Razlike između izmjena na stranici "Alpinizam"

Obrisan 91 bajt ,  prije 8 godina
nema sažetka uređivanja
(n / č)
 
No edit summary
{{Vslika
{{Naselje (HR)
| ime = Alpinizam
| izvorno_ime = <small>Alpinisme</small>
| ime_genitiv =Alpinizma
| slika_panorama = Eisklettern kl engstligenfall.jpg
| izvorno_ime =<small>Alpinisme</small>
| veličina_slike = 280px
| slika_panorama =Eisklettern kl engstligenfall.jpg
| opis_slike =<center> Uspon po [[glečer]]u
| veličina_slike =280px
| opis_slike =<center>Uspon po [[glečer]]u
}}
'''Alpinizam''' (od [[Francuski jezik|francuskog]]: ''Alpinisme''<ref name=lex/>) je samo podvrsta [[Planinarstvo|planinarstva]], to je skup psihofičkih tehnika koje čovjeku omogućuju da se uspne na najviše i najnepristupačnije [[planina|planinske]] visove i [[stijena|stijene]].
 
Alpinizam bi se teško mogao nazvati [[sport]]om, jer kod njega nema natjecanja, osim zadovoljstva da se popelo na neki vrh - prvi na svijetu, a kako su danas manje više osvojeni svi vrhovi na svijetu -, to alpinistima ostaje samo njihovo vlastito zadovoljstvo -postizanja dauspona, su se uspeli uspeti,kao i izdržatiizdržanja svesvih naporenapora i opasnosti po život - jer je alpinizam izuzetno opasan, svaka i najmanja greška plaća se životom. <ref name=brit> {{cite web
|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/394976/mountaineering
|title = ''mountaineering''
Alpinizam je u suštini kolektivna djelatnost, jer se na najviše vrhove penju velike ekspedicije od puno članova, iako sve više ima pojava da se u takve poduhvate upuštaju čak i pojedinci. Alpinizam zahtjeva i dugotrajni trening i izuzetnu fizičku pripremljenost - jer se na stijeni nemože ostati koliko hoćeš, već je treba savladati u određenom roku.
 
Danas se iz klasičnog alpinizma razvio [[sport]] -znan kao '''slobodno penjanje''', čija se natjecanja održavaju na umjetnim liticama, u dvoranama. Natjecatelji se penju samo snagom mišica, a cilj je stići brže do vrha od konkurenata. <ref name=lex> {{cite web
|url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1143
|title = ''alpinizam''
|language = hrvatski
|accessdate = 06. 10. 2013}}</ref>
 
== Historija alpinizma ==
Ljudi [[Antika|antike]] zazirali su od svega što bi im moglo ugroziti život, pa su se klonili ekstremno visokih planina do kojih nisu mogli normalno pješačiti, - uspon po [[stijena]]ma činio im se poslom za [[Orao|orlove]] i [[bog]]ove, dakle za one koju mogu letjeti.
 
Historija alpinizma vezuje se sa prvim usponom na [[Mont Blanc]] do kojeg se prvi popeo [[1786]]. Michel-Gabriel Paccard, liječnik iz [[Chamonix]]a, zajedno sa svojim pratiocem i nosačem Jacquesom Balmatom, inače lokalnim seljakom. Paccardov uspjeh i danas se smatra jednim od najvećih planinarskih pothvata. <ref name=mon/>Već iduće godine na vrh se popeo Horace Benedict de Saussure. <ref name=mon> {{cite web
|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/68844/Mont-Blanc
|title = ''Mont Blanc''
|accessdate = 06. 10. 2013}}</ref>
 
Nakon tog je pokrenut val osvajanja ostalih [[Alpe|alpskih]] vrhunaca, posljednji neosvojeni vrh [[Matterhorn]] pao je [[14. jul]]a [[1865]]. kad se na vrh uspela [[Britanci|britanska]] alpinistička ekspedicija koju je vodio Edward Whymper. Ona je doživjela tragediju, jer su joj pri silasku poginula četiri člana. Tri dana kasnije na vrh se popela i talijanska ekspedicija, na čelu sa Giovannijem Antoniom Carrelom. <ref name=moth> {{cite web
|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/369684/Matterhorn
|title = ''Matterhorn''
|language = engleski
|accessdate = 06. 10. 2013}}</ref>
 
==Izvori==
{{izvori}}
 
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Mountaineering}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/394976/mountaineering ''mountaineering'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}}
 
{{stub}}
[[Kategorija:Planinarstvo]]
[[Kategorija:Ekstremni sportovi]]