Aluminijum sulfat – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje {{Commonscat|Aluminium sulfate}}
m razne ispravke; kozmetičke promjene
Red 18:
| Density = 2.672 g/cm³, osnovno
| Solubility = 870 g/L
| MeltingPt = 770  °C raspada se
}}
| Section3 = {{Chembox Structure
Red 33:
Aluminijev sulfat stvara često različite hidrate, od kojih su najuobičajeniji aluminijev sulfat oktodekahidrat Al<sub>2</sub>(SO<sub>4</sub>)<sub>3</sub> × 18 H<sub>2</sub>O i aluminijev sulfat heksadekahidrat Al<sub>2</sub>(SO<sub>4</sub>)<sub>3</sub> x 16 H<sub>2</sub>O. U prirodi se može naći hidrat [Al(H<sub>2</sub>O)<sub>6</sub>]<sub>2</sub> (SO<sub>4</sub>)<sub>3</sub> x 5 H<sub>2</sub>O, koji se pojavljuje u obliku [[minerali|minerala]] alunogen.
 
== Dobivanje ==
Aluminijev sulfat se obično dobiva dodavanjem [[aluminijev hidroksid|aluminijevog hidroksida]] (Al(OH)<sub>3</sub>) u [[sumporna kiselina|sumpornu kiselinu]] (H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub>):
 
:2 Al(OH)<sub>3</sub> + 3 H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> → Al<sub>2</sub>(SO<sub>4</sub>)<sub>3</sub>·6H<sub>2</sub>O
 
== Upotreba ==
Aluminijev sulfat se najčešće koristi kao [[flokulant]] u postupku [[obrada vode|obrade vode]] ([[pročišćavanje vode]]), a koristi se i u proizvodnji [[Nalič|boja]], te u industriji [[papir]]a. Upotrebljava se kao [[E-brojevi|E-520]] za učvršćivanje tkiva [[voće|voća]] i [[povrće|povrća]].
 
=== Flokulant ===
[[Flokulant]], koagulant ili bistrilo je [[Kemijski spojevi|kemijska tvar]] koja se dodaje zamućenoj vodi u postupku [[flokulacija|flokulacije]] (pahuljičenje) ili bistrenja vode, koji je sastavni dio [[Pročišćavanje vode|pročišćavanja]] [[pitka voda|pitke vode]] ili [[obrada vode|obrade zagađenih ili industrijskih voda]]. Glavnina problema kod smanjenja mutnoće, kao čestog nedostatka vode, vezana je uz prisustvo vrlo sitnih [[Suspenzija (kemija)|raspršenih čestica]] – [[Koloidni sustav|koloida]], dimenzija od 1 [[metar|nm]] do 1 [[metar|μm]]. Zbog istoimenih (negativnih) [[Električni naboj|elektrostatičkih naboja]] koloidi se međusobno odbijaju i ostaju raspršeni u vodi. Zato je vrijeme potrebno za izdvajanje koloida iz vode, prvenstveno procesom [[taloženje|taloženja]], uslijed njihove tzv. agregatne stabilnosti, praktički beskonačno. To je u tehnici pročišćavanja vode rezultiralo traženjem procesa remećenja stabilnosti koloida i mogućnosti njihovog kasnijeg međusobnog spajanja u veće čestice koje će se u vodi lakše taložiti.
 
Takav postupak remećenja stabilnosti (destabilizacija) koloida u sirovoj vodi naziva se zgrušavanje ili '''koagulacija'''. Remećenje stabilnosti koloida se postiže dodavanjem vodi određenih kemijskih tvari – flokulanata. Koagulacija je postupak izbijanja [[Električni naboj|naboja]] [[Koloidni sustav|koloidnih čestica]]. Jednom neutralizirane, čestice se više ne odbijaju jedna od druge i mogu ostati okupljene. [[Flokulacija]] je postupak okupljanja destabiliziranih ili koaguliranih čestica da bi se stvorile veće nakupine ili flokule. Bez koagulacije ne može nastupiti flokulacija, odnosno [[taloženje]] čestica, a samim postupkom koagulacije ne možemo praktički odstraniti [[Suspenzija (kemija)|koloidne tvari]] iz [[voda|vode]]. Primarni flokulanti (koagulansi) su [[Kemijska tvar|kemikalije]] ili supstance koje dodane u zadanu [[Suspenzija (kemija)|suspenziju]] ili [[otopina|otopinu]] da bi se postigla destabilizacija. Pomoćni flokulanti (koagulansi) su kemikalije ili supstance dodane u destabiliziranu suspenziju ili otopinu da ubrzaju flokulaciju ili da ojačaju flokule koje su se stvorile tijekom flokulacije. Proces bistrenja može se odvijati u vodoravnom [[bazen]]u ili uzvodnom akceleratoru. Da bi se uspješno obavio postupak koagulacije, potrebno je uraditi određene [[eksperiment]]alna mjerenja u laboratoriju. <ref> [http://apfmo.org/index.php?option=com_content&view=article&id=714:koagulacija-i-flokulacija&catid=122:zavrsni-radovi-smjer-prehrambena-tehnologija&Itemid=133] "Koagulacija i flokulacija", www.apfmo.org, 2012.</ref>
 
=== Boje hortenzije ===
Većina vrsta [[hortenzija]] ima bijele [[Cvijet|cvjetove]], ali cvjetovi nekih vrsta (naprimjer ''H. Macrophylla'') mogu biti plavi, crveni, ružičasti, svjetloljubičasti, ili tamnoljubičasti. Boja cvjetova ovisi o [[pH]] vrijednosti tla; ako je [[tlo]] kiselo cvjetovi će biti plavi, ako je tlo neutralno cvjetovi će biti blijedi, a ako je [[Baza (kemija)|alkalno]] bit će ružičasti ili ljubičasti. Ta promjena cvjetnog [[pigment]]a ovisi o česticama aluminija, koje hortenzije sadržavaju. U tim slučajevima treba kupiti supstrat za biljke koje vole kiselo tlo (zemlja za rododendrone), te redovito prihranjivati [[Gnojivo|gnojivom]] koje sadrži aluminijev sulfat ako želimo da nam cvijet bude plave boje.
 
== Izvori ==
{{izvorireflist}}
 
== Vidi još ==