Marihuana – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene 194.247.216.100 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Orijentolog
Red 8:
 
== Akutno djelovanje ==
Dvije su najčešće pojave kod pušenja i ostalih vrsta konzumiranja kanabisa ili samog THC-a, blaga konjuktivalna hiperemija (crvenilo [[oko|očiju]]) i blago ubrzan [[srce|srčani]] ritam. OvaNiti jedna niti druga pojava obično nije neugodna, madaniti nekimopasna. ljudimaNakon topet možehiljada biti,godina aupotrebe generalnokanabisa nijemeđu opasnastotinama pomiliona ljude koji nemaju srčanih problema. Smrtni ishod jeljudi izuzetnoširom redaksvijeta, prijavljenine supostoje slučajevipauzibilni decedokazi kojada suje slučajnoova pojeladroga hranuikada kojaizazvala sadržimakar THC,i te upala u komu (Erowid,jednu 2009)smrt.
 
Smrtnost neke droge mjeri se obično vrijednošću nazvanom [[LD50]], tj. dozom koja će izazvati smrt u 50 posto [[životinje|životinja]] ili ljudi koji je uzmu. LD50 kanabisa u ljudskih bića nije poznat, jer ne postoje podaci iz kojih bi se mogao izvesti. Toksičnost droge može se procijeniti brojem poznatim kao terapijski omjer ili faktor sigurnosti. Njega definišemo kao smrtonosnu dozu kroz učinkovitu dozu. Faktor sigurnosti za sekobarbiton (Secanol) je 3-50, a za alkohol je samo 4-10. Faktor sigurnosti THC-a, izveden iz podataka prikupljenih na miševima je 40 000. Mnogi hemoterapijski lijekovi imaju faktor sigurnosti 1,5 i manje. Konoplja u svom prirodnom obliku vjerojatno je najsigurnija terapijski aktivna supstanca ikada poznata.
Red 15:
 
== Hronično djelovanje ==
Postoje ljudi, najčešće pacijenti, koji zbog okolnosti pod kojima se njihova bolest razvija, puše i više od deset spliffova konoplje na dan. Ne možete očekivati da pušenje nema nikakve posljedice na vaše zdravlje. Već pri samoj definiciji dima, možemo govoriti o obaveznoj prisutnosti CO<sub>2</sub> iliti [[ugljen-dioksid|ugljičnog dioksida]], koji ulazi u [[pluća]]. ŠtetnostNo, štetnost pušenja konoplje umnogo odnosuje namanja plućaod istaštetnosti jekoju kao iostavlja pušenje duhanskih [[cigareta]], iakoili sekonzumiranje unose manje količine duhana, zbog načina pušenja gde se dim zadržava u plućima efekat po pluća je mnogo jači nego efekat običnih cigareta[[alkoholi|alkohola]].
 
Jedno od najčešće postavljanih pitanja današnje javnosti vezano uz štetnost konoplje je pitanje da li ona stvara ovisnost. Konoplja ne stvara fizičku ovisnost. Postoje svjedoci, hiljade njih, koji potvrđuju ovu činjenicu. Ti isti ljudi govore kako su konoplju konzumirali pušeći i više od 20, pa čak i 30 godina. Konoplja nije ostavila nikakve posljedice na njima, a kada su se odlučili prestati pušiti, nije bilo nikakve fizičke naznake o krizi, odnosno ovisnosti. Isto tako, postavlja se pitanje psihičke ovisnosti. Psihička ovisnost ovisi o konzumentu, a postoje podaci{{činjenica|date=07. 2010.}} koji govore da je lakše postati psihički ovisni o [[duhan]]skoj cigareti nego o marihuani. U razdoblju svojeg istraživanja konoplje, nisam naišao na niti jedan slučaj hronične psihičke ovisnosti. Isto tako, valja napomenuti istraživanja koja su se odvijala na [[Jamajka|Jamajci]] i [[Kostarika|Kostariki]], koja iznose činjenicu da čak niti veliki potrošači konoplje ne izgledaju psihički ovisni.
Jedno od najčešće postavljanih pitanja današnje javnosti vezano uz štetnost konoplje je pitanje da li ona stvara ovisnost. Nova istraživanja kažu da konoplja stvara fizičku ovisnost, apstinencijalni sindrom traje nekoliko nedelja sa blagim fizičkim simptomima koji podrazumevaju razdražljivost, svadljivost, kao i veliku želju za ponovnim uzimanjem. Smatra se da su psihička i fizička ovisnost mnogo intenzivnije kada je reč o duvanu recimo.
 
=== Poveznice ===