Banovići – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
m pop |
||
Red 15:
Današnje ime Banovići su dobili prema [[stećci|stećku]] Božićka Banovića, nadgrobnom spomeniku iz srednjeg vijeka koji je lociran u istoimenom selu nedaleko od grada. Stećak je u obliku [[sarkofag|sarkofaga]] sa kamenim postoljem veličine 2,20 x 0,90 x 0,70 m. na prednjoj strani je stiliziran cvijet, a sa bočne strane je natpis na bosančici sljedećeg sadržaja: ''Ase (ovdje) leži Božićko Banović, na svojoj zemlji, na plemenitoj Dramešini, a postaviše (stećak) Hlapac i Obodin i Branko sa braćom.'' Na području Banovića je pronađen i kovani novac za koga se pretpostavlja da potiče iz vremena 250 godina prije nove ere, dakle iz Rimskog perioda. Raniji naziv [[Litvanija|Litva]], što ga je grad dobio po istoimenoj rijeci koja kroz njega protiče, etimološki je nedefiniran.
Postanak, razvoj i rast općine determiran je eksploatacijom veoma kvalitetnog [[ugljen|uglja]] koji je i danas značajan izvor energije. Kao jedan od centara bosanskohercegovačkog [[rudarstvo|rudarstva]] Banovići su u dosadašnjoj historiji postigli izuzetne rezultate u eksploataciju uglja. [[Konjuh (planina)|Konjuh]] je jedna od rijetkih planina u BiH kojom se može šetati slobodno i bez straha od mina jer je ova planina imala sreću da je ovaj posljednji rat zaobiđe.
==Geografija==
Grad je smješten na sjeverozapadnim obroncima planine [[Konjuh (planina)|Konjuh]] na nadmorskoj visini 330-380 metara, na magistralnom putu koji povezuje dva velika industrijska centra [[Tuzla|Tuzlu]] i [[Zenica|Zenicu]], odnosno dva velika kantona [[Tuznalski kanton|Tuzlanski]] i [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]. Banovići se graniče sa općinama [[Lukavac]], [[Živinice]], [[Kladanj]], [[Olovo]] i [[Zavidovići]] i na taj način predstavljaju tromeđu kantona Tuzlanskog, [[Sarajevo kanton|Sarajevskog]] i Zeničko-dobojskog. Banovići su udaljeni od Tuzle 36 km, a od [[Sarajevo|Sarajeva]], glavnog grada BiH 110 km. Najbliža morska obala nalazi se oko 300 km od Banovića u luci Ploče ([[Hrvatska|Republika Hrvatska]]) i za normalne vremenske i saobraćajne okolnosti iz Banovića se na more može stići za oko pet sati vožnje automobilom.
Kontinentalna i umjereno-kontinentalna klima u Banovićima ima za posljedicu topla ljeta sa pljuskovima i oštre vjetrovite zime sa manjim količinama snježnih padavina. U prosjeku je svaki treći dan oblačno vrijeme s tim sto je ljetna oblačnost kratkotrajna. Najčešći su vjetrovi iz sjevernog kvadranta. Relativno često javlja se i grad. Analize i procjene klimatskih karakteristika Banovića i okolice proizvoljne su i uglavnom empirijske jer na području općine nema niti jedne meteorološke stanice. Općina je obuhvaćena slivnim područjima [[Krivaja (Prijedor)|Krivaje]] i [[Spreča|Spreče]], a orijentirana dolinama rijeka Litve i [[Turija (Lukavac)|Turije]]. [[Ponivka]], [[Hodžin potok]], [[Rijeka Jablanica|Jablanica]], [[Bukovac]], Turija, Litva, [[Radina]], [[Brestica]], [[Brložnik]], [[Draganja]], [[Ostružnica]], [[Begov potok]], pripadaju sjevernom području općine i slivu Spreče, a u zapadnom dijelu, južnog, brdsko-planinskog područja razvijeno je nekoliko manjih slivova koji pripadaju glavnom toku rijeke Krivaje. Čitavo područje odlikuje se nagibom terena prema sjeveru i dijelom prema istoku te se prema tome može podijeliti na ravničarske, na sjeveru i na sjeveroistoku, brdsko-planinsko sjeverno od ravničarske depresije i brdsko-planinsko sa više izraženim karakteristikama planinskog reljefa u području južno od ravničarske depresije.
|