari otkrili tri aviona i pokrenuli uzbunu, ali su je onda prekinuli jer su mislili da avion leti tako visoko jer je samo izviđačka letjelica. Pri visini od 9.450 metara je Enola Gay u 8:15 sati izbacila atomsku bombu koja je detonirala na visini od 580 metara. U jednom trenutku je poginulo 100.000 ljudi (od radijacije još više),<ref name="nuclear power"/> temperatura na tlu u blizini središta eksplozije dosezala je i do 5.000&nbsp;°C. Snažni udarni val vjetra, brzine 800 km/h, i plamene oluje uništili su gotovo sve unutar 13 četvornih kilometara. Eksplozija je uzrokovala i vreli gljivasti oblak prašine i krhotina visok 15.250 metara. Posada broda ni sama nije znala kolike će biti posljedice eksplozije, a dim u obliku gljive vidio se i pri udaljenosti od 560 km.
 
Vlada i vojni dužnosnici [[Japan]]a nisu isprva znali što se dogodilo. Kasnije su, nakon upozorenja [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, pokrenuli debatu i bili spremni na kapitulaciju, ali pod određenim uvjetima. Na to je SAD [[9. 8.|9. kolovoza]] izbacio drugu atomsku bombu, ovog puta na grad [[Nagasaki]]. Isprva je cilj trebao biti grad '''Kokura''', ali je odlučeno da zbog lošeg vremena nova meta bude Nagasaki. U 11:02 sati je bačena bomba i glavni je cilj bio Mitsubishi koncern, ali ga je promašila za više od 2 km. No, ipak je uništila pola grada. Bomba je detonirala na visini od 470 metara i ubila 22.000 osoba, a daljnih 39.000 je poginulo od posljedica radijacije.
Kako bi spriječio i potencijalno treće bombardiranje, Japan se odlučio za bezuvjetnu kapitulaciju čime je i završen 2. svjetski rat. Procjenjuje se da je od eksplozije i udarnog vala poginulo najmanje 78.000 ljudi. Crne kišne kapi koje su kasnije padale i nosile radijaciju, odnijele su još života. Prema procjenama Japana iz [[1968]]., 250.000 stanovnika Hirošime umrlo je odmah nakon eksplozije ili u roku od pet godina od bolesti uzrokovanih radijacijom. Mnogi od preživjelih su kasnije umirali ili još umiru od posljedica bombardiranja, kao što su rak i leukemija, tako da nitko sa sigurnošću ne zna koliko je žrtava odnijelo bacanje atomske bombe
 
= Debata o ispravnosti bombardiranja =
 
=== Za ===
Neki kritičari takođe tvrde da ni iz vojno-strategijskog pogleda nije bilo razloga za upotrebu atomskih bombi. Velika bombardiranja i razaranja japanskih gradova su već bila uništila njihovu vojnu industriju i prehrambenu proizvodnju do te mjere da su bili u kritičnom stanju. Na to se mora dodati sovjetsko proglašenje rata Japanu; pitanje nije bilo da li su Japanci spremni na nastavak ratovanja - oni više nisu mogli ratovati zbog nedostataka oružja i prehrane.
 
Kritičari atomskog bombardiranja tvrde da je Japan pokušavao početi pregovore o kapitulaciji, ali da su ih Amerikanci ignorirali. Umjesto toga, upotrijebili su atomsko naoružanje najviše da bi prestrašili buduće neprijatelje, [[Sovjetski Savez|Sovjetski savez]]. Također se procjenjuje da SAD nisu htjele da veliki novci uloženi u ''Manhattan projekt'' odu u nepovrat bez da se novo oružje ne upotrijebi.
 
Jedan od kritičara upotrebe atomskog naoružanja bio je i [[Albert Einstein]]. On je ranije, pod strahom da bi [[nacionalsocijalizam|nacisti]] mogli napraviti [[nuklearno oružje|atomsku bombu]], zajedno sa drugim istaknutim fizičarima potpisao pismo u kojem se zahtjeva od predsjednika Roosevelta da usavrši atomsko naoružanje. Kada je kasnije vidio pustoš i razaranje na mjestu atomskih bombardiranja , predomislio se. Američki vojni generali [[Douglas MacArthur]] i [[Dwight D. Eisenhower]] su također bili kritičari upotrebe atomskog oružja...
 
== Izvori ==
{{izvori|2}}
 
 
== Vanjske poveznice ==
{{commonsCommonscat|Atomic bombings of Hiroshima and Nagasaki}}
* [http://www.warbirdforum.com/invasion.htm Waiting for the invasion]
* [http://www.pcf.city.hiroshima.jp/top_e.html Hiroshima Peace Memorial Museum]
* [http://www1.city.nagasaki.nagasaki.jp/na-bomb/museum/museume01.html Nagasaki Atomic Bomb Museum]
* [http://www.hiro-tsuitokinenkan.go.jp/english/index.php Hiroshima National Peace Memorial Hall for the Atomic Bomb Victims]
* [http://www.warbirdforum.com/hirodead.htm How many died at Hiroshima?]
* [http://mdn.mainichi.co.jp/specials/0506/0617weller.html Journalist George Weller's account of the aftermath at Nagasaki]
* [http://www.editorandpublisher.com/eandp/news/article_display.jsp?vnu_content_id=1001001583 "SPECIAL REPORT: Hiroshima Cover-up Exposed"]
* [http://www.nuclearfiles.org/menu/key-issues/nuclear-weapons/history/pre-cold-war/hiroshima-nagasaki/index.htm Nuclear Files.org - Hiroshima and Nagasaki]
 
[[Kategorija:SAD u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Japan u Drugom svjetskom ratu]]
 
{{Link FA|es}}
 
{{Link FA|fr}}
 
{{Link FA|es}}
37.793

izmjene