Moskva – razlika između verzija

 

== Demografija ==

Demonim za stanovnika Moskve je ''Moskvić''.<ref>{{cite web|title=Muscovite|url=http://dic.academic.ru/dic.nsf/eng_rus/391243/Muscovite|work=|publisher=dic.academic.ru|language=Russian|accessdate = 23. 05. 2009.}}</ref> Prema popisu iz 2002., grad naseljava 10&nbsp;382&nbsp;754 ljudi, međutim, taj podatak uzima u obzir samo prijavljene stanovnike. Najnovija procjena 1. 1. 2010., je 10&nbsp;562&nbsp;098 stanovnika.<ref>{{cite web |url=http://www.mos.ru/wps/portal/WebContent?rubricId=15408 |title=Population of Moscow (city proper) 1 March 2009. The Moscow City Government |accessdate = 22. 05. 2009.}}</ref> Istog datuma, stanovništvo [[Moskovska oblast|Moskovske regije]] bilo je 17&nbsp;314&nbsp;776 stanovnika.

 

 

Moskovski [[botanički vrt]] Nikolaj Cicin, osnovan 1945., najveći je u Evropi.<ref>{{Ru icon}} [http://www.gbsad.ru/ The Official Site of the Main Moscow Botanical Garden]. Retrieved on 2006-07-18.</ref> Obuhvaća područje od 3,61&nbsp;km² pokraj Sveruskog izložbenog centra i sadrži živu izložbu više od 20 tisuća različitih vrsta biljaka iz različitih dijelova svijeta i znanstveno istraživački laboratorij. Također sadrži rozarij s 20 tisuća ružinih grmova, dendrarij, [[hrast]]ovu šumu s prosječnom dobi stabala većom od 100 godina, kao i staklenik na više od 5000&nbsp;m².<ref name="greendress" />

Sveruski izložbeni centar (''Всероссийский выставочный центр''), nekad poznat kao Svesavezna poljoprivredna izložba (VSKhV), i kasnije kao Izložba dostignuća nacionalne ekonomije (VDNKh), jedan je od najistaknutijih primjera monumentalne arhitekture sovjetskog doba. U velikim prostorima rekreacijskog parka nizovi su elaboriranih paviljona, od kojih svaki predstavlja ili granu sovjetske industrije i znanosti, ili jednu od sovjetskih republika. Iako je tokom 1990-ih bio,

donekle još uvijek jest, zloupotrebljen kao divovski trgovački centar (većina se paviljona iznajmljuje malim trgovcima), još uvijek zadržava većinu svojih arhitektonskih znamenitosti, uključujući i dvije monumentalne [[Fontana|fontane]] ("kameni cvijet" i "prijateljstvo naroda") i panoramsko kino.

[[Datoteka:Moscow State Historical Museum.jpg|thumb|lijevo|180px|Državni historijski muzej]]

Državni historijski muzej Rusije (''Государственный Исторический музей'') smješten je između [[Crveni trg|Crvenog]] i Manježnog trga. Raspolaže s kolekcijama u rasponu od predmeta prahistoijskih plemena koja su nastanjivala današnju Rusiju, do umjetničkih djela neprocjenjive vrijednosti stečenih od strane pripadnika [[Dinastija Romanov|dinastije Romanov]], ukupno nekoliko milijuna eksponata. Politehnički muzej (''Политехнический музей''),<ref>{{Ru icon}} [http://eng.polymus.ru/rv/ The Official Site of the Polytechnical Museum] Retrieved on 2006-07-23. ({{eng oznaka}} [http://eng.polymus.ru/rv/ English version])</ref> osnovan 1872., najveći je tehnički muzej u Rusiji, s velikom postavom historijskih izuma i tehnoloških dostignuća, uključujući i humanoidnog automata iz 18. vijeka i prva sovjetska računala. Zbirka sadrži više od 160&nbsp;000 eksponata.<ref>{{cite web |url=http://eng.polymus.ru/?s=19&lvl=1 |title=The Museum Collections |publisher=Polytechnical Museum |accessdate = 04. 08. 2006.}}</ref> Muzej-panorama Borodinske bitke<ref>http://www.1812panorama.ru/</ref> na Kutuzovskoj aveniji, posjetiteljima pruža priliku iskustva na bojnom polju s [[diorama|dioramom]] od 360°. Muzej je dio velikog historijskog memorijala u spomen pobjede u ratu protiv Napoleonove vojske 1812., koji uključuje i slavoluk podignut 1827., i vojni muzej sa statuama i vojnom opremom.

Moskva je također jedno od središta scenske umjetnosti u Rusiji, uključujući [[balet]] i film. U gradu djeluju 93 kazališta, 132 kinematografa i 24 koncertne dvorane, među kojima se posebno ističu čuveni [[Boljšoj teatar]], te Mali teatar, Vahtangov teatar i Moskovski umjetnički teatar. Tokom sezone repertoari su opsežni i moderne interpretacije klasičnih opera i kazališnih djela vrlo česte.

 

 

Od niza značajnih moskovskih sportskih klubova, posebno se ističu: klubovi [[Hokej na ledu|hokeja na ledu]] [[HK CSKA Moskva]], najtrofejnija ekipa u Sovjetskom Savezu i Svijetu, [[HC Dinamo Moskva]], drugi najtrofejniji klub u SSSR-u i [[HC Spartak Moskva]], [[košarka]]ški klubovi [[PBK CSKA Moskva]], najtrofejnija sovjetska, ruska i jedna od najtrofejnijih ekipa [[Evroliga|Evrolige]], i [[MBK Dinamo Moskva]], [[odbojka]]ški klub [[CSKA Moskva OK]], najtrofejnija ekipa SSSR-a i [[Liga prvaka u odbojci zamuškarce|Evrope]], [[nogomet]]ni klubovi [[FK Spartak Moskva]], klub s najvećim brojem naslova u [[Ruska Premijer liga|Ruskoj Premijer ligi]] i druga najtrofejnija momčad u SSSR-u nakon [[FK Dinamo Kijev|Dinama iz Kijeva]], [[PFK CSKA Moskva]], prva ruska ekipa koja je osvojila [[Kup UEFA]], [[FK Lokomotiv Moskva]] i [[FK Dinamo Moskva]]. Također, iz Moskve je i najveći broj [[šah]]ovskih prvaka SSSR-a i Rusije.

Moskva je dom nekoliko istaknutih klubova jednako uspješnih u nogometu, hokeju na ledu, košarci i mnogim drugim sportovima. To je uvjetovano činjenicama da su sportske organizacije u Sovjetskom Savezu bile su vrlo centralizirane, i da su dva najbolja kluba predstavljala oružane snage (CSKA) i ministarstvo unutarnjih poslova (Dinamo). Zahvaljujući selekciji igrača kroz cijeli SSSR (u većini su gradova djelovale momčadi vojske i policije) i moskovskom sjedištu vojske, policije i njihovih sportskih klubova, CSKA i Dinamo bili su najprestižniji i najuspješniji klubovi u zemlji.