Bilinopoljski sabor – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 1:
'''Bilinopoljski sabor''' je bio sabor [[crkva bosanska|bosanske crkve]] održan [[6. 4.|6. aprila]] [[1203]]. godine na [[Bilino Polje|Bilinom polju]] kod Zenice.<ref>John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'' (p. 47), The University of Michigan Press, 2009.</ref> Sazvan je zbog optužbi protiv [[Kulin]]a i bosanskih hrišćana da su [[hereza|heretici]].
 
Na saboru je doneta čuvena '''Bilinopoljska izjava''' kojom su poglavari [[crkva bosanska|bosanske crkve]], pred izaslanikom rimskog pape (Ivanom de Kazamarisom), izjavili da se odriču svoje hereze. Izjava je potpisana [[8. 4.|8. aprila]] [[1203]]. godine, a izjavu su potpisali: bosanski ban [[Kulin]], dubrovački arhiđakon [[Marin]], kao i sedam poglavara, uključujući [[djed Dragič|djeda Dragiča]] i "goste" [[Ljubin]]a i [[Dražeta|Dražetu]]. Poslije potpisivanja izjave, Ljubin i Dražeta su otišli ugarskom kralju [[Emerik]]u i pred njim [[30. 4.|30. aprila]] položili zakletvu da će se držati odluka rezolucije. Bilinopoljska izjava predstavlja značajan historijski izvor za poznavanje vjerskih i političkih prilika u srednjovjekovnoj [[Bosna|Bosni]]. Potrebno je napomenuti da je ova izjava potpisana u jeku 4. krstaškog rata. Naime 18. novembra 1202. godine krstaška vojska je opljačkala i zaposjela Zadar u kome je još boravila u proljeće 1203. što znači da je bila spremna za eventualni napad na Bosnu čega su bosanski velikaši bili svjesni te su prihvatili papine zahtjeve.
 
== Bilinopoljska izjava ==