Čestica (lingvistika) – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: Rijecice su nepromjenjive riječi,kojima govornik najčesće izkazuje svoj emocionalni stav (odnos) prema sadrzaju cijele recenice ili nekog njenog dijela. Pored riječice u nepr... |
preuzeto s hr.wiki |
||
Red 1:
'''Rječca''', '''čestica''' ili '''partikula''' nepromjenjiva je vrsta [[riječ]]i kojima se izražava stav govornika prema sadržaju iskaza.
== Nesamostalne čestice ==
=== Upitne čestice ===
Upitne čestice: '''''li, zar, da'''''
Čestica ''li'' je [[Enklitike|enklitika]] i uglavnom dolazi iza nekog glagolskog oblika:
:* ''Vidiš '''li'''? Jesi '''li''' pjevao? Neće '''li''' doći? Nije '''li''' bilo dosta? Nisu '''li''' otišli?''
Također može doći i iza nekih drugih upitnih riječi kao intenzifikator, odnosno pojačivač upitnog značenja:
:* ''Gdje '''li''' se samo skrila? Što '''li''' nam vrijeme nosi?''
Čestica ''li'' služi i za pojačavanje ostalih riječi i iskaza:
:* ''Trči '''li''', trči! Lijepa li si! Gdje '''li''' ga samo nađe!''
Ova se čestica također veže uz neke [[veznici|veznike]], [[zamjenice]] itd.:
:* ''Nisu ni roditelji došli, a '''kamoli''' djeca. Radije bih ovo '''negoli''' da moram raditi cijeli dan.''<br><br>
Čestica ''zar'' dolazi na početku rečenica te izražava dodatnu nevjericu, sumnju, čuđenje:
:* '''''Zar''' ne vidiš? '''Zar''' ste zaista otišli?''
Također se s česticom ne udružuje u skup ''zar ne'' koji dolazi na kraju iskaza; očekuje se potvrdan odgovor:
:* ''Doći ćeš, '''zar ne'''? Vidio si ga, '''zar ne?'''''<br><br>
Čestica ''li'' često se udružuje s naglašenim prezentom [[pomoćni glagoli|pomoćnog glagola]] ''biti'' te tako tvori pitanje:
:* '''''Jesu li''' došli? '''Je li''' me vidio? '''Jesmo li''' stigli? '''Jesam li''' zaista uspio?''
Nepravilno je postavljati pitanja s udruženim česticama ''da'' i ''li'':
:* <strike>'''''Da li''' su došli? '''Da li''' me vidio? '''Da li''' smo stigli? '''Da li''' sam zaista uspio? '''Da li''' vidiš? '''Da li''' gledaju utakmicu?''</strike>
:* '''''Jesu li''' došli? '''Je li''' me vidio? '''Jesmo li''' stigli? '''Jesam li''' zaista uspio? Vidiš li? Gledaju li utakmicu?''
=== Intenzifikatori ===
Čestice mogu služiti i za pojačavanje i naglašavanje iskaza - intenzifikaciju.
Intenzifikatori:
'''''i, ni, također, ta, pa, samo''', a također mogu i '''bar, barem, makar, god, ma, čak, ipak, opet'''''...
<br><br>
* '''''I''' on je došao. Nisu vjerovali '''ni''' njemu!''
* ''On je '''također''' sudjelovao. '''Ta''' ne znam što ću učiniti!''
* '''''Pa''' zar ne vidiš da je to krivo? '''Pa''' naravno!''
* '''''Samo''' ti pričaj! '''Samo''' da znaš što se dogodilo!''
<br>
* ''Pokloni mu '''bar''' neku sitnicu. '''Barem''' svrati na pola sata. '''Makar''' jednom budi sretan.''
* ''Tko '''god''' dođe, bit će svečano primljen. '''Ma''' kako odlučila, ja sam uz tebe. To stoji '''čak''' petsto kuna!''
* ''Premda su se trudili, '''opet''' nisu uspjeli. Iako su radili cijeli dan, '''ipak''' nisu stigli završiti posao.''
=== Usporedne čestice ===
Usporedne ili gradacijske čestice izražavaju stupnjevanje svojstva:
:'''''mnogo, puno, malo, vrlo, veoma, gotovo, skoro, jedva, previše, sasvim, potpuno, posve, osobito, prilično, odviše, još, naročito...'''''
* ''Ona je '''mnogo''' veća. Bio je '''vrlo''' malen. Izgledalo je '''gotovo''' neprimjetno.''
=== Poticajne čestice ===
Čestica '''''neka''''' služi za tvorbu [[imperativ]]a za 3. lice jednine i množine, a također može izražavati poticaj.
<br>
* '''''Neka''' radi što hoće! '''Neka''' se djeca vesele! '''Neka''' dođu!''
<br>
Poticajna može biti i čestica '''''da''''':
* '''''Da''' samo znaš što je napravio! '''Da''' si smjesta došao!''
<br>
Čestice '''''hajde, de, daj, dede, deder''''' pripadaju razgovornom stilu.
=== Jesno-niječne čestice ===
Jesna čestica '''''da''''', niječna čestica '''''ne''''', naglašeni prezent pomoćnog glagola ''biti'' u trećem licu jednince '''''jest'''''.
<br>
* '''''Da''', doći ćemo! '''Ne''', nije došao! '''Ne''' pitaj me to. '''Jest''', javio mi je vijest.''
=== Prezentativi ===
Prezentativi su čestice '''''evo''''', '''''eto''''' i '''''eno'''''. Odnose se redom na prvo, drugo i treće lice. No, postoje iznimke te one mogu upućivati i na radnju. Prezentativom se može smatrati i čestica '''''gle'''''.
<br>
* '''''Evo''' mene! '''Eto''' tebe! '''Eno''' njega!''
* '''''Evo''' čovjeka! '''Eto''', sve sam vam rekao! '''Evo''', to je sve što znam! '''Eno''', još uvijek su tamo!
* '''''Gle''' psa! '''Gle''' ono!''
== Samostalne čestice ==
Samostalne čestice ili modifikatori obuhvaćaju i neke od nesamostalnih čestica, ali u samostalnoj uporabi.
Također, na razini teksta, razlikujemo sljedeće samostalne čestice:<br>
'''''vjerojatno, doista, zaista, stvarno, uistinu, sigurno, zasigurno, nasreću, nažalost, eventualno, uglavnom, nesumnjivo...'''''
{{Vrste riječi}}
[[Kategorija: Vrste riječi]]
| |||