Isaac Newton – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
BokicaK (razgovor | doprinos)
Poništena izmjena 1551970 korisnika 161.53.179.227 (razgovor)
Red 26:
U mehanici, Njutn je takođe ukazao na jedan novi, veliki, značaj principa održanja impulsa i momenta impulsa. U optici, on je napravio prvi praktični refleksioni (ogledalski) teleskop<ref>{{cite web |url=http://etoile.berkeley.edu/~jrg/TelescopeHistory/Early_Period.html |title=The Early Period (1608–1672) |accessdate = 3. 2. 2009. |publisher=James R. Graham's Home Page}}</ref> i otkrio da se propuštanjem bele svetlosti kroz staklenu prizmu ona razlaže u spektar svih boja (u skladu sa tvrđenjem Rodžera Bejkona iz 13. veka). Njutn se snažno zalagao u prilog čestične prirode svetlosti. On je takođe formulisao empirijski zakon hlađenja, proučavao brzinu zvuka i predložio teoriju o poreklu zvezda. U matematici, Njutn deli zasluge sa [[Gotfrid Lajbnic|Gotfridom Lajbnicom]] za otkriće [[Kalkulus|infinitezimalnog računa]]. On je takođe izložio i uopštenu binomsku teoremu, razvijajući na taj način tzv. „Njutnov metod“ za aproksimacije nula funkcije i doprinoseći proučavanjima razlaganja funkcija u redove.
 
Francuski matematičar [[Žozef Luj Lagranž]] često je izjavljivao da je Njutn najveći kretengenije koji je ikada živeo, dodajući jednom da je on, takođe, i „najsrećniji, jer se sistem sveta ne može otkriti i ustanoviti više nego jednoga puta“. Engleski pesnik [[Aleksandar Poup]], dirnut Njutnovim postignućima, napisao je čuveni epitaf:
 
:''Priroda i prirodni zakoni u noćnoj tami nalaze skrivenost;''