Geografija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Uklanjanje svog sadržaja stranice
Red 1:
[[Datoteka:Physical world.jpg|mini|400px|desno|Karta svijeta]]
 
'''Geografija''' ([[grčki jezik|grč]]. γεωγραφία) je [[nauka|znanost]] koja proučava prostornu stvarnost [[Zemlja (planet)|Zemljine]] površine. Uz [[filozofija|filozofiju]] i [[historija|historiju]], geografija pripada među najstarije [[nauka|znanosti]] ljudske civilizacije. Ona se za objašnjavanje geografskog prostora koristi metodama [[prirodne znanosti|prirodnih]] i [[društvene nauke|društvenih znanosti]]. S obzirom na raznoznačnost geoprostora, geografija je kao znanost vrlo kompleksna. To je jedina dualna znanost, koja povezuje prirodne i društvene znanosti.<ref>http://web.clas.ufl.edu/users/morgans/lecture_2.prn.pdf</ref><ref>http://www.physicalgeography.net/fundamentals/1b.html</ref> Naziva se i svjetskom disciplinom. <ref>Bonnett, Alastair: What is Geography? London, Sage, 2008</ref>
 
Geografija je, dakle, sintetička znanost, koja spaja mnoga dostignuća brojnih znanosti radi objašnjavanja geografskog prostora. Ona pripada u skupinu prirodnih znanosti jer joj je osnovno polazište u prirodnim značajkama geoprostora.
 
Geografija kao [[nauka|znanost]] o geografskom prostoru (Zemljinoj površini) objašnjava raširenost, utjecaje i međuzavisnost svih najvažnijih prirodnih i društvenih čimbenika, koji sudjeluju u oblikovanju geoprostora kao cjeline ili njegovih prostornih dijelova ([[regija]]).
 
== Etimologija i terminologija ==
 
Termin ''geografija'' potječe iz [[antička Grčka|klasične starine]], a upućuje na prvotno značenje geografije. [[Etimologija|Etimološki]] elementi ([[morfem]]i) prema kojima je nastala riječ geografija jesu [[prefiksalni morfem]] geo- koji dolazi od [[grčki jezik|grč]]. γεο- ''zemljo-, koji se odnosi na zemlju''; γῆ ''[[zemlja (planet)|zemlja]]'', te [[sufiksalni morfem]] ''-grafija'' koji dolazi od [[grčki jezik|grč]]. -γραφια ''-pis(anje)'', a srodan je morfemima -graf, -grafika, -grafički, -grafizam, [[grčki jezik|grč]]. -γραφος ''-pisac, koji piše''; γράφω ''pišem'', γραφικός ''pismeni''.<ref>[[Enciklopedija leksikografskog zavoda]], sv. 2 (D-Helio), [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|JLZ]], [[Zagreb]], [[1967]].</ref> <ref>"Online Etymology Dictionary". Etymonline.com. http://www.etymonline.com/index.php?term=geography. </ref> Geografija tada nije bila znanost s određenim objektom i ciljem proučavanja, već neka vrsta opće [[enciklopedija|enciklopedije]] o Zemlji. Riječ ''geografija'' prvi je skovao [[Eratosten]] oko [[200. pne.]] kako bi označio opisno učenje o Zemlji. Na temelju prvotnog značenja geografije u [[Zapadnoslavenski jezici|zapadnim]] i [[južnoslovenski jezici|južnim]] [[Slavenski jezici|slavenskim jezicima]] tokom [[19. vijek]]a nastaje i riječ ''zemljopis'' ([[Češki jezik|češ.]] ''zeměpis'', [[Slovački jezik|sk.]] ''zemepis'', [[Slovenski jezik|sl.]] ''zemljepís'') koja je zaživjela kao ime geografskog [[Osnovna škola|osnovnoškolskog]] predmeta u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] [[1950-e|1950-ih]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ([[1991|1991.]] - [[2005|2005.]]).
 
== Grane geografije ==
 
=== Opća geografija ===
Kao sintetička znanost, geografija uključuje i analitičke studije određenih pojava i objekata Zemljine površine. Ukupnost svih grana analitičkih studija tvori opću geografiju. Prema tome, odnose li se analitička proučavanja na objekte i pojave prirodne sredine ili ljudske djelatnosti, opća se geografija dijeli na [[fizička geografija|fizičku geografiju]] i [[antropogeografija|antropogeografiju]].
 
=== Fizička geografija ===
:''Glavni članak: [[fizička geografija]]''
[[Fizička geografija]] (ili fiziogeografija) dijeli se na [[geomorfologija|geomorfologiju]], [[hidrografija|hidrografiju]], [[klimatologija|klimatologiju]] i [[biogeografija|biogeografiju]]. Ranije se u fizičku geografiju ubrajala i [[matematika|matematička]], odnosno [[astronomija|astronomska]] geografija s [[geodezija|geodezijom]] i [[kartografija|kartografijom]], ali budući da su se razvile u samostalne znanosti, to se ne mogu uključiti u sistem opće geografije iako je u geografskom radu praktično poznavanje njihovih principa neophodno potrebno. Geografija proučava [[reljef]] Zemljine površine, a hidrografija [[voda|vode]]. Zbog razlike između morskih, jezerskih i tekućih voda, hidrografija se dijeli na [[oceanografija|oceanografiju]] (oceani i mora), [[limnologija|limnologiju]] (jezera) i [[potamologija|potamologiju]] (rijeke). Klimatologija proučava [[klima|klimu]] s geografskog stanovišta, tj. osobine i značenje klime za ostale objekte i pojave Zemljine površine. Napokon, biogeografija proučava značenje organskog svijeta na Zemljinoj površini, njegovu rasprostranjenost i uvjete rasprostranjenosti. Prema tome, je li težište na proučavanju [[flora (biljke)|flore]] ili [[fauna (životinje)|faune]], biljna geografija ili [[fitogeografija]] razlikuje se od životinjske geografije ili [[zoogeografija|zoogeografije]]. Stoga su najvažnije grane fizičke geografije sljedeće:
 
:{| style="border:1px solid #ddd; text-align:center; margin: auto;" cellspacing="15"
| [[Datoteka:Línea de Wallace.jpg|96px]] || [[Datoteka:Gavin Plant.JPG|96px]] || [[Datoteka:Meridian convergence and spehrical excess.png|96px]] || [[Datoteka:Delicate Arch LaSalle.jpg|96px]]
|-
| [[biogeografija]] || [[ekološka geografija|ekogeografija]] i<br />[[upravljanje okolišem]]</br>|| [[geodezija]] || [[geomorfologija]]
|-
| [[Datoteka:Receding glacier-en.svg|96px]] || [[Datoteka:Meander.svg|96px]] || [[Datoteka:Cyclone Catarina from the ISS on March 26 2004.JPG|96px]] || [[Datoteka:Khajuraho-landscape.jpg|96px]]
|-
| [[glaciologija]] || [[hidrologija]] i [[hidrografija]] || [[klimatologija]] i<br />[[paleoklimatologija]]</br>|| [[pejzažna ekologija|krajobrazna ekologija]]
|-
| [[Datoteka:Milankovitch Variations sv.png|96px]] || [[Datoteka:90 mile beach.jpg|96px]] || [[Datoteka:World11.jpg|96px]] || [[Datoteka:Soil profile.jpg|96px]]
|-
| [[kvartarna znanost]] || [[litoralna geografija|obalna geografija]] || [[oceanografija]] || [[pedologija]]
|-
| [[Datoteka:Pangea animation 03.gif|96px]]
|-
| [[paleogeografija]]
|}
 
=== Antropogeografija ===
:''Glavni članak: [[antropogeografija]]''
Glavni je geografski faktor na Zemljinoj površini [[čovjek|ljudsko]] društvo, a međusobne odnose ljudskog društva i prirodne sredine na Zemlji proučava [[antropogeografija]] ili [[antropogeografija|humanistička geografija]]. Budući da su aktivnosti ljudskog društva i prirodne sredine na Zemljinoj površini vrlo složene, najveći broj specijalnih grana i ogranaka geografije postoji upravo u antropogeografiji. Osim proučavanja stanovništva kao cjeline ([[demogeografija]]), ističe se geografija naselja, koja se njima bavi kao geografskom pojavom (osobito razvijen pravac koji proučava gradove – [[poleogeografija]]). Složene probleme gospodarske djelatnosti društva proučava [[ekonomska geografija]] (ima mnogo ogranaka i smjerova, npr. [[agrarna geografija|agrarna]], [[industrijska geografija|industrijska]], [[prometna geografija]] i dr.). Geografske uvjete historijskog razvoja proučava [[historijska geografija]], a geografske pretpostavke i probleme političkih tvorevina (država) [[politička geografija]]. [[Medicinska geografija]] proučava geografsku raširenost pojedinih [[bolest]]i, [[higijena|higijenske]] uvjete života u pojedinim geografskim područjima i time omogućuje donošenje planskih mjera za poboljšanje zdravstvenih prilika u svijetu. Posebno područje antropogeografije čine [[strateška geografija|strateška]] i [[vojna geografija]]. Najvažnije grane antropogeografije jesu sljedeće:
 
:{| style="border:1px solid #ddd; text-align:center; margin: auto;" cellspacing="15"
| [[Datoteka:Christaller model 1.jpg|96px]] || [[Datoteka:British Empire 1897.jpg|96px]] || [[Datoteka:Qichwa conchucos 01.jpg|96px]] || [[Datoteka:Star of life.svg|96px]]
|-
| [[ekonomska geografija]] || [[historijska geografija|historijska]] & [[vremenska geografija|vrem. geog.]] || [[kulturna geografija]] || [[medicinska geografija]]
|-
| [[Datoteka:UN General Assembly.jpg|96px]] || [[Datoteka:Pyramide Comores.PNG|96px]] || [[Datoteka:RERParisVision2025.png|96px]] || [[Datoteka:Pepsi in India.jpg|96px]]
|-
| [[politička geografija|polit. geog.]] & [[geopolitika]] || [[demogeografija|pop. geog.]] ili [[demografija]] || [[prometna geografija]] || [[razvojna geografija]]
|-
| [[Datoteka:ReligionSymbol.svg|96px]] || [[Datoteka:US-hoosier-family.jpg|96px]] || [[Datoteka:Pula Augustus Tempel.JPG|96px]] || [[Datoteka:New-York-Jan2005.jpg|96px]]
|-
| [[religijska geografija]] || [[socijalna geografija]] || [[turistička geografija]] || [[urbana geografija]]
|}
 
U različite pristupe području antropogeografije koji su nastali relativno nedavno mogu se ubrojiti:
 
* [[Bihevioralna geografija]]
* [[Feministička geografija]]
* [[Kulturna teorija]]
* [[Geozofija]]
 
=== Ekološka geografija ===
:''Glavni članak: [[ekološka geografija]]''
[[Ekološka geografija]] je grana geografije koja opisuje prostorne aspekte interakcija između ljudi i prirodnog svijeta. Ona zahtjeva tradicionalne aspekte fizičke i antropogeografije kao i načine po kojima ljudska društva konceptualiziraju okolinu.
 
Ekološka geografija se pojavila kao most između fizičke i antropogeografije zbog rastuće specijalizacije navedena dva polja. Štoviše, kako se ljudski odnos prema okolini mijenjao kao posljedica [[globalizacija|globalizacije]] i [[tehnološka promjena|tehnoloških promjena]], uvidjela se potreba za novim pristupom radi razumijevanja promjena i dinamičkih odnosa. Primjeri istraživačkih polja u ekološkoj geografiji jesu [[upravljanje u kriznim situacijama]], [[upravljanje okolišem]], [[održivost]] i [[politička ekologija]].
 
=== Geomatika ===
:''Glavni članak: [[geomatika]]''
[[Datoteka:Geabios3d.jpg|thumb|thumb|Digitalni elevacijski model (DEM)]]
[[Geomatika]] je grana geografije koja je nastala nakon [[kvantitativna revolucija|kvantitativne revolucije]] u geografiji sredinom [[1950-e|1950-ih]]. U geomatici se koriste tradicionalne prostorne tehnike korištene u kartografiji i topografiji kao i njihova primjena na računala. Geomatika je postala prostrano polje s mnogim disciplinama koje koriste tehnike poput GIS-a i daljinskih istraživanja. Geomatika je također dovela do revitalizacije pojedinih geografskih odsjeka posebice u [[Severna Amerika|Sjevernoj Americi]] gdje je ovaj predmet bio u silaznoj putanji tijekom [[1950-e|1950-ih]].
 
Geomatika obuhvaća velika područja koja uključuju [[prostorna analiza|prostornu analizu]] poput [[kartografija|kartografije]], [[geografski informacijski sistem|geografskih informacijskih sustava (GIS)]], [[daljinska istraživanja|daljinskih istraživanja]] i [[globalni pozicijski sustav|globalnih pozicijskih sustava (GPS)]].
 
=== Regionalna geografija ===
:''Glavni članak: [[regionalna geografija]]''
Sve navedene specijalnosti, grane i ogranci opće geografije, odnosno fizičke i antropogeografije, imaju analitičko značenje, te se s obzirom na objekt, cilj i zadatke geografske znanosti koriste kao pomoćne discipline. Kompleksno proučavanje prostorne stvarnosti na Zemljinoj površini, tj. osnovni i bitni dio geografskog rada, oslanja se djelomično na opće rezultate tih analitičkih studija, ukoliko ih ima. Budući da prostorna stvarnost Zemljine površine, tj. osobine prirodne sredine, i društveno-ekonomska i kulturna nadgradnja, nisu jednolike, već sastavljene od prostorno raznolikih i vremenski promjenljivih individualnih cjelina ili geografskih područja, upotrebljava se za kompleksno bitno geografsko proučavanje i naziv [[regionalna geografija]]. Glavni postupak u regionalnoj geografiji je [[regionalizacija]] koja pokriva odgovarajuće tehnike prostornog razgraničenja među regijama.
 
=== Srodna područja ===
* [[Urbanističko planiranje]], [[regionalno planiranje]] i [[prostorno planiranje]]: ove discipline koriste geografsku znanost radi asistiranja u određivanju kako razvijati (ili ne razvijati) zemlju da bi se dostigli određeni kriteriji poput sigurnosti, ljepote, ekonomskih mogućnosti, očuvanja izgrađene i prirodne baštine i tako dalje. Planiranje gradova i ruralnih područja može se smatrati primijenjenom geografijom.
 
* [[Regionalna geografija|Regionalna znanost]]: tijekom [[1950-e|1950-ih]] pojavio se pokret regionalne znanosti pod vodstvom [[Walter Isard|Waltera Isarda]], a glavni cilj tog pokreta bilo je osiguravanje veće kvalitativne i analitičke baze u geografskim pitanjima nasuprot deskriptivnim nastojanjima tradicionalnih geografskih programa. Regionalna znanost obuhvaća korpus znanja u kojem prostorna dimenzija ima fundamentalnu ulogu poput [[regionalna geografija|regionalne ekonomike]], [[upravljanje resursima|upravljanja resursima]], [[teorija lokacije|teorije lokacije]], [[urbanističko planiranje|urbanističkog]] i [[regionalno planiranje|regionalnog planiranja]], [[promet]]a i [[komunikacije|komunikacija]], [[antropogeografija|antropogeografije]], populacijske distribucije, [[pejzažna ekologija|krajobrazne ekologije]] i kvalitete okoliša.
 
* [[Planetologija|Interplanetarne znanosti]]: dok je disciplina geografije obično zaokupljena [[Zemlja (planet)|Zemljom]], ovaj se termin neslužbeno koristi za opisivanje istraživanja drugih svjetova poput [[planeta]] u [[Sunčev sistem|Sunčevom sustavu]] ili čak izvan njega. Istraživanje sustava većih od same Zemlje obično čini dio [[astronomija|astronomije]] ili [[kosmologija|kozmologije]]. Istraživanje drugih planeta obično se naziva [[planetologija|planetologijom]] (planetarnom znanošću). Predlagali su se i alternativni termini poput [[geologija Marsa|areologije]] (proučavanje Marsa), no njihova se uporaba nije proširila.
 
== Geografske tehnike ==
Budući da su prostorni međuodnosi ključni u ovoj [[sinoptička znanost|sinoptičkoj znanosti]], [[karta|karte]] su njeno ključno oruđe. Klasična [[kartografija]] se modernijim pristupom pridružila geografskoj analizi, [[geografski informacijski sistem|geografskim informacijskim sustavima]] (GIS) temeljenim na uporabi računala.
 
U svojem radu geografi koriste četiri međuodnosna pristupa:
* sistematski - grupira geografsko znanje u kategorije koje se mogu globalno istraživati.
* regionalni - proučava sistematične veze među kategorijama za pojedine regije ili mjesta na planetu.
* deskriptivni - jednostavno navodi lokacije obilježja i populacija.
* analitički - ispituje ''zašto'' se pronalaze obilježja i populacije u određenom geografskom prostoru.
 
=== Kartografija ===
:''Glavni članak: [[kartografija]]''
[[Kartografija]] se bavi prikazivanjem Zemljine površine pomoću apstraktnih simbola. Iako druge geografske subdiscipline koriste karte u prikazivanju vlastitih analiza, samo stvaranje karata je dovoljno apstraktno da se promatra zasebno. Kartografija je iz skupa nacrtnih tehnika narasla u stvarnu znanost.
 
Kartografi moraju učiti [[kognitivna psihologija|kognitivnu psihologiju]] i ergonomiku kako bi razumjeli koji simboli najbolje predstavljaju informacije o Zemlji, te [[bihevioralna psihologija|bihevioralnu psihologiju]] kako bi potaknuli čitatelje svojih karata da reagiraju na informaciju. Oni moraju također učiti [[geodezija|geodeziju]] i prilično naprednu [[matematika|matematiku]] kako bi razumjeli kako oblik Zemlje utječe na iskrivljenost simbola na karti projiciranih na ravnu plohu radi preglednosti. Može se reći, bez mnogo polemike, da je kartografija neosporno sjeme iz kojega raste velik dio polja geografije. Većina će geografa navesti očaranost kartama u djetinjstvu kao rani znak da su završili u tom području.
 
=== Geografski informacijski sustavi ===
:''Glavni članak: [[geografski informacijski sistem|geografski informacijski sustav]]''
[[Geografski informacijski sistem|Geografski informacijski sustav]] bavi se pohranom informacija o Zemlji radi automatske obrade računalom na pouzdan način prikladan svrsi informacije. Osim svih ostalih subdisciplina geografije, GIS stručnjaci moraju razumjeti [[računarstvo]] i sustave [[baza podataka|baze podataka]]. GIS je toliko revolucionirao područje kartografije da se svaka izrada karata radi uz pomoć nekog oblika GIS softvera. GIS se također odnosi na znanost uporabe GIS softvera i GIS tehnika radi prikazivanja, analiziranja i predviđanja prostornih odnosa. U tom smislu GIS označava geografsku informacijsku znanost.
 
=== Daljinska istraživanja ===
:''Glavni članak: [[daljinska istraživanja]]''
[[Daljinska istraživanja]] mogu se definirati kao umijeće i znanost prikupljanja informacija o obilježjima Zemlje na način da se mjerenja izvode na daljinu. Podaci prikupljeni daljinskim istraživanjima dolaze u raznim oblicima poput [[satelitsko snimanje|satelitskih]] i [[zračno snimanje|zračnih snimaka]], te podataka prikupljenih priručnim instrumentima. Geografi sve više koriste podatke iz daljinskih istraživanja kako bi prikupili informacije o Zemljinoj površini, oceanima i atmosferi zato jer: a) pružaju objektivnu informaciju u raznolikim prostornim mjerilima (od lokalnog do globalnog), b) osiguravaju sinoptički pogled na interesno područje, c) omogućuju pristup udaljenim i/ili nepristupačnim mjestima, d) osiguravaju spektralnu informaciju izvan vidljivog dijela elektromagnetskog spektra i e) olakšavaju istraživanja o promjeni obilježja/područja u vremenu. Podaci iz daljinskih istraživanja mogu se analizirati neovisno ili u konjunkciji s ostalim slojevima digitalnih podataka (npr. u geografskom informacijskom sustavu).
 
=== Geografske kvantitativne metode ===
:''Glavni članak: [[geostatistika]]''
[[Geostatistika]] se bavi analizom kvantitativnih podataka, posebice primjenom statističke metodologije u istraživanju geografskih fenomena. Geostatistika se opširno koristi u raznim poljima koja uključuju: [[hidrologija|hidrologiju]], [[geologija|geologiju]], istraživanje [[nafta|nafte]], vremensku analizu, [[urbanističko planiranje]], [[logistika|logistiku]] i [[epidemiologija|epidemiologiju]]. Matematička osnova za geostatistiku proizlazi iz [[grupna analiza|grupne analize]], [[diskriminantna analiza|linearne diskriminantne analize]] i [[neparametni statistički ispit|neparametrijskih statističkih testova]], te brojnih drugih područja. Primjene geostatistike počivaju uvelike na [[geografski informacijski sistem|geografskim informacijskim sustavima]] posebice u [[interpolacija|interpolaciji]] (procjeni) nemjerenih točaka. Geografi trenutno značajno doprinose metodi kvantitativnih tehnika.
 
=== Geografske kvalitativne metode ===
:''Glavni članak: [[etnografija]]''
Geografske kvalitativne metode ili tehnike [[etnografija|etnografskog]] istraživanja koriste antropogeografi. U [[kulturna geografija|kulturnoj geografiji]] postoji tradicija primjene tehnika [[kvalitativno istraživanje|kvalitativnog istraživanja]] koje se također koriste u [[antropologija|antropologiji]] i [[sociologija|sociologiji]]. [[Sudioničko promatranje]] i [[produbljeni intervju]]i služe antropogeografima u prikupljanju kvalitativnih podataka.
 
== Historija geografije ==
:''Glavni članak: [[Historija geografije]]''
 
Najstarije poznate karte svijeta potječu iz 9. vijeka pr. ne., a pripadale su [[Babilonija|Babiloncima]]. <ref>Kurt A. Raaflaub & Richard J. A. Talbert (2009). Geography and Ethnography: Perceptions of the World in Pre-Modern Societies. John Wiley & Sons. str. 147. ISBN 1-4051-9146-5 </ref> Težnja za spoznajom prostornog rasporeda svih pojava na Zemljinoj površini seže u najdalju poznatu historiju, ali je ona ostvarena tek u [[antička Grčka|antičkoj Grčkoj]]. [[Hipokrat]], [[Aristotel]], [[Hiparh]], osobito [[Eratosten]] (jedan od prvih koji je mjerio promjer Zemlje) <ref>Jean-Louis and Monique Tassoul (1920). A Concise History of Solar and Stellar Physics. London: Princeton University Press. ISBN 0-691-11711-X. </ref>, nastojali su objasniti opće fenomene [[Zemlja (planet)|Zemlje]] kao cjeline. Kasnije se [[Agripa (astronom)]], [[Strabon]] i [[Plinije Stariji]], prema praktičnim potrebama (ekspanzija [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]), orijentiraju na opise zemalja. Dok je prva, starija geografska orijentacija gotovo isključivo prirodoznanstvena i spekulativna, druga je prakticistička i opisna, s osobitim naglaskom na čovjeku i njegovu djelovanju na Zemlji. Od [[3. vijek]]a, kineske metode geografskih istraživanja i njihova geografska literatura mnogo su složeniji nego u Europi toga vremena, što je slučaj sve do [[13. vijek]]a.
 
U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] orijentalna, arapska geografija nastavlja uglavnom prirodoznanstvenu antičku tradiciju. Proširenje općih saznanja nadopunjeno je tada i značajnijim opisima, prakticističkim radovima ([[Masudi]], [[Al-Idrisi|Al Idrisi]], [[Ibn Batuta|Ibn Battuta]], [[Ibn Khaldun]]). [[Evropa|Europska]] srednjovjekovna geografija ([[kozmografija]]) zaostaje za antičkom i arapskom geografijom. <ref>Needham, Joseph (1986). Science and Civilization in China: Volume 3. Taipei: Caves Books, Ltd. Str. 512.</ref> Nakon putovanja [[Marko Polo|Marka Pola]] te ponovnim oživljavanjem interesa za djela antičkih pisaca (osobito nakon [[velika geografska otkrića|velikih geografskih otkrića]]) počinje življi rad koji ima samo opisno značenje, s velikim balastom suvišnih pojedinosti i neobičnih, često fantastičnih priča i opisa.
 
[[Datoteka:Alexander von Humboldt-selfportrait.jpg|thumb|185px|thumb|Autoportret [[Alexander von Humboldt|Alexandera von Humboldta]], jednog od ranih pionira geografije]]
 
U [[17. vijek|17.]] i [[18. vijek]]u, zbog napretka tehničkih znanosti ([[1617|1617.]] prva [[triangulacija]], [[1682|1682.]] [[Giovanni Domenico Cassini|Cassinijeva]] nova karta svijeta), postaje horizont geografskih saznanja širi ([[Bernhard Varenius]]), ali se sav geografski rad još ograničuje na opisno-statistički pregled pojedinih država. Tek radovi njemačkih geografa [[Alexander von Humboldt|Alexandera von Humboldta]] ([[1769|1769.]] – [[1859|1859.]]) i [[Carl Ritter|Karla Rittera]] ([[1779|1779.]] – [[1859|1859.]]) stvaraju potpuno nove osnove za razvoj geografije, koja otada postaje znanstvena disciplina. A. Humboldt i K. Ritter smatraju se osnivačima moderne znanstvene geografije, jer su za cilj geografije postavili objašnjavanje uzročnosti predmeta i pojava koji se javljaju u prostoru. Prema Humboldtu, glavno značenje ima uporedno proučavanje prirodne sredine, jer "čovjek zavisi od prirode i njoj se prilagođuje". K. Ritter, naprotiv, polazi od djelatnosti čovjeka i prema njoj određuje značenje i osobine pojedinih dijelova Zemlje. Tim se smjerom razvijala geografija u drugoj polovici 19. st., ali je zbog snažnog razvitka prirodnih nauka prevladala prirodoznanstvena orijentacija, osobito u općoj geografiji (''fizička geografija'').
 
''Antropogeografija'' je s [[Friedrich Ratzel|Friedrichom Ratzelom]] ([[1844|1844.]] - [[1904|1904.]]) počela jačati humanistički smjer u geografiji, ali se ipak nije razvila ni osamostalila kao fizička geografija, jer je teško bilo točno razgraničiti predmet proučavanja i naći prave metode rada. Neki su antropogeografi smatrali njezinim objektom samo pojave materijalne ljudske aktivnosti, a drugi i [[Kultura|kulturne]], [[Politika|političke]], [[Religija|religiozne]], [[Psihologija|psihičke]] i dr. Dualizam u geografiji (odvajanje fizičke od antropogeografije) nije se mogao održati, jer je nastao kao posljedica nedostatka jedinstvenog školovanja. Gotovo su sve novoosnovane katedre iz geografije na [[univerzitet]]ima popunjavali u drugoj polovici [[19. vijek]] stručnjaci iz drugih srodnih znanosti. Tek potkraj 19. i na početku [[20. vijek]]a nove generacije geografskih stručnjaka ističu jedinstvo geografske nauke. U Francuskoj [[Paul Vidal de La Blache|Vidal de La Blache]] udara temelje modernoj regionalnoj geografiji, koja je dala niz dobrih sintetičko-geografskih studija. U [[Nemačka|Nemačkoj]] je obilježen nov smjer pojavom [[Alfred Hettner|A. Hettnera]]. Velika potreba za sintetičkim geografskim radovima, osobito za [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], potakla je razvoj, moderne, jedinstvene geografije u Engleza, Amerikanaca, Rusa i drugih naroda, a to je pojačano poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].
 
== Poznati geografi ==
:''Glavni članak: [[popis geografa]]''
[[Datoteka:The Geographer.jpg|thumb|thumb|200px|''Geograf'', rad [[Johannes Vermeer|Johannesa Vermeera]]]]
* [[Eratosten]] ([[276. pne.]] - [[194. pne.]]), izračunao [[opseg]] [[Zemlja (planet)|Zemlje]].
* [[Klaudije Ptolomej|Ptolomej]] (o. [[90|90.]] - o. [[168|168.]]), prikupio grčko i rimsko znanje u knjigu ''[[Geographia]]''.
* [[Gerardus Mercator]] ([[1512|1512.]] - [[1594|1594.]]), inovativni [[kartografija|kartograf]] koji je osmislio [[Mercatorova projekcija|Mercatorovu projekciju]]
* [[Alexander von Humboldt]] ([[1769|1769.]] - [[1859|1859.]]), smatra se ocem moderne geografije; objavio ''Kosmos'' i utemeljio područje [[biogeografija|biogeografije]].
* [[Carl Ritter]] ([[1779|1779.]] - [[1859|1859.]]), smatra se ocem moderne geografije. Prvi pročelnik Katedre za geografiju na [[Хумболтов универзитет у Берлину|Univerzitetu u Berlinu]].
* [[Arnold Henry Guyot]] ([[1807|1807.]] - [[1884|1884.]]), zabilježio strukturu [[ledenjak]]a i unaprijedio razumijevanje gibanja ledenjaka, posebice u brzom ledenom toku.
* [[William Morris Davis]] ([[1850|1850.]] - [[1934|1934.]]), otac američke geografije. Razvio shvaćanje ciklusa erozije.
* [[Paul Vidal de La Blache]] ([[1845|1845.]] - [[1918|1918.]]), utemeljitelj francuske škole [[geopolitika|geopolitike]] i autor principa [[antropogeografija|antropogeografije]].
* Sir [[Halford Mackinder|Halford John Mackinder]] ([[1861|1861.]] - [[1947|1947.]]), suosnivač [[Londonska škola ekonomije|Londonske škole ekonomije]] i [[Geografsko udruženje|Geografskog udruženja]]
* [[Walter Christaller]] ([[1893|1893.]] - [[1969|1969.]]), antropogeograf i pronalazač [[teorija centralnog mjesta|teorije centralnog mjesta]].
* [[Yi-Fu Tuan]] ([[1930|1930.]] - ), kinesko-američki znanstvenik smatra se osnivačem discipline humanističke geografije.
* [[David Harvey (geograf)|David Harvey]] ([[1935|1935.]] - ), [[marksizam|marksistički]] geograf i autor teorija o prostornoj i [[urbana geografija|urbanoj geografiji]].
* [[Edward Soja]] (rođen [[1941|1941.]]), poznat po svojem radu na regionalnom razvitku, planiranju i vladanju, te kovanju termina [[sinekizam]] i postmetropolis.
* [[Michael Frank Goodchild]] ([[1944|1944.]] - ), istaknuti stručnjak u GIS-u i dobitnik ''RGS founder's medal'' [[2003]]. godine.
* [[Doreen Massey (geograf)|Doreen Massey]] ([[1944|1944.]] - ), ključna stručnjakinja u prostoru i mjestima [[globalizacija|globalizacije]] i njenim raznolikostima, dobitnica [[Lauréat Prix International de Géographie Vautrin Lud|Ludove nagrade]].
* [[Nigel Thrift]] ([[1949|1949.]] - ), začetnik nereprezentacionalne teorije.
 
== Geografske institucije i društva ==
* [[Geografski institut Antona Melika]] ([[Slovenija]])
* [[Hrvatsko geografsko društvo]]
* [[National Geographic Society]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]])
* [[Kraljevsko geografsko društvo|Royal Geographical Society]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]])
* [[Pariško geografsko društvo|Société de Géographie]] ([[Francuska]])
 
== Publikacije ==
* ''[[Acta Geographica Croatica]]''
* ''[[African Geographical Review]]''
* ''[[Geografski horizont]]''
* ''[[Geographical Review]]''
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Geography}}
* [http://www.geografija.hr/ Geografija.hr - edukativni internet projekt Hrvatskog geografskog društva]
* [http://www.sgd.org.rs/ Srpsko geografsko društvo]
* [http://www.geog.pmf.hr/ Geografski odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu]
* [http://www.gef.bg.ac.rs/ Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu]
* [http://www.geog.pmf.hr/hgd/ Hrvatsko geografsko društvo]
* [http://www.igu-net.org/ Internacionalna geografska unija]
* [http://www.nationalgeographic.com/ National Geographic Online]
 
{{Geografske teme}}
 
[[Kategorija:Geografija| ]]
[[Kategorija:Interdisciplinarna područja znanosti]]
 
{{Link FA|hr}}
{{Link FA|lmo}}
{{Link FA|sl}}